Kozmetika od šargarepe (mrkve)
Šargarepu (
Daucus carota), tu običnu, neuglednu, počesto čak potcenjivanu biljku, čovek koristi već približno 4000 godina. Njena otadžbina je Azija, a kao kultivisanu biljku prvi put je pominje
Hipokrat 397 p.n.e. Stari Grci su šargarepu zvali
daukus – ljuta (zbog ukusa njenog semena), a njen koren se koristio u ishrani. Lekari stare Helade su koren i seme ove biljke upotrebljavali za lečenje kašlja, tuberkuloze i drugih plućnih oboljenja. Iz Grčke šargarepa je preneta u stari Rim, gde je počela masovno da se kultiviše, a bila je poznata po novom nazivu:
karotna (mesnati koren). Prvi o njoj detaljno piše u II veku rimski kulinar
Apicius. On pominje različite recepte i jela od ove biljke, a u njegovo je vreme ona i postala izuzetno popularna: pesnici su u njenu čast pisali pesme, pisci opširne traktate, a lekari je koristili u medicinske svrhe. U Iranu se šargarepa gajila već u X veku, a uvezli su je Arapi. Bila je tada poznata i u Arabiji, a u XI veku u Siriji. U XII veku je doprla i do Španije, odakle je prenesena sve do Holandije i Engleske.
Germanski narodi su je gajili pre no što su upoznali starorimsku kulturu, nazvavši je starogermanskim imenom
morha. U „
Kapitularima” Karla Velikog preporučen je uzgoj šargarepe, a tek je u srednjem veku uzgajana u većim količinama. Interesantno je napomenuti da se sve do XIX veka koristila isključivo danas gotovo potisnuta
žuta šargarepa. Današnja, svima poznata i naširoko korišćena šargarepa je pak plod neumornog rada jednog jedinog čoveka, koji je svojim trudom gotovo potpuno preobrazio biljku. Naime, šargarepu koju danas poznajemo je u drugoj polovini XIX veka praktično stvorio poznati francuski selekcionar bilja
Anri Vilmoren, koji je putem odabira i ukrštanja pretvorio srazmerno neuglednu i bledunjavu žućkasru biljku u sočnu, izrazito narandžastu slatko-kiselu krtolu punu dragocenih vitamina i minerala.
Iako njene mogućnosti ni do danas nisu široko pozmate, treba reći da je dosta rano uočen lekoviti potencijal biljke, koji je dobio svoj izraz i u narodnom verovanju. Sredinom XIX veka šargarepa se smatrala delikatesom
gnoma – malih šumskih patuljaka iz bajki. Postojalo je verovanje da će se ukoliko se uveče odnese u šumu posuda sa kuvanom šargarepom ujutru umesto nje u posudi pojaviti zlatna poluga. Po predanju, gnomi su noću jeli šargarepu i velikodušno nagrađivali donosioca za delikatesnu hranu.
Stoga ćemo i mi ovoga puta ukazati na neke manje poznate, no itekako korisne aspekte upotrebe ove biljke, koja svojim makro i mikroelementima, enzimima, vitaminima i drugim biološki aktivnim materijama predstavlja ujedno lek, korisnu namirnicu i izvanredno kozmetičko sredstvo za negu lica, tela i kose.
TONIK OD ŠARGAREPE ZA REVITALIZACIJU KOŽE
Očistite 2-3 šargarepe, sitno ih izrendajte i iscedite sok. Pomešajte 1 deo soka od šargarepe i 1 deo 20% alkohola. Dobijenim losionom protrljajte uvelu, smežuranu ili osetljivu kožu. Procedura hrani kožu i daje joj svežinu. Korisna je kako za suvu tako i za masnu kožu.
LOSION ZA BRONZANI TEN OSETLJIVE KOŽE
Vanredno sredstvo za neškodljivo toniranje svetle i osetljive kože dobićete ako 2 kašike soka od šargarepe dobijenog na prethodno opisani način pomešate sa 1 kašikom glicerina. Da bi koža imala lep sjaj i boju nalik bronzanoj ujutro i uveče istrljajte telo ovom smesom.
PREPARAT ZA HRANJENJE, OMEKŠAVANJE I OSVEŽAVANJE NORMALNE KOŽE
Izvanredno sredstvo za revitalizaciju normalne kože dobićete ako 1 šargarepu srednje veličine sitno izrendate, a potom pomešate sa 1 ulupanim belancetom i 1 kašikom jestivog skroba (Gustin). Dobijenu smesu treba naneti na lice, ostaviti 20 minuta i potom isprati toplom vodom.
PREPARAT ZA OSVEŽENJE I ZATEZANJE SVIH TIPOVA KOŽE
Za ovaj preparat potrebne su 2 šargarepe srednje veličine, 2 kašike jestivog skroba (Gustin) i 1 žumance. Šargarepu treba sitno izrendati, pomešati sa gustinom i žumancetom. Smesu naneti na dobro očišćeno lice u ravnomernom sloju i ostaviti 20 minuta. Potom isprati najpre toplom, a potom i hladnom vodom.
MASKA OD ŠARGAREPE ZA SUVU KOŽU
Jednu šargarepu srednje veličine sitno izrendati, te potom pomešati sa 1 kašikom maslinovog ulja i 1 kašičicom brašna. Smesu nneti na čistu kožu, držati 15-20 minuta a zatim isprati tamponom od vate ili gaze natopljenom u jak čaj.
MASKA OD ŠARGAREPE PROTIV BORA
Da bi sprečili uvelost kože i pojavu bora, sitno izrendajte 2 šargarepe srednje veličine, pa toj masi dodajte 7 kapi soka od limuna, 1 žumance i 1 kašičicu maslinovog ulja. Dobro izmešajte i nanesite masku na lice, ostavivši je da stoji 20-25 minuta. Lice potom operite toplom vodom.
MASKA OD ŠARGAREPE ZA TRETMAN MASNE KOŽE
Jednu šargarepu srednje veličine sitno izrendajte i u dobijenu kašicu dodajte 1 ulupano belance i 1 kašiku brašna. Naneti smesu na lice i ostaviti da stoji 15 – 20 minuta. Isprati toplom vodom.
SREDSTVO PROTIV OPEKOTINA OD SUNCA
Izvanredno delotvorno sredstvo protiv opekotina od sunca dobićete ako pomešate kašicu od 1 izrendane šargarepe sa 1 belancetom. Stavite ovu smesu na opekotinu i držite na njoj 20 minuta. Postupak ponavljajte 2 puta dnevno.
SREDSTVO ZA JAČANJE KORENA KOSE
Da bi ojačali koren kose i ujedno postigli njen lep sjaj, istrljajte glavu 1 kašikom soka od sveže izrendane šargarepe kojeg ste pomešali sa 10 kapi soka od limuna.