Scene iz filmova

Odgovori
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Scene iz filmova

Post od Bibliotekar »

Čini se, poštovane dame i gospodo, da je uz nešto sreće i dovoljno strpljenja ipak moguće na „rezervnim položajima” svetski razapete mreže pronaći i stvari koje su izgledale nepovratno izgubljene. Stoga – krenimo u obnovu razrušenih vrednosti!

Ratni film iz nekih nepoznatih razloga nikada nije uživao veću blagonaklonost kod savremenih estetičara filmske umetnosti, barem ne do skorašnje pojave komercijalnog hita „Spasavanje redova Rajana” iz 1998. godine, premda su neka od ponajboljih filmskih ostvarenja upravo ostvarena u tom žanru. Razloge za takav pristup možda bi se mogao potražiti u njegovoj gotovo posvećeničkoj vezanosti za tzv. realistički filmski prosede, koji – osobito u šezdesetim i sedamdesetim godinama prošlog veka – nije bio smatran za hvale vredan i kreativan vid filmskog izraza. Međutim, kao što to obično i biva, taj tako često nipodaštavani oblik filmske vizure bio je u stanju da iznedri apsolutno fascinantna ostvarenja, koja su svoj visoki umetnički, tehnički i produkcioni nivo uspela da sačuvaju neokrnjenim i nakon više decenija od njiohovog nastanka.

Slika

Bitka za Britaniju – priprema za invaziju

A upravo u takva ostvarenja ubraja se i film „Bitka za Britaniju” britanskog režisera Gaja Hamiltona iz 1969, koji do dana današnjeg ostaje jedno od istorijski najtačnijih, glumački najuobličenijih, produkcijski najkompletnijih i spektakularnošću filmskih sekvenci najkolosalnijih ikada snimljenih filmova.

Slika

Bitka za Britaniju – potpuno realističan vazdušni boj ostvaren bez kompjuterske grafike!

Uprkos objektivno postojećim nedoslednostima oličenim u potpuno suvišnim i dramaturški izlišnim scenama sentimentalnog pučko-ljubavnog lirizma, upotrebljenog više kao sredstva za ostvarenje dramaturškog kontrapunkta u inače dobro strukturiranoj ritmizaciji filmske priče, negoli kao narativne okosnice samog filma, ovo ostvarenje ostaje primer svim poklonicima žanra kako bi se ovakva vrsta filma trebala stvarati. Scenario je u svim detaljima (osim u onim prethodno pomenutim sentimentalno-liričnim!) u potpunosti baziran na stvarnim ljudima, događajima, mestima i artefaktima. Svaki detalj je bio do u tančine proveren i uklopljen u hronološki precizno struktuiranu priču, a nivo verizma koji je ostvaren prilikom snimanja je ostao nedostižan u svim potonjim epohama.

Slika

Bitka za Britaniju – Suzan Jork kao pripadnica pomoćnih snaga RAF

Svaki avion (osim onih koji u filmu bivaju uništeni, a koji predstavljaju do detalja verne makete!) koji je prikazan u filmu – ukupno njih 116 – predstavlja originalnu, potpuno funkcionalnu mašinu iz vremena II svetskog rata, što ovaj film čini kultnim ostvarenjem među poklonicima avijacije. Svi lokaliteti su takođe originalni, isto tako i sva vozila i naoružanje, a internacionalna filmska ekipa, preuna renomiranih glumačkih veličina, svoje je uloge dobila u skladu sa nacionalnom pripadnošću glumaca i umoljena da sve vreme snimanja govori na svom maternjem jeziku – bez danas tako moderne i zaglupljujuće nadsinhronizacije.

Slika

Bitka za Britaniju – dokaz da titlovi imaju nespornu vrednost u očuvanju verizma filmske naracije

Tokom bezmalo dva i po sata zgusnute radnje (koliko je film imao u svojoj originalnoj, neskraćenoj verziji) gledalac ni na momenat nije bio prepušten samome sebi – naprotiv, njegova pažnja je bila angažovana na istinski spektakularan način, neviđenim i odlično režiranim masovnim scenama, koje su svojim verizmom ostavljale tako upečatljiv utisak, da su čak poslužile kao pledoaje za izmenu obrazaca pravila službe u najmanje dve savremene armije sveta – nemačkom Bundesveru i španskom ratnom vazduhoplovstvu!

Naime, u istinski spektakularnoj uvodnoj sceni, možda ponajboljoj istoriografski koncipiranoj uvodnoj sekvenci u istoriji sedme umetnosti, britanski kompozitor Ron Gudvin je shodno svom shvatanju aranžirao staru nemačku popularnu kompoziciju iz I sv. rata „Asovi s visine”, čiji je notni materijal bio zagubljen u posleratnom periodu. U maestralno polifonoj izvedbi Kraljevskog gardijskog orkestra Njenog Veličanstva ova je kompozicija delovala toliko impresivno na sve gledaoce, da su pripadnici ratnog vazduhoplovstva Savezne Republike Nemačke zatražili od parlamenta odobrenje da u suštini filmsku melodiju preuzmu kao oficijelni marš Nemačkog ratnog vazduhoplovstva! Zahtev je uprkos postojanju Zakona o zabrani upotrebe nacističkih simbola bio jednoglasno odobren, te se ova melodija nalazi na zvaničnom repertoaru svih ceremonijalnih vojno-orkestarskih izvedbi upriličenih prilikom poseta inostranih državnih delegacija sada već ujedinjenoj Nemačkoj.

Tu istinski jedinstvenu i neporecivo impresivnu filmsku scenu možete pogledati ovde:

http://www.youtube.com/watch?v=cNVVoH9-QH0

Apropo – ako Vas kojim slučajem Vaše eventualno neuviđavne komšije uznemiravaju u zasluženim i retkim časovima Vašeg odmora banalnim i iritirajuće preglasnim muzičkim napevima sumnjive muzičke i poetske vrednosti, usmerite svoje zvučnike ka njima i pustite im u svoj raspoloživoj jačini ovu maestralno sonornu istorijsku melodiju. Uveravam Vas, smesta će se upristojiti. Čudo jedno šta nemački jezik čini... :roll:
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Scene iz filmova

Post od Bibliotekar »

Zaista redak slučaj u istoriji filmske umetnosti, poštovane dame i gospodo, predstavlja činjenica da jedna osoba koja u svojoj celokupnoj profesionalnoj karijeri snimi svega 27 filmova ostavi tako dubok, istinski neizbrisiv trag u ljudskom sećanju i mislima, ne samo blagodareći svojim scenama realizovanim u sedmoj umetnosti, već i toplinom u srcima generacija koje su je nadživele, a koje su imale sreću da je makar i jednom vide na filmskom platnu ili u stvarnom životu. A upravo jednu takvu osobu predstavlja glumica koja je posedovala ono „nešto”... neizrecivo, čudesno, srcegrejuće i ozarujuće, „nešto” što je ostalo besmrtno u srcima generacija koje su videle tu osobu u antologijskoj sceni koja izaziva nepodeljeno emotivni odziv publike iako je snimljena pre gotovo pola veka.

Da, definitivno je bilo tog „nečeg”, tako osobitog u osmehu, u očima, u vanvremenskoj i prirođenoj eleganciji te osobe, u njenoj ljupkosti koja je osvajala, njenom delikatnom šarmu kojim je razoružavala, njenoj inteligenciji kojom je očaravala i dobroti kojom je nadahnjivala ljude oko nje. Pa ipak, Odri Hepbern, istinski neponovljiva glumica i miljenik generacija bez obzira na zemlju i kulturu njihovog porekla, ikona ukusa i stila, brižna majka, posvećeni humanitarac i portparol gladne dece sveta imala je definitivno to „nešto”, čarobno i neuhvatljivo, što je privlačilo ljude, nagoneći ih i nehotično na bliskost i zaštitiništvo.

Slika

Odri Hepbern

Ne, to „nešto” definitivno nije bila njena ranjivost i delikatnost, njeno plemenito poreklo i besprekorni maniri, niti pak kakva artificijelna, danas tako omiljena hemijski i marketinški saharinizirana umiljatost – to „nešto” bilo je nešto što jednostavno ili imate ili nemate – a Odri je to „nešto” definitivno imala. I to napretek.

Upravo zato je i tako teško rekonstruisati, stvoriti osobu koja bi je zamenila. Mnogi su pokušavali, ali niko nije uspeo da iznova stvori tu tako osobenu auru nepatvorene dobre čarolije koju je ona štedro širila i darivala. Da, znamo da je svaka osoba jedinstvena, poštovane dame i gospodo, ali Odri Hepbern je definitivni dokaz da nešto tako unikatno, nešto što dopire iz dubine bića, nikada ne može biti iznova stvoreno. To je, kao i sve stvari na ovom svetu, ujedno i dobro i loše: stvaranje njenih egzaktnih klonova koji bi hodili svetom upropastilo bi magiju koju je činila ona, no u isti mah se mora priznati da je duboko tužno saznanje da je među više od šest milijardi osoba na ovoj planeti postojala samo jedna i jedina – Odri Hepbern. Osoba koja je, po rečima njenog kolege Gregorija Peka, oplemenjivala svakog sa kojim je bila u kontaktu.

A kako je to činila, pitate se? Jednostavno i... neponovljivo. Pogledajte samo ovu sekvencu, jednu od najemotivnijih scena u istoriji filmske umetnosti, koja potiče iz legendarnog filma Blejka Edvardsa „Doručak kod Tifanija” iz 1961, rađenog po istoimenom literarnom predlošku Trumana Kepota.

Izvorna melodija i kompletna filmska sekvenca su dostupni ovde:

Slika

http://www.youtube.com/watch?v=BOByH_iO ... re=related

Besmrtna melodija „Mesečeva Reka” Henrija Mancinija, premda poznata u 1518 različitih interpretacija, ni u jednom drugom izvođenju nije imala taj osobeni, neponovljivi, personifikovani prizvuk tužnog pouzdanja svih životnih gubitnika, izgubljenih u otuđenom svetu koji istinski ne mari ni za koga, u svetu pogrešnih vrednosti u kojem je prava, očovečena, nelukrativna ljubav tako retka. Ali koja ipak postoji, koja predstavlja naše jedino pouzdanje i iskupljenje pred neumitnošću naše prolaznosti.

Slika

Mudro ostavivši neizbrisivi lični pečat u svakom filmu u kojem je glumila, odbijajući da radi uloge za koje je osećala da su strane njenom unutrašnjem biću, terajući od sebe danas tako žudno iščekivane oblike posvemašnje komercijalizacije ličnosti, Eda van Hemstra Ketlin Hepbern – Raston, dete ljubavi bogatog engleskog bankara i holandske baronese, mali i hrabri kurir belgijskog pokreta otpora, izgladnela zatvorenica Gestapoa, balerina i flautistkinja, nesuđeni veterinar, prvak Brodveja i ambasador UNICEF-a, majka dvoje dece i zaštitnik gladnih sveta, arbitar elegancije i osoba koja oplemenjuje, jedna i jedina Odri Hepbern, ostaće zauvek princeza naših srca i glumica čije kreacije obavezno morate uvrstiti u svaki izbor 1001 filma koji morate pogledati pre nego što odete sa ovog sveta.

Slika

Hvala na svemu, draga princezo - i neka te anđeli čuvaju.
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Scene iz filmova

Post od Palma »

Najtužnija scena svih vremena je...

Dvominutna scena filma "The Champ" (Šampion) iz 1979. godine proglašena je za najtužniju scenu koja je ikada snimljena.

Do ovog zaključka su došli Američki profesori psihologije Džejms Gros i Robert Levenson, koji od 1988. godine pokušavaju da otkriju koji to film budi najtužnija osećanja kod gledalaca.

Nakon dve decenije istraživanja, zaključili su da je to film „Šampion” Frenka Zifrelija.



Glavnu ulogu u filmu igra Džon Vojt, a scena zbog koje će vam krenuti suze je ona u kojoj bokser, boreći se za starateljstvo nad sinom, umire u ringu, a njegov devetogodišnji sin ga doziva sa: „Šampione, probudi se”.

Kroz eksperiment Grosa i Levensona „prošlo” je na hiljade gledalaca i 250 filmova.

„Šampiona” na njihovoj listi sledi film „Bambi” studija „Dizni”.

Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Palma
Postovi: 3582
Pridružio se: 07 Jan 2011, 00:48

Re: Scene iz filmova

Post od Palma »

Najgluplja akciona scena u istoriji filma!

Kad ste kineski glumac, poznajete borilačke veštine, a niste talenat poput Džekija Čena, ne preostaje vam ništa drugo nego da snimate ovakve filmove... :)

Svemu mogu da odolim osim izazovu!
Korisnikov avatar
Upravnik
SiteAdmin
Postovi: 2370
Pridružio se: 07 Dec 2010, 23:54
Kontakt:

Re: Scene iz filmova

Post od Upravnik »

Slika

To Have and Have not
Не бојим се од вражјега кота,
нека га је ка на гори листа,
но се бојим од зла домаћега".
Korisnikov avatar
Upravnik
SiteAdmin
Postovi: 2370
Pridružio se: 07 Dec 2010, 23:54
Kontakt:

Re: Scene iz filmova

Post od Upravnik »

Slika

A Bill of Divorcement (John Barrymore and Katharine Hepburn)
Не бојим се од вражјега кота,
нека га је ка на гори листа,
но се бојим од зла домаћега".
Korisnikov avatar
Upravnik
SiteAdmin
Postovi: 2370
Pridružio se: 07 Dec 2010, 23:54
Kontakt:

Re: Scene iz filmova

Post od Upravnik »

Slika

James Stewart and Grace Kelly riding a bike on the set of Rear Window (1954)
Не бојим се од вражјега кота,
нека га је ка на гори листа,
но се бојим од зла домаћега".
Korisnikov avatar
Upravnik
SiteAdmin
Postovi: 2370
Pridružio se: 07 Dec 2010, 23:54
Kontakt:

Re: Scene iz filmova

Post od Upravnik »

Slika

Alfred Hitchcock's Rope
Не бојим се од вражјега кота,
нека га је ка на гори листа,
но се бојим од зла домаћега".
Korisnikov avatar
Upravnik
SiteAdmin
Postovi: 2370
Pridružio se: 07 Dec 2010, 23:54
Kontakt:

Re: Scene iz filmova

Post od Upravnik »

Slika

Federico Felini's La Dolce Vita(Marcello Mastroianni and Anita Ekberg)
Не бојим се од вражјега кота,
нека га је ка на гори листа,
но се бојим од зла домаћега".
Korisnikov avatar
Upravnik
SiteAdmin
Postovi: 2370
Pridružio se: 07 Dec 2010, 23:54
Kontakt:

Re: Scene iz filmova

Post od Upravnik »

Slika

Andrej Tarkovski: Stalker

Slika

Andrej Tarkovski: Andrej Rubljov

Slika

Andrej Tarkovski: Solaris
Не бојим се од вражјега кота,
нека га је ка на гори листа,
но се бојим од зла домаћега".
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Scene iz filmova

Post od branko »

Slika

Davitelj protiv davitelja
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Scene iz filmova

Post od branko »

Slika

Slika

Slika

Večernja zvona
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Scene iz filmova

Post od branko »

Slika

Prometej sa otoka Viševice
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Scene iz filmova

Post od branko »

Slika

Alma Prica i Davor Janjić - Život sa stricem

Slika

Anđeo čuvar

Slika

Balkanski špijun

Slika

Danco Čereveski i Fabijan Šovagović - HiFi
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Scene iz filmova

Post od branko »

Slika

Sutjeska

Slika

U raljama života

Slika

Vila Orhideja

Slika

Zaboravljeni
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Scene iz filmova

Post od branko »

Slika

Plavi anđeo

Slika

Kiklop

Slika

San o ruži

Slika

Srećna nova '49
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Scene iz filmova

Post od branko »

Slika

Oktoberfest

Slika

Otac na službenom putu

Slika

Ovnovi i mamuti

Slika

Pad Italije
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Scene iz filmova

Post od branko »

Slika

Azra

Slika

Pucanj

Slika

Vreme bez rata

Slika

Od zlata jabuka
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Scene iz filmova

Post od branko »

Slika

Glembajevi

Slika

Lisica

Slika

Jagode u grlu

Slika

Kaja, ubit ću te
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Scene iz filmova

Post od branko »

Slika

Konzerva

Slika

Ljepota poroka

Slika

Mala pljačka vlaka

Slika

Osuđeni
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Odgovori

Ko je OnLine

Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 14 gostiju