Ratni film iz nekih nepoznatih razloga nikada nije uživao veću blagonaklonost kod savremenih estetičara filmske umetnosti, barem ne do skorašnje pojave komercijalnog hita „Spasavanje redova Rajana” iz 1998. godine, premda su neka od ponajboljih filmskih ostvarenja upravo ostvarena u tom žanru. Razloge za takav pristup možda bi se mogao potražiti u njegovoj gotovo posvećeničkoj vezanosti za tzv. realistički filmski prosede, koji – osobito u šezdesetim i sedamdesetim godinama prošlog veka – nije bio smatran za hvale vredan i kreativan vid filmskog izraza. Međutim, kao što to obično i biva, taj tako često nipodaštavani oblik filmske vizure bio je u stanju da iznedri apsolutno fascinantna ostvarenja, koja su svoj visoki umetnički, tehnički i produkcioni nivo uspela da sačuvaju neokrnjenim i nakon više decenija od njiohovog nastanka.

Bitka za Britaniju – priprema za invaziju
A upravo u takva ostvarenja ubraja se i film „Bitka za Britaniju” britanskog režisera Gaja Hamiltona iz 1969, koji do dana današnjeg ostaje jedno od istorijski najtačnijih, glumački najuobličenijih, produkcijski najkompletnijih i spektakularnošću filmskih sekvenci najkolosalnijih ikada snimljenih filmova.

Bitka za Britaniju – potpuno realističan vazdušni boj ostvaren bez kompjuterske grafike!
Uprkos objektivno postojećim nedoslednostima oličenim u potpuno suvišnim i dramaturški izlišnim scenama sentimentalnog pučko-ljubavnog lirizma, upotrebljenog više kao sredstva za ostvarenje dramaturškog kontrapunkta u inače dobro strukturiranoj ritmizaciji filmske priče, negoli kao narativne okosnice samog filma, ovo ostvarenje ostaje primer svim poklonicima žanra kako bi se ovakva vrsta filma trebala stvarati. Scenario je u svim detaljima (osim u onim prethodno pomenutim sentimentalno-liričnim!) u potpunosti baziran na stvarnim ljudima, događajima, mestima i artefaktima. Svaki detalj je bio do u tančine proveren i uklopljen u hronološki precizno struktuiranu priču, a nivo verizma koji je ostvaren prilikom snimanja je ostao nedostižan u svim potonjim epohama.

Bitka za Britaniju – Suzan Jork kao pripadnica pomoćnih snaga RAF
Svaki avion (osim onih koji u filmu bivaju uništeni, a koji predstavljaju do detalja verne makete!) koji je prikazan u filmu – ukupno njih 116 – predstavlja originalnu, potpuno funkcionalnu mašinu iz vremena II svetskog rata, što ovaj film čini kultnim ostvarenjem među poklonicima avijacije. Svi lokaliteti su takođe originalni, isto tako i sva vozila i naoružanje, a internacionalna filmska ekipa, preuna renomiranih glumačkih veličina, svoje je uloge dobila u skladu sa nacionalnom pripadnošću glumaca i umoljena da sve vreme snimanja govori na svom maternjem jeziku – bez danas tako moderne i zaglupljujuće nadsinhronizacije.

Bitka za Britaniju – dokaz da titlovi imaju nespornu vrednost u očuvanju verizma filmske naracije
Tokom bezmalo dva i po sata zgusnute radnje (koliko je film imao u svojoj originalnoj, neskraćenoj verziji) gledalac ni na momenat nije bio prepušten samome sebi – naprotiv, njegova pažnja je bila angažovana na istinski spektakularan način, neviđenim i odlično režiranim masovnim scenama, koje su svojim verizmom ostavljale tako upečatljiv utisak, da su čak poslužile kao pledoaje za izmenu obrazaca pravila službe u najmanje dve savremene armije sveta – nemačkom Bundesveru i španskom ratnom vazduhoplovstvu!
Naime, u istinski spektakularnoj uvodnoj sceni, možda ponajboljoj istoriografski koncipiranoj uvodnoj sekvenci u istoriji sedme umetnosti, britanski kompozitor Ron Gudvin je shodno svom shvatanju aranžirao staru nemačku popularnu kompoziciju iz I sv. rata „Asovi s visine”, čiji je notni materijal bio zagubljen u posleratnom periodu. U maestralno polifonoj izvedbi Kraljevskog gardijskog orkestra Njenog Veličanstva ova je kompozicija delovala toliko impresivno na sve gledaoce, da su pripadnici ratnog vazduhoplovstva Savezne Republike Nemačke zatražili od parlamenta odobrenje da u suštini filmsku melodiju preuzmu kao oficijelni marš Nemačkog ratnog vazduhoplovstva! Zahtev je uprkos postojanju Zakona o zabrani upotrebe nacističkih simbola bio jednoglasno odobren, te se ova melodija nalazi na zvaničnom repertoaru svih ceremonijalnih vojno-orkestarskih izvedbi upriličenih prilikom poseta inostranih državnih delegacija sada već ujedinjenoj Nemačkoj.
Tu istinski jedinstvenu i neporecivo impresivnu filmsku scenu možete pogledati ovde:
http://www.youtube.com/watch?v=cNVVoH9-QH0
Apropo – ako Vas kojim slučajem Vaše eventualno neuviđavne komšije uznemiravaju u zasluženim i retkim časovima Vašeg odmora banalnim i iritirajuće preglasnim muzičkim napevima sumnjive muzičke i poetske vrednosti, usmerite svoje zvučnike ka njima i pustite im u svoj raspoloživoj jačini ovu maestralno sonornu istorijsku melodiju. Uveravam Vas, smesta će se upristojiti. Čudo jedno šta nemački jezik čini...
