Vlasotinački govor

Odgovori
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Vlasotinački govor

Post od branko »

Vlasotinački rečnik

Portal Poreklo prenosi rečnik narodnog govora i reči iz Vlasotinačkog kraja, Gornjeg Povlasinja, koje je prikupio lokalni etnolog Miroslav Mladenović

Reči na slovo A

aa.. - da

aben - kvaran. sikvaren(abi ga-isjžkvari ga)

aber - poruka

abre - uzrečica(abre ja ti reko),povika po stoku na ispašu u planini

av - lajanje psa

avtabus - autobus

adet - običaj

aeoroplan (aroplan) – avion

akmač - imitacija džepa kod krojenja

ajat - nezagrađena terasa

ajd, ajd.. - povika po stoku za vuču prilikom oranja plugom,

ajduk-raste kao biljka(vrsta tikve) okruglog šupljastog oblika sa dugačkom drškom, koja se probuši sa obe strane, izvade semenke i njime toči pomoću usta „uvlačenjem“ rakija iz bureta

ala - gad, rđa

alal vera - pohvala za dobro uradjeni posao

alamunja - oluja, brz u poslu

aladža - vrsta platna od koga se pravi anterija dobrog kvaliteta

aladžina anterija - anterija boljeg kvaliteta (ženska nošnja u vidu kaputa)

alega miško - uzrečica nekog unutrašnjeg ličnog zadovoljstva

alen - crven

ali se - izmotava se, pravi se važan

alka - okrugla gvozdena naprava kojom se vezuje gvozdeni lanac za zaprežna kola

alosuje - potsmeva se, nabija cenu pri pogodbu

alosija - veličina nečega

aljav - gadan, šašav, brljiv

aljavi se - izmotava se, krevelji se, šašavi se

andžar - veliki nož (bez skalpanja)

andžik - torbica od kozinu u kojoj ovčar nosi hranu(najčešće sir i hleba)

anterija - ženska nošnja, napravljena od platna i pamuka iznutra i sa rukavima se nosi kao kaput

ambar - četvrtasti veliki drveni sanduk sa pregradama (pregrade se zovu Presak)u kome se držalo žito(raž, ovas, pšenica)

ami - uzrečica za čuđenje

amrel - kišobran

ape - ujeda, grize

apotine - rane od ugriza, od ujeda

aram, aram da ti je - neka ti je na čast,

arambaša - harambaša

aramlija - neradnik

aramlika - neradnica

argat - radnik u polje

arlija - sreća

ardov - bure za rakiju

astal - sto za ručavanje

akal, akal ič nemaš u glavu - nemaš pamet, bez pamet si, šuplja ti glava

arnavutin - albanac(šiptar)

arno - dobro(ala mi je arno)

armonika - harmonika

arči - troši

artija - hartija

au - znak čuđenja za neku učinjenu grešku

Reči na slovo B

Bagatela - badava, nešto nema vrednosti, džabe, pojeftino

bagatelisati - potcenjivati, skidati cenu

baglama(vrata na baglame i rezom) - drvena vrata koja umesto šarke imaju gvozdene klinove, koji se nabijaju u direk(drveni) i ko njega se okreću, a umesto brave imaju rezu(gvozdena ručka s kojom se zatvaraju vrata), da bi se spolja mogla katancem zatvoriti, a gvozden klin se zove baglama.

b’z - zova, od koje su se pravile cevke za motanje pređe za tkanje na razboju

bađava - badava, ispod cenu

bađavdžija - danguba, neradnik, ništa ne radi

bair - mesto oko kuće za ispašu stoke

balanta - ambulanta

baljezga - lupeta, svašta priča, priča gluposti

bajanje - vračanje

bandoglav - nerazuman u ponašanju

banzov - čovek sa lošim ponašanjem u društvu

banica - gužvara sa sirom, ručno razvučene i umotane kore sa sirom, pita, gibanica

banjanje - kupanje

batisalo se - pokvarilo se

banket - zdenuta sirova cigla spremana za pećenje slamom ili na drva na nekoj poljani

backa - bode

backo - ovan

bačevina - mesto gde se ovce čuvaju, muzu i dobija se sir

bačka se - brčka se po vodi(naročito svinje u bari)

bačur - drvena posuda(sa drškom ili bez nje sa strane) za rakiju, četvrtastog oblika, s jedne strane otvorena ili ima samo manju rupu

bačva - velika drvena posuda za sakupljanje čljiva(ili grožđa-koje se mulja) koje posle stasavanja(prevru) se od njih peče rakija ili se dobija vino(napravljena ručno kod pintera)’

bardak - žuti ili zeleni kondir(napravljen od gline) za grejanu rakiju

barjak - zastava, znamenje nacionalno

barjakoš - rogata divlja koza

basa se - udara se(udara se u grudi), pokazuje svoju jačinu

basamci - stpenice na kuću

batlija - srecnik

baši - taji, prikriva (samo u razgovoru)

basales - provod(cesto uz pice i prasetinu na dobar rucak)

bašta - otac, tatko, gradina sa povrćem, mala parcela zasađena povrćem

bega - beži

beganje - bežanje

begendija - onaj ko ima ukusa, navodadžija za ženidbu

begendiše - dopada se, odabir devojke ili momka prema lepoti

bezder - čudo (će se najdeš ti u bezder)

bezdušan - bezosećajan čovek

bezveze - nije u skaldu sa istinom

bekrija - veseljak, onaj ko je malo viđe popio alkohola

bela rada - narodno kolo, nazivbeli biljke belog cveta

beleg - vuneno vlakno od odelo kod vračanja(bajanja) vračarice

belege - oznake na telo čoveka

belča - beo vo

belčug – alka (stavlja se na svinje da nerijaju(kopu zemlju)

belouska - vrsta zmije, cesti nadimak ovce

beljavan - ljut, opasan, opak, prek

beljaj - nevolja

belutrak - beli kamen-koji se stavlja u kacu za kupus, a i za „kresanje“ ognjilom sa trudom da bi se dobila vatra i zapalilo duvan

beloška - nazive bele koze ili ovce

belouška - barska ili vodena zmija neotrovnica, živi u barama i oko staja na selo.

bejagi - valjada (potvrda istine u govoru)

benjavi - prljavi

bembelija - naziv za čoveka koji uživa u životu, raskošan život u izobilju

bestraga - reč ljutnje, srdžbe

besulja - besna žena, krava svinja itd(figurativnini naziv za odredjeni oblik ponasanja)

bečelak - vezano belo platno(tkanina), kojom se umotuje pogača, banica i poklon koji se nosi na svadbama(u gostima)

bučkija - testera

bugarka - narodno kolo

buza - vodeni napitak, pravi se od čaravčnog(projnog belog kukuručnog)brašna-zabrka se, potkiseli i pije kao napitak u vreme letnjih žega u planini

bure - drvena posuda za držanje rakije(napravljena ručno kod pintera)

buka - okruglo šuplje drvo koje služi kao cev kroz koga teče voda za pokretanje vodeničnog točka u vodenici potočari

buka - bukva drvo

buknul - buknuo (kod plamena vatre)

buklija - drvena četvrtasto okrugla posuda u obliku pljosnate flaše od drveta(čuturica= za rakiju

bulka (turčin)-crveni divlji mak, bulesta krava, ispulkano zrno kukuruza na vatri

buljan - pogrdan naziv za muškarca sa razokavim pogledom, čovek sa velikom glavom i očima kao buljina(sova)

bulji - nešto istražuje, gleda okolo da nešto vidi, razgleđuje

biber crep - mali crep za pokrivanje kuća, koji se pravi ručno

bil - bio

bičkija - mala testera za ručno sečenje drva, služi i kao pinterski alat

bicman - neradnik

bilmez - baksuz, neradnik

birov - grlati čovek, sa jakim glasom, koji je u vreme turaka od brda na brdo saopštavao naglas vikanjem naredbe seoskog kmeta u selo, pa ima i familija birovci

bisage (disage) – u obliku torbe sa dve strane sa premetačem, a u njoj se stavi žito na ramenu i pomoću njih se ručno seje njiva-pravi se od kozine, a koristi i za nošenje tereta na konju

bitanga - pogrdna reč za loše ponašanje čoveka

b’k’r - bakar

blago - slatko

blagota - mrs

blažan - mrsan

blaji - blajanje ovaca,pogrni naziv za onog koji negde zamišljeno gleda u stranu

blesina(blazina) – zamlata, budala. na ništa nereaguje

blesav - nerazuman čovek

bljuje - povraća

bojelek - anterija(ženska nošnja) bez rukava, dugački kaput nosi se ispod vutare(suknje)

bogatlak - bogatstvo

bok’l (bokal) – staklena ili keramička posuda za vodu ili vino

bockav - trnovit

borovinjka - borovnica buljka

bradva - pinterski alat(sekirica)

branište - branik bukove ili hrastove šume

brzak - onaj koji mnogo žuri u poslu ili u govoru ili u hodanju, brzi pad vode u potoku

braca - bliski rođak po muškoj liniji

brana - današnja drljača za usitnjavanje zemlje i pokrivanja zrnevlja posle oranja i sejanja zita sa ralicom(plugom) konjskom ili goveđom zapregom(s njom se vlači, a ispletena je od pruća pa se zove i napar)

brevenici (čakšire) – pantalone

breg - brežuljak

brzi - juri

brgo - brzo

britva - ovčarski nož sa koricom i sa kanapom da se veže za pojas

brič (dus) - brijač za brijanje muškarca, vrsta muških pantalona na „brič-dus“(šumadinske)

brka - dira, čovek sa brkovima

brknul - dodirnuo

brljav - brljiv

brljica(brnja) - stavljanje belčuga (žice) na njušku svinji da ne rije zemlju u avliji, belčug(žica) stavljena na njušku svinji

brlog - mulj

brstina - u proleće mlade nerazvijene grane bukovine sa popoljcima

brstenje - prolećno jedenje mlade bukovine od strane koza i goveda

brnči - zuji

brobinjak - mrav

brobinjalo - mravinjak

bualjka - daska za belenje platna

bua - buva, odara drvenom napravom (bualjkom) kada se pere i beli platno na potok

bualjka - drvena naprava za buanje(udaranje) platna od konoplja u vodi kada se beli ili pere rublje

bubče - mala špenadla

bubčetija - male iglice za krpljenje ručno ili za vezenje stonjaka ili košulje

bukari se - parenje svinje sa veprom

bućkuriš - loše napravljeno jelo

bunjište - đubrište

bučka - naprava za mučenje mleka(pomoću bucala se bučka mleko i dobija maslo-maslac)

bucalo - drvena sprava s kojom se bučka mleko u bučki

buričaku se volovi -v olovi se bodu rogovima(isprobavaju svoju snagu)

bus - deo zemlje sa korenom trave

Reči na slovo V

vandžiral-bes, gnev, bolest ludila

varen –kuvan

vađenje vra-skidanje slame vilama prilikom vrše stokom na gumno

varoš-grad

v’zdan-vazdan

vra-poređano ožeto žito u snopovima za vršu konjima ili govedama na gumno(oko jednog nabijenog kolca(stožer-stože) i konopca se okretanjem goveda ili konja u jaram vrše žito na gumno)

vruć-topao

vrčva-zemljana(gilena) posuda u obliku grneta, sa drškom u koju se stavlja mast, sir, čvarci i žito

varka-štedi, zaštićuje

vajda-korist

varen-kuvan

vašljiv- koji ima vaške

vedro(vedrica)-kofa(drvena posuda), drvena posuda sa drškom napravljena od dugi kod

pintera i u njoj se muzu ovce

vejanje žita-čišćenje žita od pleve na vetru, posle vrše na gumno, a baca se drevnom lopatom

velija-komad(grudva) sira koja se seče na komade pri ručnom dobijanju sira

vermane-kratko kapuče (mintan) ili lužnički z’ban

vermanče-kaput sa gajtanima

verige-verski praznik, gvozdeni lanac koji se stavlja na ognjište na odžak, da bi se na njih nakačio kotao i varilo mleko i grejala voda

veršula-najviđeniji čovek u selo

vedžba-vežba

veška se- penje se n visoko drvo

videlo-svetlo (upali videlo)

vije-plače, kuka

vika se-kaže se,

vika-zove

viknul-zvao je

vinjaga-gomila pavita u žumi ili vinove loze uz kuću

vironga-zavesa za prozor

vistan(vustan-fustan)-haljina

vlačezi-drvena naprava za vuču sena i žita(srpom ručno ožetog ovsa i raža u planini) zaprežnom stokom, napravljeni su od dve oble mlade bukovine i „razapeti“ sa prečankama koliko da mogu da se klincima stave na dvokolicu(zaprežnakola) a sa strane se svrdlom izbuše rupe i postave drveni klinovi koji drže seno ili zito koje se u snopovima prevozi,a na kraju se vuku po zemlji(postoji i jedan vlačeg za teranje drva na pijac uiz planine, a u ravnici postoje vlačezi za četverku kola koji se zovu lojtre)

vodnik-napravljena ostava kao kredenac bez zatvaranja, gde se stavlja posuđe, sa čašama i flašama

vodunka (vodunac)-stara sočno jesenja kruška

vol-vo(goveče )

vratanca-mala kapijica

vretanca-vrete napravljena od drveta, koja se stavljaju pri izradi kreveta(krevet na vratanaca) iloi klupe za sedenje na slavama

vrza-vezao, svežanj listove hrastove žume za lisnik za stoku

vrda-prgav čovek, izbegava odgovor

vrpoljenje-nestašluk

vrsnik-vršnjak

vrcka-veverica, okretljiv u radu

verga-veverica

verlgra-dobro radi

vildan-mlada voćka za sadnju(šljiva)

viliz-prut od loze

vildžan-šolja za kafu(od gline)

vitalče-drvena naprava za motanje pređe za tkanje na ručnom razboju(poduži štap koji sa jedne strane ima rašlju a na drugoj strani se pravouglo stavlja i užebljuje napravljena krataka izdeljano i probušeno drvo pravougaonog oblika-matovilče za ručno motanje pređe, dok motanje pređe sedeći vrši se na okruglo vitalče(„prekrstemo“ sa kolčićima za pređu) sa postoljem na zemlji, koje se okreće oko uspravno drvo pričvršćeno uz postolje

vitel-naprava za motanje pređe za tkanje na ručnom razboju (cevki sa pređom), naprava poput današnjeg ringišpila za ljuškanje mladih na verski praznik( na jednoj daski sa dve strane-vitel, sedu dvoje i okreću se oko „stožara“ pobijenog u zemlju)

vrteška-zapinjač na vrata, okretanje(vrti se) u krug

vrv(vr’)-vrh

vrvi-ide, prolazi

vrvina-kozja ili ovčarska putanja

vrevi-govori

vreća-džak napravljen od kozinu dlaku

vrz-odozgo

vrzal-vezao

vrzlo-mesto gde se veže pseto

vrzuvanje(vezuvanje)-vezaje psa na lanac, vezuvanje vreće(džaka) na zamku(a ne preko trup) sa brašnom(krompirom, žitom), vezuvanje snopova žita prilikom žetve

vrndi( u gušu)-„svira“(bolest u grudima) grlo

vrne-pada kiša

vrljak-brdo(strmina planinskog pobrđa)

vrljačno-brdovito

vrlji-baci

vrs-ravan(on neje tebe vrs),

vrsnik- isti broj godina (vršnjak)

vrtipop-krasuljak

vrca-kanap(vrpca)

vrckav-okretljiv u polsu

vršnjik-plehani poklopac ovalnog oblika(okruglo kupastog sa drškom), kojim se pokriva crepulja prilikom pečenja hleba na ognjištu

vunija-levak za pečenje rakije na kazan

vuta-gruba izatkana vunena ženska suknja

vutarče-pamučna letnja ženska suknja(haljinica do pojasa), koja se često nosi ispod vutare(suknje), a sa njom se i spavalo

v’ška-vaška

Reči na slovo G

galati-grdi, kleveta

gajde-stari muzički instrument(napravljen od štavene ovčje kože)

gad-loš čovek

garav-crn

gasarče-svetiljka ovalnog kupastog oblika od lima, na vrhu mala valjkasta naprava na kojoj je postavljen pamučni kanap koji je umočen u petrolej(gas) i služila je kao svetlo u kući kada nije bilo elektrifikacije u selo

gerdan-đerdan

gedža-pop(svežtenik)

gila se-golica se

gica se-rita se(kod konja)

glavuran-glavonja

gle-gledaj

glembav-nezgrapan(glembave uši)

glibav-spor

globa-kazna

gluvara-gluv čovek, onaj koji se pravi da nečuje

gnjevnica-dnevnica na poslu u pečalbi

gnjezdo-gnezdo ptice

gnjidla-koji ima gnjide

gnjido jedna-prljav čovek

gnevnica-dnevnica

govednjak-balega(goveđi izmet)

godi mi- dobro mi je

gozden-gvozden

golem-veliki

golem ’ezik-veliki jezik, pričalica čovek, onaj ko previše priča o nečemu nego što nije baš prijatno

golemi gosti-devojkina rodbina na svadbu odlazi u goste momkovoj rodbini

gotovan-neradnik

gomna-čovekov izmet

gomnjar-prljav čovek po karakteru( pogrdan naziv)

gorčiv-gorak

gra-pasulj

gradina-bašta(parcela zasađena povrćem i cvećem )

grbina-leđa

grebulja-grabulja

gremada(gramada)-gomila kamenja na livadi u planini

grimna-okrugla valjkasta župlja naprava od gvožđa, s kojom se uglavljuje ručna kosqa za

košenje trave, narukvica

grozje-grožđe

griva-deo dlake konja oko vrata

grebulja-grabulja

grm-žbun bukove šume

grmada-gomila sakupljenog kamena u livadi

grne-glinena ovala posuda sa drškom(a često i sa poklpcem) za kuvanje jela pored ognjišta

grudnjača-prednji de košulje na grudima, vezan preko pojasa i na vrat, koga su nosile devojke i žene preko prtene košulje kad pođu na sabor(igranku)

grumen-komad kristalnog šećera ili soli( s kojom se krme ovce)

gumno(guvno)-mesto gde se oko stožera vrši vršidba pomoću konjima i govedama na selo

guljav-okuljen(ovca)

gunja-pokrivač napravljen od vunu(napravljen od kozinu, vune, konoplja(kučina), debljine 3 sm-pokrivali se ljudi ), pokrovac(pokrivala se stoka zimi)

gunjga-zamera, stalno nešto brblja

guca-svinja

guturać-loš čovek, gušter

Reči na slovo D

dabudne-će da bude

dalap-uzida se u zid u vidu donjeg dela kredenca, s advoje vratanca od dasaka koje se

sklapaju i rasklapaju, gde se stavlja posuđe

dalapara-vrsta harmonike

danguba-neiskorišćeno vreme za rad

dar-devojkina sprema u rublju(miraz) za udaju(čerge-ćilimi, vezani jastuci, košulje, vunene čarape, rukavice i drugo)

daramče-prsluk od klašnja(vuneno sukno) iz tri dela

del-vrh grebena(zaravan na bregu u planini)

dejani se-muči se

dens’ka muka-težina posla, danas je težak posao, teško se radi

detinjar-balavac, neodrasla i nesazrela osoba, osoba koja voli s decom da se igra

dizl’ci-muške vunene čarape bez stopala(potkolenice)

dizgin-uzda za konja

dizgin baba(devojka)-držeća baba, vredna i okretna devojka

diledan devojka-srčana devojka, razumna devojka

dika-ponos

direk.-ofeljana drvena greda za gradnju kuće,struka na ralo drveno za oranje njive

drvenim ralom

dirnul(dirnuja)-dirnuo, opipao

dip-sasvim,(dip si nemogu)

dl’g-dugačak

dugobrazest-dugo lice

doda-dada( naziv za stariju žensku osobu u famuji)

dolmi se-zida se

domaćin-glava(starešina) u porodici

domunđuju se-dogovaraju se

dokolan-nezapošljen u radu, dosađuje se, ništa neradi

doksat-veranda, terasa isper kuće, često napravljena od dasaka sa svodovima, ograđena i sa vratancima za zatvaranje, ima i na direci, na terasi se leti spava kada je vrućina

doleko-daleko

dolina-potok

dolma-zid od cigala između dva drvena stuba

dolmi se-zida se

dojde-dođe, došao

dockan-kasno

domazlak-domazluk, vrsta stoke koja se godinama čuva

došal(doš’l-došeja)-došao

drdavka-narodno kolo(moravski čoček-igra u mesto), uzrečica za nekog koji neotaljava svoj posao(stoji u mesto i ništa nije uradio)

dreja-kaput bez kragnu od klašnje(vunenog sukna)

drz nedaj-uzrecica u narodnom kolu ili prilikom veselja na svadbi

drndav-brbljiv, galamdđija

drljiv-neumiven ujutru po očima i licu, ima drlje u očima

drndalo-brbljalo

drvnik-drvljanik, mesto cepanja drva u dvorište

drljča-prljavko, koji se nije umio

drven-nije govorljiv, krut u stavovima, ne priča, neokretljiv u poslu

drobinjci (drobinjak)-izmet ovce i koze

drozgov-drozd(drolja) ptica

dronjci-delovi pocepane odeće , prljavi deo vune kod ovce koji visi i lanjka se

droljav-prljav,

dropljav-pocepan

drpa se-češa se

drpav-pocepan

druška-drugarica

druškan-drug

drusa se-kreće se, trese se(drusaj šljivu)

drusaj-tresi

drusla-okretna žena u poslu

drčan-proždrljiv

drška-držač kašike

d’ska-daska

duderka-suva lanena(od konoplja) stabljika, koja je služila kao svetiljka prilom večere u vremenu kad nije bilo struje u selima

dupe-zadnjica čoveka

durljiv čovek-ljutit , srdljiv čovek

duvka-rupa

duvar-zid

dušmanin-čoš čovek, štetočina

Reči na slovo Đ

đavol-đavo

đak-učenik

đakonije-raznolikost u spremanju(razne đakonije spremila za jedenje)

đilkoš-seoski razvratan momak

đuture-pogodba bez merenja(od oka)

đeram-bunar

đinđosana-namirisana

đuđum(vrčva)- posuda od gline

đuveč-ovalna glinasta posuda u kojoj se sprema kačamak ili neko jelo u relni šporeta(a i na ognjištu), vrsta jela od krompira i pirinča

đema-dim na odžaku

Reči na slovo E

e’dn-jedan

ela-ala,ela ovam dojdi,ela ja bejo

evega-evo ga

ega-turpija, alat u kovačnici

enega-evo ga

ene-uzrečica(ene šta uradi)

elek-jelek

eban-ništavilo od čoveka

egličje-jagličjr biljka(žuta planinska ukrasna biljka, cveta u prolrće)

eram-jaram za zaprežnu stoku

eremija-jeremija(verski praznik)

esam-jesam

Reči na slovo Ž

žalostiv-tugaljiv

žal-žao

ždere-previše jede hranu

žega-vrućina

žegre-palice(drvene ili gvozdene) za jaram zaprežne stoke

žandar-policajac

željka-kornjača

žeško-vruće

živina-kokoške

živinče-loša žena koja podseća na lošu živinu

živuje-slaže se, dobro saražuje, dobro živi

žljeban-koji ima velika usta

žmi-žmuri

žmurka-namiguje, nekada i dobro ne vidi

žutan-pečalbar, onaj koji je od teškog rada pocrneo i požuteo, žuta cvećka

zutajka-zuta ptica pevacica u planini

Reči na slovo Z

zabavil se-zadocnio se

zabraji-zaboravi

zajebava se-šali se

zajebancija-šala

zajebancija-šala

zajebant-nezgodne naravi

zavrnut-nije pri zdravoj pameti, dobro ne rasuđuje o svojim postupcima

zabrka-zamesi, zamuti

zavalija-radnik, (tugo zavalija), radnik(pečalbar) koji se muči

zavarkuje-pošteđuje

zavaćen-zauzet(sud), pun

zavrzlama-narodno starinsko kolo

zavrljen-zabačen

zavrljil-napustio

zagrebci-sprava češljastog oblika, sa klincima i drvenom crškom, koja služi ya čašljanje vune(kučina-konoplja)

zagalamil-obogatio se

zagar-pas, lovački ker

zagrađa-vrt zagrađen ogradom

za zaleka-malo

za lek-malo

zajac-zec

zakasotina-nevolja

zakokrđuje-mnogo zahteva, mnogo traži, mnogo potražuje

zaludnjar-besposlen

zalupajka-zamlata, šašav , budala, priča gluposti, zanosi se

zalčak-parčence hleba

zamet-ograda od pruća ili od taraba za čuvanje ovaca u kojoj leti ili zimi tu noću borave(najčešće se zame pravi u neku njivu, kako bi se nađubrila)

zapat-rasad mladog cveća ili povrća za sadnju

zapatil- posadio novu vrstu stabla voća ili cveća u dvorište

zapucal-navalio na jelo

zatrupa-zatrpa

zatucotina-zamlata, priča gluposti, budala, priča bez reda

zaponga-držač od drveta za teret na zaprežnim kolima

zagrada-zagrađen a ograda vrta pomoću drvenog plota-ograde

zasteža(zastaja)-krpa koja se stavlja na punu vreću sa žitom i ušije se da žito neispada

zastruzi-naprava od drveta u polukruglog šupljeg oblika sa zatvaračem od drveta, ukme se stavlja sir ili prženo od jaja, kada se pođe da se radi u polje

zdušili se-saživeli se, sprijateljili se

zviska-mlada ovca, koja se još nije jagnjila

zevka-zevanje bebe

zezanje-šala

zeleniš-kupljeno povrće, zeleno voće

zeljka-glavica kupusa

zlotvori-sluti

zemljana oka-bokal za vino

z’mbi-odjek zvuka u kaci ili buretu, dobar znak kvaliteta

zoljavo-pogrdni naziv za loše učinjeno.bez veze

zombav- ružan čovek, nije lep

zonja-bumbar(goveđi i konjski) koji ujeda u toku letnjih vrućina

zubato(sunce)-sunce za vreme mraza

zuka-vrsta trave koja raste u močvari(barčugi) u planini

zumbul-roze cvet(lazarica) u proleće

Reči na slovo I

ivega-pogrdan naziv u šalama(evega)

izelica-loš čovek

Izgruljen-oljušten(orah od ljuspu)

izdul se-crkao

izlezal-izašao

izlegal-izašao

izgorel-izgoreo(u vatru ili u požudi za nekom ženom)

interes-kamata za pozajmljen novac

iska-traži perut u kosu, hoće

isna-istina(isna si je bilo)

ispasuljil ga-odrekao ono što je rekao

ispretura se-nastrahova se, pomeša se

ič-nimalo

ište-traži

Reči na slovo J

jablan-vrsta kiselih jabuka

jajce-jaje

jagličje-jaglika cveće

japundža (pelerina)-četvoro krtstata i ima ćulavku na glavu kao kabanica, napravljena od vune sa trakom a bez rukava preko sredine, prekrivač od klsašnje(grubo vuneno sukno izvaljano u valjavici) kao izatkana čerga(ćilim) za pokrivanje(pokrivka) kada se spava

jasle-napravljeno od dasaka z a ishranu stoke, u kome se stavlja seno, slama ili hrastova

jaska-osećaj bolova u glavi ili na drugom mestu, naročito spoljne ranesušena šuma

jednostranka-narodno kolo

jega-evega, turpija

jeđ-jedi, ručaj

jela-odi

jendak-neprohodno mesto sa brežuljcima, provalija

jer’m-jaram za vuču zaprežnom stokom

jeroplan-aeroplan, avion

jesika-jasika drvo

jok-ne

joške-još

juže-uže, konopac

jular-privezak od juže za vođenje goveda u vuči ili pri oranju

jutre-sutra

jučerke-juče

Reči na slovo K

kavana-kafana

Kadar-u stanju, može

kadenje-miris tamnjana

kaka-dečji izmet

kaca-drvena posuda napravljena kod pintera od žina i dugama(izdeljane od drveta) u kojoj se sabiraju šljive i u njoj se ostavlja da prevru i potom se peče rakija na kazanu

kantar(na oke)-stara mera(sprava) za merenje težine, skojom se merilo žito u vrećama u vodenici, kao i seno kada se prodaje na težinu, kao i prilom prodaje poljoiprivrednih proizvoda na pijaci

karakondžula-plašila, sotonje, priviđenja, ženski đavol(koji se pojavljuje do Sveti jovana

Krstitelja 20 januara), bolest

karta-drvena posuda(flaša) za vino(rakiju) skojom se zvalo za na svadbu

karakondžulo-pogrdan naziv za nezgrapnu osobu u poslu

kitkari-oni što nose premenu(odeću i obuću) devojci a čine ih: svekar, svekrva, mladoženjski(zet) i najbliži iz rodbine

kazan- kazanica je posuda okruglog oblika, bakarisana-kalaisana, za pečenje rakije

kazandžija-čovek koji peče rakiju na kazanu

kalkan-prednji deo kanata(cetvrtastog oblika od dasaka.tera se u njima đubre) zaprežnih kola

kalabalak-svađa

kalušest-šaren oko očiju, a ostalo crna ovca

kanate-zaprežno prevozno sredstvo napravljeno od dasaka četvrtastog oblika i služi za prevoz stajskog žubriva do njiva, kukuruza, krompira, brašna

kapsal-umori se

karakondžula-mečka

karlica-drvena posuda polujajastog oblika napravljana od rdveta i služi za mesenje hleba od brašna

keser-tesla

kijac-teg na kantaru

kicoš-momak koji se mnogo odeva upadno, čovek koji se kinđuri u odevanju

kitka-cveće, običaj kada se od strane momkove rodbine nosi devojci obleklo(premena)

kladenac- Kamenjem(pločastim) napravljen mali bunarčić(30x40x50 sm) od izvora i to sa jednim otvorom iz koga se pije ili toči voda, na kome su se u vreme turaka sastajali hajduci u ovom kraju

kvačka(kvočka)-kokoška koja izvodi piliće iz jajeta ležeći na gnezdu i čuva piliće, žena koja je lenja i neuredna

klada-oblo odsečeno stablo bukve

kladnja-zapaljena vatra, nakladen oganj

klađenje-natprevaravanje pomoću „jadaca“(kost u obliku raklje) kokoške ili prstima se kladi o tačnosti utvrživanja neke istine

klacka-ljulja

klaj, klaj..-polako hodanje peške

klindup-vrsta goluba koji je gnezdo pravio u šupljini hrasta i bukve

klisurac-vrsta planinskog krompira

kljakav-trapav

klempav(klempave uši)-velike uši, nezgrapan

kesorez-nemirno dete, baksuzno dete

klopotar-plehano zvono okrugklog oblika

kluvče(klupće)-klupko, namotano nitima od vine ili konoplja u okruglom obliku

knoći-večeras

kovčeg(za rublje, za hleb)- veliki drveno sanduk sa ili bez pregrade za veš, sa četiri nogarke a često i sa poklopcem, koji ima šare sa sa strane, a u njemu se stavlja devojački dar ili rublje žena i devojaka(daje se kao miraz uz udaju) , a u kovčegu za hleba čuva se brašno(odignut od zemlje sa četiri nogara)

kolo-narodno kolo(oro), točak na zaprežna kola, vodenično kolo

kočina-obor za svinje

kolagije-alkice na vreću

kolce-mali točak

kožljak-koža

kokošinjac(kokošarnik)-živinarnik, kokošji izmet, napravljen oborza čuvanje živine(kokošaka)

kožuk(kožu’)-odeća od kože koja se nosi zimi(u vidu prsluka-kožuk od štavene jagnjeće kože)

kokala-udarala, izudarala dete

komin-ozđak kuće

kompiri-krompiri

kondirdžija-onaj koji nosi kiteni kondir sa rakijom i zove za svadbeno veselje kod momka (najčešće maldoženjski-zet)

kopa-mesto za zdenztu sirovu ručnu ciglu

kopan-dobro parče kokošjeg mesa

kopnen-žuta niska trava(momci je beru da privukuju devojke da kopneju za nih)

kopuran-duži kaput, neoblači se, samo se snjim zagrne

kordeljka-okrunjen klip kukuruza

koruba-korito od drveta , koje služi kao pojilo stoke na izvoru-šopi(česmi)

kosov-kos ptica

kosilo(držač)drvo okruglog oblika na koga se stavlja kosa, a dužina kosila je nekoliko metara

kostim-džemper

kotarka-drvena korpica od bukove kore za mazgu(sok od gulenja bukovine)

kot’l-kotao

kotle-limena posuda sa drškom u kojojn se nosi voda ili muzu ovce

kočan-kordeljka(klip iskrunjenog kukuruza)

košara-štala

košarina-kožnica

kravaj-mali hleb

kravajče-malo okruglo hlebče ispečeno na ognjišto u pepelu

krivače-šake

krivuljke-napravljene od dve otesane krive cepanke(oblika luka), a služe za prevoz brašna i žita na zaprežnoj dvokolici

krkam-jedem, žderem

krkače-ramena

krke-leđa(a nosi me na krke-na leđa)

krljuga-suvi panj

krndar-panj

krošnja(mala i velika)-pletena korpa od finog pruća(a i od grubog pruća)

krpatak- parče drveta kojim nekog gađaš, veliki rod klasa kukuruza

krtinci-krtičnjaci

krčma-čast(piju krčmu za oteleno tele)

krug(tanur)-poluokruglog drvenog oblika, izgrađen od drvene daske, na kome se mesi hleba od brašna

kubikacija-glinište, zimsko kopanje i iskopavanje glinaste zemlje, koja tokom zime treba da da izmrzne kako bi se u proleće od nje pravila ručna ili mašinska cigla

kude-gde

kudelja-napravljena od drveta, sa drškom i na gornjem delu u obliku pločasto pravougaonog oblika, sa ukrasima, na kojoj se stavlja vuna ili kučina(lan) za predenje pomoću vretena(okruglo napravljeno od borovine)

kuka-zakrivljeno drvo s kojom se beru plodovi, gvozdena maša(kuka sa jednim ili dva

dela) s kojom se rastura žar u šporetu za drva

kukalja(obranka)-drvena naprava za nošenje vode sa izvora(kriva drvena naprava sa dve kuke na krajevima gde se stavljajku posude-testije ili kotlovi)

kuku lele-kukumavčenje, lelekanje(kajanje za nečim lošim ili žal za nečim izgubljenim)

kukumavka(kukumavči)-kukavica čovek, koji uvek kuka da nema, vrsta ptice Sove

kuliza-ulizica

„kuća“- prostorija kuće oko ognjišta na serdini „kuće“

kućerče-mala sobica sa niskim krovom za mlade posle ženidbe

kuče-pas

kup-gomila

kupara(kuparka)-gomila

kufer-kofer za stvari,pismo

kure-uzrečica od milosti za malo muško dete

kurlaći-pogrdan naziv bestidne ljude u životu

kurtalisa-oslobodi

kutre-mladunče

kuša-pas

Reči na slovo L

laže(momak)-vodi ljubav

l’že-laže, negovori istinu

lajno-balega

lakat-dužina ruke do lakta s kojom se merila dužina platna prilikom tkanja u razboju

landra se-klati se, smuca se i ništa ne radi

lasica-lisica

lapov-lopov

lejka(čaša)-posuda slična ajduku, koja se dobija od biljke u obliku tikve, sa okruglinom(otvorom-unutra šuplja) i okruglom šupljom drškom s kojom se točila voda na kladanac(izvoru) i služila u pokućanstvu kada se grejala voda u kotlu na ognjištu, pogrdan naziv za čoveka koji neume da misli(šuplja „lejka“)

lele-uzrečica (lele kakvo napravi), žal za nečim izgubljenim

lelečanje-kukanje

lacka-štuca

levina-zgrada

leganje-spavanje

lezi se-plezi se

lejka-glava, čaša od jedne vrste tikve za točenje vode sa kladanca i upotrebe u domačinstvu

lemeznice-izemčaste mladike sa vrhom šumovite i povezane u krug, pa se stavljaju oko zdenutog stoga na vrhu stožera, kako bi se štitilo seno od kiše koja se niz nji sliva na zemlju

lepotija-lepota

lepotinja-lepota

lesa)vraknjica)-vrata na kuću od tarabe ili spoljna vrata na ogradi od baskija(mladica-najčešće od breze)

lesarka(krleška)-kanate ispletene sastrane od pruć leskovine

lečka-malo

lijaćlisica

lipsotina-crkotina

litra-pljosnata zemljana posuda za rakiju sa četiri noge

lištevina-granje koje se stavlja oko rakljastih nabijenih drva oko stožeta za denjenje stoga sa senom, da bi seno bilo odignuto od zemlje i da se ne skape od vlage

lovor-mirišljiva biljka

ložiče-kašičica

ložica-kašika

ločka-mala barica sa vodom, koja je sakupljena voda u stopu stoke na seoskom putu

lojtre-to su napravljeni vlačezi za četver-zaprežna kola za prevoz sena i ožetog žita u snopovima(dve izdeljane gredice u obliku pravougaonika spojene na nekoliko mesta sa prečankama i sa strane uspravno klinci od drveta nabijeni u gredice i koji drže seno i žito)

lonče-mala ovalna plehana posuda (čaša sa drškom)

lopata-drveni ašov za vejanje žita posle vrše na gumno, gvozdena alatka za tovarenje peska i šodera, služi kao alat u građevinarstvu

lopatica-gvozdena lopataica(ašov-lopata), služi da se s njom zapreće hleb sa vršnjikom u crepulji sa žarom i pepelom na ognjištu, a sa njom su izvođeni udaranjem i ritualni običaji na verski praznik eremija

lunza-skita

ludža-ludak

Reči na slovo LJ

ljigav-slinavac, balavac, čovek bez karaktera

ljige-bale

ljizgav-klizav

ljiljak-jorgovan

ljuzne-udari

ljuška-ljuljaška za decu i omladinu

ljapav-nezgrapan, nije vičan u poslu

ljapša-pogrdni naziv neradniku i nezgrapnom čoveku

Reči na slovo M

mazga-sok od bukve koji se jede u planini

mazgov-neosetljiv čovek

majalak-skitanje, šetnja

maje-skita

majačina-skitanje

mala-mahala, zaseok

malarka-mnogo se maje(skita) po malu(komšije)

male-majko

manćor-namćor

mandža-jelo

mater-majka

maša-kuka sa jednim ili dva dela, kojom se služi prilikom pomeranja vršnjika kada se pekao hleb na ognjištu iloi šporeta na drva

meze-salata ili suhomesnati proizvodi, sir ili kupus kiseli i paprika iz trošiu(kace-podkiseljen) kao predjelo u gostima

mengela-vešala za veš

mejana-mehana

metlovina-breza

metljika-breza

miradžika-devojka pri udahžjisa mirazom(darom-može i u nekretninama a i u podeli imanja)

miradžija-momak koji je uzeo devojku sa mirazom

mesalj-pokrivka za omešeni hleb(od grubog vunenog ili lanenog platna)

mišomorka-mišolovka

mlada-nevesta

mladoženja-momak

mladođenjski- onaj koji nosi kondir kiteni sa rakijom i zove za svadbeno veselje u momkovoj kući(zet)

mladika-mlado drvo(rasadna voćka ili bukva)

mlekuje- daje dosta mleko(krava ili ovca)

momče-momak

momčeljub-travka za ljubav udvoje, da bi se voleli dvoje stavlja se pod jastuk(verovanje), a jedu je mačke

mori-ej ti (mori k’d ćeš se vrneš-uzrečica u govoru)

motovila(matovilka)-ručna naprava za motanje pređe za tkanje na razboju, krakati čovek, previše izrastao mladić

moča-piša

močka-mokraća

mrzešljiv-mrzovoljan

mua-muva

muštik-deo mašine za ručnu izradu cigle

mustra-izreka za čoveka koji želi da se više ceni, primerak izvezanog peškira od koga treba da se gleda u vezanju

mutav-koji se pravi da ne čuje, onaj ko neume da govori

Reči na slovo N

naberotina-nabran pasulj u njivi

navrčkal-vezao opanke( pravene svinjske od štavenu kožu)

nazujci-od vune ispletene čarape samo za prste na noge

načukotina-dobijen pasulj čukanjem(udaranjem) drvenim štapom na gumnu ili u dvorištu, pogrdan naziv

našmiknuti-namignuti-

nakaral-zatvorio, uterao(nakaral ovce u zamet-obor)

nakral se-nakrao se, najeo se, krađom se obogatio

naimuje-nakrivuje pomalo

načukal-napio se previše alkoholom, nabio kolac u zemlju

napudil-najurio( napudil tuđe ovce)

narusil-natrunio( pao rus(trun)-travka u jelo, kada se kose livade-narusil jelo)

nevoljan-bolestan, nema volju za rad

nedoviđuje-ne vidi dobro

nedoklepan-neiskklepana dobro sekira ili motika kod kovača

neče-neće

neje-nije

nenaješan-nenasit

neslan-čovek bez razuma, neposoljeno jelo

neotesana cepanka-covek nezgrapnog izgleda, onaj ko ima previše snagu a malo pameti

nesvidi se-nedopada se, nije privlačan,

nesvidljiv-škrt

nožice-makaze

noli-uzrečica(noli bre Arso)

Reči na slovo NJ

njinji-njihovi

Njeknja-prekjuče

njeknjaški-prekjučerašnji

njeknja-prekojuče

njurča-glupak

njuška-traži, istražuje nešto

njuškalo-istraživač, koji ima sluha da nešto pronađe

njojzi-njoj

njonja-pogrdan nadimak za nezgrapnog čoveka

Reči na slovo O

obalka-pokretna mašina za izradu ručne cigle

Obeduval-ručao

obed-ručak

obduval-zasitio se

obiđe-proba

obleklo-odeća

obranka-kukalja, s kojom se nosi voda sa testijama sa kladanca(izvora)

obrten-bere se kao cveće za đurđevdan da se po verovanju momci „obrtaju-da zavole“ devojku(gledajući kroz venčić od cveća obrtena)

ovam-ovde

ovakoj-ovako

ovčar-pastir

ov’n-ovan

ogenj-oganj, vatra

ognjilo-kresalo od gvožđa, koje pomoću kamena belutraka i „kuvanog“ truda(bukova gljiva) se dobija vatra za paljenje duvana na ovčarskoj luli i paljenje ovčarske vatre u planini

ogrižnjak-ogizlak ustima parče jabuke

ogrizina-seno ili slama koja ostaje iza stoke kada se hrani u štali

ogrkavael-promukao

ogrljak-okovratnik košulje bez kragne

ogruljen-oljušten(orah ili lešnjak od ljuspe zelene)

oguljen-oljušten, skinuta kora sa mladog drveta

odanul-odahnuo, odmorio se posle teškog rada

odomuje se –zakućuje se. gradi svoj dom(kuću)

ozrća se-okreće se

oj-molim(odziv)

oloajda-ludo, budalasto

oka-mera za težinu od 1 200 grama, zove, odziva, vika te, poziva te

okam(vikam)-vikam, zovem, pozivam

onakoj-onako

onodi ga –pozovi ga

pzezi-udari ga, uzvik prilikom veselja na svadbi

oče(oće)-oće, hoće

opanak(svinjski, gumeni)-odeća napravljena od(umesto današnjih cipela) štavene svinjske kože i vunenog kanapa, pirotski opanci sa prešnicama i opanci od kamionske gume(čovke)

opričal-ispričao

oljagal-osramotio

ooo..-znak da treba da stane zaprežna stoka da se odmori prilikom vuče ili rada u polje

ojs-povika da se okrene stoka na paši ili prilikom oranja na njivi

op,op..-uzrečica prilikom veseljenja na nekom veselju

orata-razgovor

oratil-govorio

oratiti-govoriti

arašnjak-banica(pita) od oraha pravi se na badnje veče Božića

ordan-jordan

ortačina-podjednaka podela zarade između „ortaka“(dva čoveka koji rade zajednički

posao)

ortak-saučesnik(par) u podeli posla i zarade

oro-narodno kolo

osnova-konac od vune tvrdo preden

ostal-sto za ručavanje

otoč-malo pre

ošav-voće, voćka

ošturelo-opustelo

Reči na slovo P

pakosnik-koji čini štetu

palaverka-žena koja ogovara, pronosi vesti

palavurda-goloigra, lažov, nepoverljiv čovek u poslu

panica-činija (tanjir od gline)

panjuga(penjuga)-suvi panj

papurci(fafaroni,džinčići)-ljuti papričići

pastrma-uranjena zaklana svinja, sa dobrim mesom i slaninom

patrav-kriv, iskrivljen, sa fizikim manama, bangav

patlidžan-paradajs

paška-prdi(ispušta gasove), stenje

pembeljiv(bembeljiv)-crven

pendžer-prozor

peklja-rupica za dugme

pečalovina-zarada

peraška-crveno jaje na verski praznik veligden(uskrs) s kojim se tucaju deca

pet’l(pevac)-petao, onaj ko komanduje u kući

petica-široki deo sečiva ručne kose za košenje planinske trave

petlja-onaj koji pokušava da traži rešenje, ima petlju(ima mozak da nađe rešenje)

pizda-kukavica čovek, pogrdan naziv za čoveka sklonog prevari

pijaluk(pijaluci)-veselje, alkoholna pica

pilajka-mlado pile izvedeno sa kvočkom, mlado lepo devojče

pilence-mlado pile od kvočke ili ptica u šumi

pile-divlja ptica

pičkolizac-čovek koji je sklon podilaženju, ulizivanju

pištimalj-ženska kecelja, letva za šalovanje grede u građevini

plajvez-plavez, drvena olovfka za pisanje

plast(sena)-mala zdenuta gomila sušenog sena kupastog oblika

plevnja(plemnja)-gornji deo štale u kome se drži seno

pliska-prska, rečna ptica, tepanje na malo dete devojčicu

pljeska-priča bez veze

plot-ograda sapletena od granja ili sa tarabama

povesmo-količina vune ili konoplja koja se stavlja na kudelju (očešljana pomoću grebenci ili na vlačaru)

povesmo-količina vune ili konoplja(kučina) koja se stavlja na kudelju(očešljana pomoću grebenci ili kod vunovlačara) da bi se iprela pređa za tkanje na razboju

povrta se-povraća se

povrća se-povraća se

podeva se-zadirkuje se

poganija-izelica, drčan čovek, neumeran u svemu, loš čovek, pakostan čovek

pogaravio-pocrneo

podveška(muška)-vrpca na čarači, ženska čarapa, kaže se za muškarca koji je stalno sa svojom ženom ili se svuda meša u ženske poslove

podira-zadirkuje

područak-doručak

područuje-doručkuje

poženjuje se –preudaje se

poje-peva

pojilo-mesto gde se leti poji stoka u planini(može biti izvor u obliku vira ili drveno korito(koruba))

položara(izlegovanje)-neradnik, onaj koji više voli da leži nego da radi, kuče(pas) koji potkrada kokošja jaja od polozi(kokošje gnezdo)

poklisara-čovek koji je sklon otimanju tuđeg(krađa) u polju

pomiltelo-razmilelo se

pominjuje-vezuje kraj s krajem

poprnja-rakljasto drvo koje se zakove za gredu, za temeljaču kad se pravi kuća, a na

njega se često zakači mleko i krošnja sa stvarima

popke-ženski pirotski opanci bez drški

poprika-paprika

porta-vrata

posmeši-obruka se

posmita-smeta

posolen(posolena čovko)-preslan, nerazložan čovek, nerazborit čovek

pospara-štedi(pri jelu)

postiljci-pelene

potaman-svejedno

potika, potikal-izgubi, izgubio

potka-stavljeno zabodeno drvo u livadi)motka sa šumom na vrhu), koja je znak zabrane ulaska tuđe stoke za ispašu

potrepča-čovek koji stalno trepće

počekotina-čekanje na gotovo, zajam na čekanje, čovek koji se mnogo ne žuri i stalno čeka nešto

barčuga-bara urasla sa travom i vodom od izvora na strmini

počuva-miluje

počukotina-dobijeni pasulj posle čukanja motkom u dvorištu ili na gumnu

pošušnjar-sitničar, nesposoban za ozbiljnije poslove

praša-pita

pranje-menstrualni ciklus kod zene, rucno pranje vesa rukama na reci ili koritu

privetljiv(prevetljiv)-srdačan

privoj-deo drvenog rala

prevodila se krava-osemenjavanje krave kod bika prirodnim putem

predajet-nezagrađena terasa, gde se tokom leta odmara od velike vrućinr, a tu se i ručava

prekara se-umre, precvetalo voće, prezrelo voće, krava koja više netraži vola

prekaral-preterao

premena-rublje

presvlači premenjuje(oblači novo rublje)

premića-premišlja

premetnul-pogrešio u prepoznavanju čoveka

prezovci(golemi gosti)-devojkina rodbina odlazi u gostima kod mladoženju posle svadbe

pređa-predena ovčja vuna

presak-drveni snduk za žito

presan hleb-hleb omešen i ispečen bez kvasca

pretrisanje-kada se nešto traži po džepovima(policajci traže ukraden novac), okretanje slame na gumnu

preturi se-prestravi se, preplaši se

prešnica-gvozdena naprava za zakopčavanje kaiša na gumnenim opancima, satu ili kaišu

prigrne-zagrli

pripušta-juri konja galopom, dodaje i uveličava nestvarno

pritran-sekirljiv, savestan

pritrisa se-sekira se, radan, nalati na rabotu(posao)

pritužnelo- osećaj tuge za nečim, mučnina u stomaku od nečega

primka-naprava za hvatanje ptica)vrabaca, žutajki, sinidara , belokrilki) u toku zimskih meseci u planini(napravljena od rašlje hrastovinog drva i savijena u elipsast oblik a sa strane su navezane „zamke“ od konjske dlake na kojoj se hvataju ptice kada kljuju na đubrište)

prljica-njuška

prozrća se-providi se, providne rupe na pocepanom džaku

produma-progovori

prokletija-proklet, zao čovek, naziv za onu žensku stvar,

prolipsal- isrpljen od teškoga rada

promine-mimoiđe

proja-hleb omešen od žutog kukuruznog brašna

proške-drvene tarabe

prosek-stari tesarski alat, sličn današnjem krampu(zidarski čekić sa dve glave:s jednim buši se rupa, a sa drugim oblikuje četvrtasta rupa u drvu direka(grede))

prost kao pasulj-uzrečica za čoveka koji je priprost u ponašanju

prut-perut u kosi

puzaljka-klizavica od leda

puzder-odvojena lanena(od konoplja) vlakna od stabljike na trlici ostavljaju golu stabljiku puzder, kucina sa stabljikom bez cesljanja na zagrebcima

puknica-hrana

pule-dete

pulka-dugme

puponjak-patuljak

pustinče-prokleta da je

putinjka-putanja

putište-put kroz selo, mahalu

puca-jede(ne napucal se da bog da)

pupavac-čovek malog rasta

puplja-izraz za malo dete

Reči na slovo R

rabota-posao

rabotan-radan

raboti-radi

rabotnica-radnica

razboj-drvena naprava za tkanje tkanina od vune i konoplja(delovi: vratilo, zadnje vratilo, prvo vratilo, brdo, saveljka, podnoške, klupa za sedenje, nabrdila, nitke za uvođenje)

razbucalo se-razljutilo se

razderotina-pocepotina na pantalonama

račin-trava kojom se prave mađije(beo cvet, visoko raste)

ragoža-posteljina napravljena od pletenih remena od ražove slame i lanenog kanapa, a na njoj se spavalo na zemlju

razokav-nepravilan raspored očiju kod čoveka(pogled u suprotnu stranu)

raniče-jagnje koje se rano ojagnji

rasipnik-rasturač kuće, izreka za čoveka koji mnogo troši

rasparanda-čoveksa pocepanim odelom, onaj koji živi neodmereno

rženica-raž, slama od raži

rekna(rekla)ženska bluza

reknul-kazao

ribica-odsečak od hleba ili jabuke ili krompira

rid-istaknuto uzvišenje na brdu

riknul-riknuo, umro, mucanje volova, srko, puko na poslu

riljač-ašov za riljanje u njivi

ripče-mala ribica ili izraz za mladu devojku

rasove-sečena hrastova šuma u jesen, složena u vezama u rakljasto hrastovo drvo

rasparanda-nedolično obučena osoba(previše komotno obučena)

raspikuća(rasipokućnik)-koji upropašćuje kuću, rastura kuću

rasparanda-odrpanko

raspištoljil se-raskomotio se(u odevanju ili kada plaća za veselje muzikantima)

ratosilja se-izgubio volju

rgnul-munuo

rđosal se-razlenjio se

repati se-pravi se važan

rženica(r’ž)-raž

rkotina-ispljuvak

rnjka-njuška, nos

rogulja-vila

rogoz(šavar)-biljka raste u močvari čiji list služi u izradi buradi i kaca u pinterskom zanatu(stavlja se između duge da ne teče rakija)

rove-buče(vo)

ručnik-stavljaju ga žene na glavu(kapa-vesa-beretka sa repom, nosile mlade neveste(alen-crven) vez sa kitkom (crnom svilom) na vrhu glave)

rukatka(kotlajka)-glinena(plehana) ovalna posuda u kojojse nosi jelo za ručak na njivi

rukoljka-zahvat ožetog žita pomoću srpa na njivi

rusje-trnje

rus-trun

ruca-plače

Reči na slovo S

saveljka-naprava elipsastog oblika sa otvorom i na kraju sa rupama gde se stavlja cevka sa punom pređom i tako tkaje na ručnom razboju

sal-samo

sapetka-korpa pletena od pruća: služi za nošenje hrane za mrtve na zadušnici(a i korpa za veš)

sapuljan-prljavko

saradža-rak u vodi

sasipa-upropasti(samo za živo)

sair-bruka, šteta napravljena u polje stokom u ispaši

sadžak- okrugla gvozdena naprava sa tri nogarke, na kojoj se stavlja tepsija da se peče banica (pita) ili hleba na ognjištu ispod žara

svinjštak-izmet od svinje

svirka-muzika, narodno kolo

svitka-svetli

svitkavica-leteća mala buba koja noću svetli u toku leta

svrdel-ručna bušilica za bušenje rupa na vlačezima prilikom postavljanja klinaca(ima navrtanj i ručicu koja se okreće i svrdlanjem se pravi rupa)

svrtište-imovina, na kojoj neko povremeno živi u malom mestu, mesto življenja

svrćati-svraćati

s’g-sada

sekač-alat za sečenje gvožđa

sevte-najpre

sevtelak-početak

seir-šala

selin(celer)-zelena biljka što se snjom teraju ovce na žuržrvdan(a sa njom se i krme ovce), začinska biljka

sindžir-lanac za psa

sinidar-ptica pevačica sjenica

sirenje-sir

sirenjarka-pogača sa sirom

sidžimka-podeblji kanap od vune ili od konoplja

skapotina-trulež

skinul-skinuo

skolube-kike, pletenice

skrči-škripi

skube-čupa

skuči-zavija

slavujka-naziv za mladu nevestu(snajku)

slamarica-posteljina od konoplja napravljena)izatkana od platna lanenog na razboju), u kojoj se stavlja slama ili bukovo suvo lišće kako bi se na njoj spavalo ili na ragoži ili na krevetu

slance(sln’ce)-sunce

slap-grana, ređanje jedno po jedno, nadošla količina vode na potoku

slezne-siđe

slepča-slepac

sliva-šljiva

slizali se-postali intimni

slinča-slinavac

slube-merdevine

slunce-sunce

smaklja-neuredno obučen čovek(sa smaknutim pantalonama)

smandrlja-spetlja

smetana-kajmak

smeši se-bruka se

smeška-šala

smine-svrati

sovra-niski mali stolčić, okruglog oblika, sa kratkim nogarkama, napravljen od dasaka, na kome se ručava sa drvenim malim tronoškama

somur-sline

somuran-slinavac

snajka-mlada nevesta

snop-vezano žito(raž, ovas,pšenica) na njivi

sojkalo-naprava za hvatanje ptica sojki u vreme zimskih dana u planini

solar-slanik

solarnik-drvena kutija ovalnog oblika sa poklopcem za čuvanje soli ili mlevene paprike ili začina, a nekada se stavljao sir, crni luk ili kuvana jaja prilikom čuvanja ovce u planini

sol-so

solenik-drvena kutija manjeg oblika(bez i sa otvorom, slična zastruzima) za so, a može biti i četvrtastog šupljog oblika sa drškom bez zatvarača

spoređuju-slažu se

spotura se-sapliće se

spržoljil se-sasušilo se

sramuje se-stidi se

sretenje-verski praznik, dan susretanja(po verovanju kakav te čovek sretne takva če ti biti godina), dan početka parenja ptica

strinka-strina

stovna-testija

stog-gomila složenog osušenog sena kupastog oblika oko stožeta u livadi

staršija-domaćin kuće ili glavna osoba u selo kao najstariji čovek

strevil-pogodio

strinka-strina

stroši-slomi

troške-mrvice hleba

strtoljil-zgrčio se

struka-drvena naprava za sanke(kao ruda za zaprežna kola)

struljo-rapavo

stublina-izdlbeno bure od drveta, deo zaprežnih kola za stoku

stuntilo se-namrštilo, naoblačilo se pred grmljavinu i padanje kiše iz oblaka sa gradom

stura se-skida se

sugare-jagnje koje se dockan ojagnji(đurđevsko sugare)

sugarna-pozna(godina)

sukalo-drvena naprava za motanje cevki sa pređom

sukaljka-oklagija, drveni okrugli štap sa kojim se suče banica

surla-dugačak nos

surlan-čovek sa dugačkim nosem

surtuk-smetenjak

tutka ga-nagovara ga

sušurka(vunija)-levak za rakiju

Reči na slovo T

tanalak (na tanalak)-polako, s uživanjem

tapija-potvrda o posedovanom imanju(posedovani list)

taraba-istesana(odeljana ručno ili na strugari sa trouglastim šiljkom na jednoj strani) pravougla daska do jednog metra, skokom se ograđuje avlija(dvorište)

tarančug-ovčja koža u kojoj se nosila voda za piće

tatkovina-očevina

tatabica-stenica

t’g-tada

tevig-deo rala za oranje(deo jarma na ralu za vuču)

tegobija-teškoća

tekme-kao korito, u njega se zamesuje hleb od brašna, današnja vangla

tendžera(lađenka)-zemljan posuda ovalnog oblika sa otvorom i poklopcem sa malom rupo u kojoj se kuva jelo pored ognjišta ili na šporetu

tepal se-potukao se

tepanje-tuča

terzija-majstor šnajder(krojač) ručnog krojenja

teslimim-predam

testija(stomna)-posuda od gline ovalnog oblika sa drškom (sa dva otvora, jedan širok na kome se puni na izvoru, a drugi je mali na kome se pije voda)

testiče-mala testija za decu

timarenje-češanje krava i konja češagijom(češljem za stoku) u održavanju higijene kod stoke

tirke-dečja igra sa kamenicama(sa 3 ili 5, a ima i mala i velika kapija), gde se kamenice bacaju u vazduh i hvataju jednom rukom, a drugom rukom se kamenivžce „proteruju“ niz „kapiju“ druge ruke i na kraju se cela gomila kamenica hvata sa jednom bacanenom kamenicom

točak-okruggao točak na šinska kola, bicikla

topila-mesto(neki vir-barica) gde se topi konoplja

toprv-tek

totmak-držač(ručica) s kojom se upravlja kosilom kose kada se ručno kosi livada

tranakop(budak)-kopač(šiljasta motika)

trandavil(trandavin)-vrsta ruže

travka-struk svake biljke u livadi

trkaljaa-kotrlja

trla-tor za ovce

trlica-drvena naprava za odvajanje kucina(lanenih-od konoplja) vlakna od stabljika koje su bile topljene u topilu(viru vodi) i potom susene da bi se lakse odvajalo vlakno od isusene stabljike, potom se zagrepcima ceslja cista kucina(konoplje) i onda prede na kudelji sa vretenom i tkaje platno na drveni razboj

tresak-odjek grmljavine, kada pukne grom

tresak baba-dobro držeća baba

trnokop(tranakop)-uska motika

tronoška- stolica napravljena od drveta)daske izrubena za sedenje na tri nogara uz ognjište ili za sovrom

tropa-lupet, lupa

trošalija-koji troši

trošenica-maslenica, upržen suvi hleb sa sirom i svinjskom masti u tiganju na šporetu

troške-mrve

trtlja-priča koješta

tucalo-drvena naprava za tucanje luka u tucanik od drveta okruglog oblika

trupa-gomila

trupac-trup od drveta

trupeljajest-okrugao

tugo lele-rečica kojom se tuguje

tugo rano-rečica kojom se tepa

tuguje-žali

tužan-otužno

tulbak(mešina)-stomak

tulben-marama ženska sa šarkama(šarama)

tupan(bubanj)-doboš

tupandžija(bubnjar)-dobošar

turi-stavi

tutka-čaša za vodu slična lejki(rasla u gradinama sa lejkama odnosno vrsta bundeve, šupljasto dvodelano okrugla, sa sređašnjom cevi mi dva dela loptasto šuplja masa sa semenkama, koje se čiste i s njom se nosila voda sa izvora)

tucalo-drvena naprava za tucanje luka

Reči na slovo Ć

ćelepur-džabe

ćelepurdžija-rđav čovek, koji želi da uzme nešto džabe

čember-gornji deo kose

ćeremidžilnica-radionica za izradu ručne pokrivke ćeremida za pokrivanje krova kuća

ćeremida-pećena glinena pokrivka poluvaljkastog oblika za pokrivanje krova kuće(danas je to crep)

ćopša- pogrdna izreka zaonog koji hramlje

ćorča-pogrdna izreka za onog koji nevidi

coska-ugao u sobi, teme ug;a na podu sobe(u zgradi prostorije)

ćuk-noćna ptica

ćulavka-čuperak na glavi, kapa od kapuljače na glavi, onaj ko je obeležen nekom manom u životu(ima ćulavku na glavu)

ćumur-crno ugljenisano bukovo drvo, koje služi u kovačnici za kovanje železa,

ćumurdžija-majstor koji pravi ćumur od bukovog drveta

ćurčija-majstor za ručno pravljenje kožuka(u obliku prsluka) od štavene ovčje kože

ćutek(ćotek)-batine

ćutuk-glupak

ćuš kape-dečja igra sa šutiranjem kapa na rupi(stavlja se kapa na rupu i onog koga udaru čuvar kape, taj stavlja svoju kapu da se šutira na rupi)

Reči na slovo U

ubav-lep

ubavačko-lepo

uvapiril se-uvampirio se

ugnjita se-gura se, muva se

uzvuždal-pobesneo

uzuran-besan konj

uju,uju..-ženski uzvik sa cikom na svadbenom veselju

ukaškan-uprljan

ukoravil-otvrdnuo

uljav-glup, budala

uljča-glupak, budala

umit-metla od pruća

upišori-uguši

uplaf-strah

usampasil se-pobesneo

usi ga-gde ga

usnik-deo mašine za izradu cigla

usmivkuje se-potsmeva se

utak-obično preden vunen konac

utepa ga-izudara ga, ubi ga

ututka se-pokriva se

uštavka-uštavi

ušumljavi ga-pokvari ga

Reči na slovo F

fajron-označavanje zatvaranje kafane i noćnog života

fantazira-izmišlja nešto van pameti

fenjer-ručna lampa na petrolej(gas), koja služi kao osvetljenje za noćno putovanje zaprežnom stokom u drvarenju na pijaci iz planine u Vlasotince(a i za podmirivanje stoke)

fildžan-šolja za kafu

fitilj-pamučni kanap na svetiljki(gasarčetu) s kojom se pomoću petroleja stvarala

svetslost u kući kada nije bilo elektrifikacije

fioka-pregrada u ormanu

fišek-kupasto savijen papir u čiju prazninu su se stavljale bonbone

furuna-peć na drva(kube za drva napravljeno kod limara u obliku valjka sa gornjim i otvoromsa strane i sa trinogara, skojim se zagrevaju prostorije pomoću bukovog i hrastovog drveta), bubnjara,

frtalj-narodna mera

fustan-ženska suknja

Reči na slovo C

cavti-cveta

caklavo-svetlo

cakleje-svetli

carevica-kukuruz

cepanica-neotesano raspulućeno drvo

cvik-sirutka

cicija-čovek škrtica, nedruželjubiv

cevka-okrugla šuplja naprava od drveta zova, koja služi za tkanje na razboju, jer se na njoj namota pređa i pomoću saveljke se tkaje na razboj

cepeljuška-motka

crevari-pogrdan naziv za vlasotinčane, onog soja ljudi kojim su živeli na tuđi račun(samo su sedeli pili, jeli i pustali velike stomake) i skloni prevarama i podvalama iz interesa

crepana-radionica za izradu ručnog crepa za pokrivanje kuća(naročito biber crep)

crepnja(crepulja)-napravljena ovalno od gline za pečenje hleba na ognjištu pod vršnjikom

crešnja-trešnja

crknul-umro, premorio se od teškoga rada(crknul od rabotu)

cunul-poljubio

celivka-poljubac

copest-krupan čovek

Reči na slovo Č

čadar-šator(napravljen grubo od paprata, a nekada od čergi(kozji pokrivači), postojali su i ciganski šatori

čakšire-muške pantalone

čivta se-udara se, rita se

čadarovci-naziv familije koja je živela pod čadar(šator)

čavdar-pas koji mnogo laje i nalati na putnike ali neujeda

čavdarovci-familija koja je dobila naziv po imanju takvog psa „čavdara“, a i po tome što su mnogo „lajali“ kao pas „čavdar“, što je to bilo loše za druge ljude

čaknut.(udaren)-nije pri zdravoj pameti

čamuga-motka

čaršija-grad

čebrnjak-poveća okruglo drvo kojim dva čoveka nose na ramenu kotao pun vode sa izvora

čekič-tesla

čekrk-sprava za motanje cevki od pređe od povesma

čerape-čarape

češire(čakšire)-pantalone

čovka-onaj ko ima veliku glavu i slabo misli(posolena čovka), opanak od kamionske

gume, čaša od jedne vrste bundeve(lejka)

čivke-pletenice kose devojke

čkola-škola

čongar-ostatak odsečenog mladog drveta u šumi

štavelj(zelje)-livadska zeljasta biljka(zelje livadsko) od koga se pravi zeljanik i razna predjela

čporet-šporet

čuma-kuga bolest

čumav-rasčupan čovek

šupa-prostorija u kojoj se drži alat i sečena drva za ograv

čuri-dimi

čurne-jurne

čur-dim

čurnuo-malo više popio alkohol

čutura-glava, posuda vojnička za vodu, čovek koji teško pamti

čuturan-glavonja

Reči na slovo DŽ

džabalak-badava

džabe-badava

džada-putanja

dza ili bu-ce da bude ili nece da bude, odluka da ili ne

džaka-traži

džavgar-naziv za mala kučići koja mnogu laju, čovek koji je sklon svađi i zavadi zbog određenih ciljeva,

džavgari-svađalice, zavadžije

džandar-žandar

džapa se-mnogo traži, galamdžija čovek, brani se

džam-staklo na prozoru

dževap, dževap dava-plaši

dževgalo-deo drvenog rala, koje odbija(izvrta) zemlju prilikom oranja ralom

džiger(modri)-lekovita biljka žalfija

džilit- dečja igra sa štapom i jednim drvom koje se stavlja na rupu i baca sa štapom(ako ga dvojica uhvate onda oni igaju sa „rupe“ a ukoliko ga neuhvate onda se udara „dilit“ i prave se „babe“ na desetinu do sto) i igraju ovu igru svinjari, ovčari i govedari

džimrav-koji bira hranu

džinče-ljuto papriče

džipkanje-kotrljanje

džola-pogrdan naziv za priprostog, priglupog čoveka

džombav-neravan seoski put

džube-belo kaputče sa gajtanom, kaput do kolena od bele klašnje(vunenog sukna) sa gajtanom

Reči na slovo Š

šamleta(lomota)-priča gluposti

šašav(brljiv)-nerazuman čovek, lošeg ponašanja

šašinje-kukuruzovuna od stabljika obranog kukuruza u jesen

ševtelija-kajsija

žegra-gvozdena(drvena) palica za uprezanje goveda u jaram za vuču

šeguje-ismeva

šeštak-pseći izmet

šljaka-radi teške fizičke poslove

šljapav-nespretan u hodanju

šljokav-prljav

škljokadžija-pijanica

šotkovac-ptica pevačica

žopa-česma(koruba) poluvaljkastog oblika na izvoru od drveta

žtetina-zaravan u bukovom braništu(livadi) u planini kao ostatak pravljenja ćumura od bukovine

štrokav-prljav

štroka-prljavština na telu

strovljevac-veterinar koji strovljeva svinje da nemogu biti plodne(vepru se vade muda-testisi)

špica-gvozdena naprava za zaprežna kola

štukne-pobegne

šturinja-prokletinja

šule-mala testija, pogrdan naziv za priprostu ženu, mlada jagnjad

šulence-mlada dviska ovca koja se još nije jagnjila

šumak-šu,a, zabran

šubori-žubori

šumka-list

šušljak-đubre

šušula-blesav

šušumiga-loš čovek

IZVOR: Zapis iz 1980. i 2007. godine, selo Kruševica, Vlasotince. Zabeležio: Miroslav Mladenović, lokalni etnolog

DODATAK: Upotreba reči na dijalektu juga Srbije u pesmama i pričama (Autor: Miroslav B. Mladenović Mirac)



VLASOTINAČKI REČNIK LOKALIZAMA I ARHAIZAMA

A

Aber-pozdrav, vest.

Ajd’-hajde

Ajat-zagrađena nastrešica ispred kuće, otvoreni prostor ispred kuće za letnji odmor. nezagrađena terasa.

Alen-Crven.

Ama nama-uzrečica u pesmi

Aran-dobar.

Astal-Sto za ručavanje.





B

Banica-pita gužvara mešena ručno oklagijom.

„Banda“-družina muzikanata, trubači, pleh muzika.

Batlija-srećnik., sreća.

Bardak-Glinena posuda u obliku bokala iz koje se pije vin o ili kondir za grejanu rakiju

Bašta(tatko)-otac.

Begaj-beži.

Belokrilka-ptica pevačica sa belim krilima.

Beklike-turski porez u vremenu ropstva pod turcima

Berićet-dobar rod u polje, bogatsvo.

Bil-bio

„Biljober“-verski praznik Sveti Jovan sedmog jula kada se beru lekovite biljke.

Bičkija-ručna testera, majstorski pinterski i stolarski alat

Blaju-bleju ovce.

Blago-slatko.

Blažila(blaži se)- „mrsna“ hrana od svinja, „omrsi se“, upotreba svinjskog mesa i masti.

Bremena-trudna žena.

Burjan-Korovska biljka.

Bure-drvena posuda u kojoj se smešta rakija.





V

Valjavica-mala radionica za „valjanje“ klašnji(vunenog sukna)-od koga su se pravila odeća u planini, koja je nradila na „pogonu“ mlaza vode.

Vatanje-pipanje, milovanje devojaka.

Vergija-turski porez

Verige-gvozden lanac okačen nad ognjištem dimnjaka.

Venik-šator, često napravljen od bukovih grana i pokriven zelenim papratom u kome se veseli i pije na vašarima u hladovini.

Vikne-zove.

Vitel- drvena naprava za zabavu mladih („okretanje“-preteča ringišpila).

Vodenica-mlin sa vodeničnim kamenom je mleo žito pokretanjem vodeničnog toka pomoću mlaza vode na potocima.

Volel-voleo.

Vrta-vraća.

Vrtipop-planniska biljka Bela Rada.

Vrtam-vraćam.

Vudunka-vrsta jesenje kruške, vodunac, vodena kruška, stiže u kasnu jesen.



G

Gasarče-limena naprava ovalnog oblika, svetiljka na petrolej(gas).

Glupava-nesnalažljiva, osoba sa manjim prosekom inteligencije.

Gorštak-planinski čovek, snažnog izgleda, čvrst i oporit na sve muke i nevolje u planini, otporan, crven ko jabuka i zdravorazuman.

„Gotovi“-sprema jelo.

Gosjanin-gost.

Gradina-bašta sa starinskim cvećem i povrćem.

Granjka-Grana.

Grbina-leđa.

Gra-pasulj.

„Guvno“-mesto gde se prostiru cigle napravljene ručniom kalupom.

Gute-krompir(Crna Trava).







D

Dalečina-tuđina, „beli svet“.

Dvokolica-zaprežna volovska kola sa dva drvena točka.

Dejani-muči se.

Denuše-nestadoše.

Dejani-muči se. Derbendžija-stražar, čuvar klanca, prolaza. Derbendžije- specijalna vrsta čuvara (poluvojna pozadina straža) puteva i klanacima od hrišćanskog stanovništva koje je u vremenu pod turcima obezbeđivalo puteve i klance prolaza turskih karavana sa tovarom od hajdučije, koji su čuvali straže i udarali bubnjeve ako su se pojavljivali hajduci.

Divljakuša- Divlja kruška, neobuzdana devojka

D’nske-Danas.

D’l-uzrečica:dal, jeli.

D’nske-danas.

D’novi-dani.

D’nju-danju.

Dobival-dobijao

Dojdemo-dođemo.

Dojdi-dođi.

Dom-kuća, zavičaj.

Dojdooše-došli(torlačko-šopski).

Dooodi-dolazi

Druške-drugarice.

Drustvo-društvo.

Drugar-drug.

Dunđer-građevinski majstor.

Duduk-čobanska svirala, frula.

Dušmanin-rđav čovek, osvetnik, loš, krvnik

Dušmanski-krvnički, osvetnički,

Đ

Đubre-čovek bez karaktera, loš čovek, stajsko đubrivo za njive,

Đuđumče-mala glinena posuda u kojoj se stavlja zimnica ili svinjska mast ili sir sa paprikom, kao i sveža jaja i drži se u hladnom podrumu kuće.



E

Eve ga-Evo ga.

Eve-evo.

Ene gi-eno ih.



Ž

Ženka- tursko cveće, žut cvet, ukrasna biljka.

„Žutan“-pečalbar, Od tešku rabotu žuti ko „ženka u gradinu“, isposneo, pocrneo od sunca i teškoga rada.

„Žućko“-žut kondir iz koga se pije grejana rakija.

Žnjem-žanjem.



Z

Zabrajiš-zaboraviš.

Zavljil-zavljio, odbacio, ostavio.

Zavalija-jadan, jadničko, saželjavanje.

Zajebant-šaldžija, šeret..

Zajebancija-šala, veseli smeh, nekada i podvala u poslu.

Zbiram-sakupljam, berem.

Zdravje-zdravlje.

Zdravac-planinska mirisna biljka, mladi zdravac ispevan u pesmama devojaka za vreme Đurđevdana.

Zvrcne-zazvoni.

Zevnjana-zemljana.

Zevnja- zeva, negde stalno pogleđuje, nepristojnost.

„Zelenko“-zelen kondir iz koga se pije hladna

Zivne-zovne, pozove.

Znae-zna.

I

Iver(treska)- kora od trupa bukve ili hrasta.

Izđika-održi se u životu dete.

Izlezni-izađi, iskoči.

Izedem-pojedem, umiljata uzrečica majke prema detetu, Umiljatost preme deci.

Iljadarka-novčanica od hiljadu dinara.

Isna-istina.

Istrovi-izgubi.

Ič-uopšte.

Iš’l-išao.





J

ječ’m-ječam.

„Ječmari“-ciglari koji su uvek dolazili kućama kada se vršila ručna žetva ječma.

Jeđte-jedite.

Jedanput-jednom.

Jest’k-jastuk.



K

Kalemar-majstor koji na divlju podlogu mladice kalemljuje voćku, nož s kojim se vrši kalemovanje voćaka.

Kalup-ciglarski četvoruglo pravougaoni alat za ručnu izradu cigli od ilovače zemlje.

Kaca-drvena posuda u kojoj se sakupljaju šljive za pečenje rakije kazanom na selo.

Kakavac-vrsta kalemljene kruške, žut, gnjil i sladak, stiže krajem avgusta.

Kakoj-kako.

Kazan-bakarna posuda za pečenje rakije.

Kazuval-kazao, govorio.

Karakaš-„crnomanjest“

Kvo-šta.

K’d-kad.

Kitka-Cvet.

Kiteni-okićen cvećem.

Kladenac-izvor vode u planini ograđen kamenom.

K’o-kao.

Kot’l-Kotao, posuda od bakra.

Kondir-glinena posuda za rakiju (hladnu i vruću).

Kondirdžija-onaj koji služi rakiju gostima iz kondira, koji nosi kiten kondir na svadbu.

Kompir-krompir

Komine-prevrela smeša nabranih šljiva u kaci spremne za pečenje rakije na kaznu.

Komendijaš-zabavljač, šaldžija, čovek vesele naravi.

Komiti- su pripadnici malih vojnih formacija, koji su se komitskim ili četničkim načinom vojevanja borili protivu turskog osvajača

„Krivina“-izbegavanje radnih obaeza u građevinarstvu, zabušavnje na poslu, zabušant.

Krvopija-opasan čovek.

Kopneje-vene, sekira se.

Kravajče-mala pogačica omesena od braša koja se peče u pepelu ognjišta.

Kravaj-veselje u kući.

Krstoputina-mesto gde se ukrštaju seoski putevi na kome se prave mađije.

Kruškar-mesto pod divljim kruškama, prodavac krušaka na pijaci ili konjima u planini.

Kruškovača-rakija od divljih krušaka.

Kurjak-vuk.

Kuj-koji.

Kufer-kofert za pismo, kofer za odeću i obuću za put.



L

Lasica-licica.

Lapov-lopov.

Labavo-popuštanje.

Lega-leži.

Lenstvovanje-nerad.

L’ko-lako.

‘Ladno-hladno.

‘Lad-hlad.

Lepotinja-lepota.



LJ

Ljuške-Ljuljaške.



M

Maje se-ne radi, lenjstvovanje, nerad. Malterka-zidarski alat.

Majmunka-pečalbarska torba u kojoj se nosi alat i pokrivka. Majačina-nerad, šenlučenje, lenstvovanje, šetnja, zabava.

Malečko-malo.

Maren-neki verski praznik, ženska kletva.

„Masenga“-„opasan“ hajduk

Mistrija-zidarski alat.

Mori-uzrečiva u govoru.

Mater-majka.

Malko-malo.

Madžarka-stara sorts modrih šljiva od kojih se pravi pekmez i dobra rakija srpska šljivovica.

Mekišari-slai na rabotu, nemaju fizičke predispozicije za težak rad, mekušci, nisu izdržljivi u radu i životu.

Mine-prolazi, prošao.

Mladoženjski-osoba koja nosi kiten kondir, zove za svadbeno veselje i vodi računa o veselju kumova i starojka, najčešće je to zet momka, koga zakite peškirom i koga nosi do kraja svadbe.

Mladinja-Mladi, omladina, devojke, momci i deca.

Mlogo-mnogo.

„Momkinja“(„sluškinja“)-sluga ovčarski i govedarski kod gazde u planini, devojčice od sedam godina bile „sluškinje“.

Mučenica-sama žena sa decom bez pečalbara u kući koja sve sama obavlja težačke poslove u planini, žena pečalbara koja se mnogo muči od težine rada, samoće života i siromaštva.

Mušmula-koščato voće sazreva krajem jeseni.



N

Navodadžisanje-„navodadžija“ je osoba kao „posrednik“ prilikom udaje ili ženidbe na selo.

„Nakonjče“-običaj da mlado dete „uštine“ mlada snajka, da zaplače-daruje ga i to označava obred poroda.

Najebuval-teško prolazio u poslu, težak rad, neugodnosti kod majstora.

Nakovanj-alat za kovanje ručne kose za kosidbu trava.

Natreskam-napijem.

Naučil-naučio

Neg’-nego.

Nek’d-nekad.

Neke-nije.

Nesam-nisam.

Nosil-nosio.





NJ

Nji-njima, Ovo, Njim, s njim.

Njuma-nju, nje.



O

Obed-ručak.

Obrtam-okrećem.

Ov’m-ovam.

Od’nem-odmorim.

Odma’-odmah.

Onuj-onu.

Ostrilo-brus za oštrenje ručne kose od kamena.

Otidne-otide.

Oče-hoće

Ošav-voće.

P

Panica-činija, tanjir od gline napravljen ručno kod grnčara.

Pazuk-nedra.

Pandilji-staro rublje.

Pekmez-poslastica kuvana od šljiva za decu.

Perunika-ukrasna planinska biljka, plave boje, ima obredni značaj.

Pečalba-sezonski posao ciglara, zidara, pintera-težački posao, muka.

„Pečal“(„pečalba“)-tuga, muka.

Pečalovnik-pečalbar, sezonski radnik.

Pečalovina-zarada u pečalbi, nadnica sezonskog radnika u tuđinu. Potrebštine-kupljena roba na pijaci ili dućanima za potrebe domaćinstva na selo u planini.

Pendžer-prozor.

Pisal-pisao.

Pisuval-pisao, piše pismo.

Pisuj-piši.

Pitujem-pitam .

Pile-Ptica.

Pinter-kačar,majstor za izradu buradi, bačvi i kaca od drveta za rakiju i vino.

Pilitija-mlade ptice u gnezdu.

Plandovanje-ovce leti u podnese od vrućine odmaraju u hladu.

Pladne-podne.

Pobacuje-prisilni prekid trudnoće, kada se prisilom izbaci začetak detata trudne žene

Podveška-kanap na ženskoj pleteno vunenoj čarapi.

Povalim-pohvalim.

Pogolem-veći.

Pogača-posebna vrsta hleba koja se mesi i peče na žaru ispod sača(vršnjika) u crepulji(glinena posuda) -a danas u šporetu.

Poje-peva.

„Pokrivka“ („Premena“)-pokrivači za spavanje i odeća i obuća za presvlačenje nedeljom u pečalbu

Političi-bavi se politikom.

Polagačke-polako.

Pomeljari-kiridžije koji su doterali zaprežnom stokom ili konjima žito da se melje u vodenici.

Pominjujem-pominjem, štedim, zamena za nešto.

Ponek’d-ponekad.

Poprika-paprika.

Postal-postao.

Postal-postao.

Potočare-vodenice koje su radile na potocima

Počuka-potroši, popije.

Proode-prolaze.

Proja-hleb od žutog ili belog kukuruza koji je samlet u vodenici.

Projdooše-Prođoše

Promine-prođe.

Počuka-potroši, popije.

Počuka-potroši, popije.

Prati-pošalji,

Prevara-preljuba.

Prekara-umire starac, osećaj da je blizu kraj života.

Prepečenica-Prepečena ljuta rakija na kazanu.

Pričal-pričao.

Proja-hleb od žutog ili belog kukuruza koji je samlet u vodenici.

Proode-prolaze.

Projdooše-Prođoše

Promine-prođe.

Pčenica-pšenica.

Pustelija-Mesto bez života, bez ptica i ljudi.

Putišta-seoski putevi puni blata i neprohodni.



R

Raboti-radi.

Rabota-rad, sezonski rad, pečalba.

Radoval-radovao se.

Rečelj-dečja poslastica od šljiva, grožđa, tikvi pečenki.

S

Sabor(sobor)-igranka, mesto zabave mladih uz igru i pesmu narodnih kola uz muziku trubača, gajdaša, harmonikaša.

Sabajle(ujutru)- rano u zoru, rano u jutro

Sas-sa.

Svak’-svako.

Svadbarina-turski porez na udadbu devojke

S’g-sad.

Sv’ki-svaki.

Selsko-seosko.

Sinko-sine.

Sirnice-verski praznik u proleće, ljuškanje na ljuljaški vezanih za drvo

Skitnja-lenjstvovanje, besposličar

Slabašno-slabo, nerazvijen za fizički rad, još neodrasla osoba.

Sliva- divlja šljiva , drisna, sitne šljive.

Sl’nce-sunce

Smejurija-smešna situacija, smeje se, šali se, veselo je.

Smlačina-mešavina trava od koje se prave „pomije“ za ishranu svinja.

S’njam-sanjam.

Snjega-sa njim.

Snjega-sa njim.

S’njam-sanjam.

S’n-san

Sovra-trpeza, drveni niski sto za ručavanje sa stolicama „tronoškama“.

Soplitale-saplitale, nespretan hod od preobimne upotrebe alkohola.

Spijenje-spavanje.

Spi-spava.

Str’na-strana.

Stona(testija)-Glinena posuda iz koje se pije voda.

Suđenice-Vile „proročnice“-proroče život detetu kad se rodi kakav će da bude, vile: sudije života.

Suče-Sukanje(vrtkanje) pređe na cevku, koja se stavlja u soveljku(alat za tkanje) i omnda se tkaje na razboj.



T

Tag-tada.

Tatko-otac.

T’g-tad.

Tezetar-majstor ciglar.

Tezga(„Astal)-spremljen podignuti sto sa napravljenim blatom za ručno pravljenje cigle.

Tendžera(leđenka)-zemljana posuda ovalnog oblika sa otvorom i poklopcem sa malom rupom u kojoj se kuva jelo pored ognjišta ili na šporetu.

Tepa-bije, tuče.

Tepsijarka-tepsija.

Tija-te, ovi.

Tike-tako.

Tkanica-ženski pojas ručno tkan na razboju.

Toj-to.

Tuj-tu.

Tural-stavljao.

Tugaljive-Tužne, žalosne.

Turšija-zimnica koja se sprema čisto na prirodan način u glinenim loncima ili kačićima od drveta-od voća, paprika, paradajsa, kupusa. Trap-rupa iskopana u kojoj se preko zime čuva krompir sve do proleće u svežem stanju.

Ć

Ćerimidžija-pečalbar, majstor za izradu ćeremida od gline za pokrivanje kuća u stara vremena.

Ćirimidžija-pečalbar, najamni radnik: ciglar , crepar i ćerimidžija.

Đuđumče-mala glinena posuda u kojoj se stavlja zimnica ili svinjska mast ili sir sa paprikom, kao i sveža jaja i drži se u hladnom podrumu kuće.

U

Ubav-lep-

Ubave-lepe.

Ustanuje-ustaje.

Ušur-najam, usluga od samletog žita u vodenici u brašnu.



F-



H-



C

Carevica-kukuruz.

Cel-ceo.

Celival-celivao, ljubio.

„Civilka“-služenje vojske van kasrane bez vojničih obaveza: u mabulante, pošti.

Cvećke-cvetovi.

„Crepuljan“-veliki hleb ispečen u crepulji pod sačom (vršnjikom). Celivke-poljubci.

Crnči-muči se, previše radi.

Cunem-poljubim.



Č

Čanta-torba.

Čantra- torba.

Čerga-ćilim, tkani pokrivač na ručnom razboju.

Čeljad-deca u porodici.

Četnici(Komite)- od reči „četa, četovanje“ su bili pripadnici dobrovoljačke srpske gerilske formacije koja je nastala tokom 19. veka i koja je organizovano pomagana od strane vlasti u Srbiji u cilju slabljenja turske moći na balkanu.

Č’s-čas, trenutak.





Džilit (Klisa)- planinska pastirska igra, dečja igra govedara, ovčara i svinjara.



Š

Šeški-pseći

Šes-šest.

Šiše-staklena flaša za rakiju spljosnatog oblika.

Školarac-mlad momak koji ide na „više“ škole, jer se u planini nije išlo u školu, saomoučno samo da se čita i piše.

Šljivovica-rakija od šljiva.

Šljivar-voćnjak sa šljivama.

Šturka se-nešto se snebiva, tražin se nešto.

Štuknem-da nestanem da me nigde nema.

Štrijač(štroveljevač)-majstor(veterinar) koji „obrezuje“ vepra da nemože da se pari sa svinjama

* * *

Iz objavljene zbirke pesama na dijalektu:: PEČALOVINA(2011. Vlasotince, “Mladi Grafičar”) , autor: Miroslav B. Mladenović Mirac, lokalni etnolog I istoričar I pisac pesama I priča na dijalektu juga Srbije, Vlasotince (strana 31)

Postavljeno: 27. jul 2013.g Vlasotince, južna Srbija

Autor: Miroslav B. Mladenović Mirac

Napomena: Na kraju zbirke je REČNIK LOKALIZMA I ARHAIZMA



* * *
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vlasotinački govor

Post od branko »

REČNIK ARHAIZMA I LOKALIZMA



A

Alavutka(„šupeljka“)-narodni muzički instrument od gline,

Aeroplan-Avion,

Anterija-Kratka muška mi ženska haljina ispunjena pamukom, sa štepovima.

Abadžija-krojač anterija i dolama

Ambar-Drveni „četrtasti“ sanduk za čuvanje žita na selo,

Argati- Nadničari u polje

Aršin-mera za duzžinu kod ručnog tkanja,

Ajdučki- Hajdučki, junački

Alen-Crven

Aber(turc.)-poruka, vest glas

B

Bašta-otac

Bešte-bežite

Bijač-izvršitelj fizičke kazne

B’z-Zova

„Baba“-Dužina štapa u igri dečje igre „džilita“

„baskije“-letve od mladica bukovine,

Bata-Stariji brat,

„Borojalice“:-razbrajalice u dečjim igrama „žmurkama“

Bega- beži

Bojelek-„Dugačka anetrija“

Belgrad- Beograd

Bel-beo

Brdine-Brda, pobrđa, neravvne udodoline

Bača-bašta

Bećar-momak

Banica-pita gužvara

Brana-drljača, poljoprivredna sprava od pruća za ravnjanje posle oranja drvenim ralom ili plugom

Buljuk-stado ovaca

Barjaktarče-momče koje nosi barjak na svadbi

Bluza-kratka ženska haljina

Banjala-kupala se

Brale-uzrećica za umiljatost bratu

Barjak- belo ili crveno platno kao zastava, koga su nosili hajduci ili se nosio na svadbi

Boljka-neka bolest

Bataljonu-bataljon, formacatska četa u partizanima

V

Vane-uhvati

Vakli-šareni, crni

Vitel-vitao, naprava za ljuškanje

„Vodenice“-Dečja naprava od kukuruzovine za vodenice potoičare

Verga-veverica

Vutarka-Suknja od tkane vune devojčica

Vojno-le(devojče)-draga, dragi, (u pripevu)

Vojno-dragi ,muž

Vojče-devojče

Vraknjička-vraknjica, vratanca, kapijica

Vatamao(vaćamo)-hvatamo

Vane-Uhvati se

Vrzale-uvezale snoplje žita

Vrni-vrati

Vržete-vežete

Vrćaj-vraćaj

Vrljam-bacam

Vrtkaju-upredaju

G

Gorun-vrsta hrasta

Gajde-stari muzički narodni instrument

Gorešnjak-verski dan vašara 26. jula u Vlasotincu

„Giganje“,-Poskakaivanje na jednu nogu

Gige(Gigalje)-štule, hodaljke

Gasarče-limena kupasta svetiljka pomoću petroleja

Gomna-Govna, izmet životinje ili čoveka

Gorocvet-vrsta cveta

Golema-Velika

Godinica-godina

Gradina-bašta

Građanče-momče koje živi u gradu, varošanče,

Građanka-varošanka

Graba-hvata, uzima

Guja-zmija

Golemo-veliko

Gnjila-Meka prezrela kruška

Gorjanine-vetar koji u proleće razvija goru

Gunja-gornji deo muške odeće od grube vunene tkanine

D

Damba-dečja igra

Dutka(Duderka)-suve stabljike konoplje, koje su služile kao svetiljke , koja se dobija iz potopljenog konopljinog stabla u barama vode

Duduče-frula, narodni instrument pastira

Dubac-dečja kolica

„Dlakara“-lopta za igru od kravlje ili konjske dlake

Dvole-brojalica

Doma-kuća

Devojče-mlada devojčica, devojka

Doline-udodoline potoka

Doode-dolaze

Dućan-prodavnica mešovite robe

Dodijalo-dosadilo

Dojdem-dođem

Dvanaes-brojalica

Dolanče-devojački jelek

Deveju-zbiraju, sakupljaju

Dunđeri-majstori građevinari, zidari

Dada-starija sestra

Diboka-duboka

Dolama-muška nošnja u vidu dugačke pelerine

Doda-seka, dada

Doodim-dolazim

d’n-dan

Đ

đavolče-momče, momak

E

Ergen(turc.)-momak)

El’-dođi

e’dn-jedan

Ž

Žutajka-vrsta ptice

„Žegalo“-dečja igra

„Žmurke“-dečja igra

Ž’miš-žmuriš

Žnjite-žetva žita srpom

Ženka-vrsta cveća, kadifica, tursko cveće

Žalba-žal za nečim, nepravda, nepravo

Živovali-slagali se , druženje

Žaleje-tuga za nečim

Žandar-policajac

Z

Zablajala-blejanje ovce

Zamet-tor za ovce

Zbirale-sakupljale

Zbor-govor, reč

Zborile-govorile

Zumbul-vrsta cveta(plavi i roze zumbul)

Zainat-inaćenje

z’lva-zaova

zgledamo-vidimo, ugledamo

zdravac-vrsta cveća

zgodilo se-desilo se

I

Iznik’l-iznikao

Izede-pojede

Iskačajte-izađite

‘Iljado-hiljadu

Isvrljila-izbacila

iskam-tražim, želim

iskaruje-isteruje

J

Jed’n-jedan

Jednuš-jedanput, jednom prilikom

Jednole-brojalica

Ječmenka-devojka mkoja žanje ječam, vrsta kruške

Jergen-momak

K

Karakaca-mitološka buba, opasna,

Kato-čas(arhaično)-svakog časa

“Klopka“(„Sklopka“)-dečja hvataljka za ptice

Kuče-pas

„Klečka“-saplitanje

Knoći-pred veče, večeras

Krstat-šare oblika „krsta“

Klisa(Džilit)-dečja igra

Klis(Kliska)-dečja igra

„Kotarka“-dečja korpica napravljena od pruća

Kude-gde

Kraljice-obredne pesme i igre koje izvodi grupa devojaka

Kitka-cvet(zakiti se)

Kladanac(kladenac)-izvor vode napravljen od kamenja

Kladenče-mali izvor

Koledari-grupa dečaka koja peva koledarske pesme u vreme Božića

Krotko-mirno

kojemi ga-šta ga

krošnja-korpa

kučka-pogrdna reč za ženu, ženka psa,

kudelja-preslica za predenje vune na vretenu

karaćeme-grdiće me

kuda-kamo, gde

kumitcke-kumitcke, hajdučke čete

kiltlerove-hitlerove

Kopanje(okopavanje)-prašenje kukuruza, krompira i vinograda

komat-komad, parče hleba

kodža-mnogo

L

„Luška“-Ljuška, ljuljaška, ljuljati

Lelejka-dečja ljuljška izatkana na razboju

„Krpenjača“_lopta od krpa

Lazarice-plavi cvet, devojke koje pevaju lazaričke pesme, obredne pesme

„Lazar“-vođa lazarica

„Latinke“-žene starosedeoca pre dpalska južnih slovena u ovim krajevima, rimljanke

Lele-uzvik i naricanje za tugu, neki bol ili žal za nečim

Lani-prošle godine

Livatka-mala livada sa zelenom travom

latinče(Dragoljub)-vrsta cveća

ležaja-ležao

lozje-vinograd

‘leb-hleb

Lepotija-lepota

Leleje-ljuljati

Lađane-vrsta vetra koji hladi

LJ

Ljiljak-jorgovan

Ljuška-Ljuljaška

M

Mladinja(mladiti)-mladi, momci i devojke

„Magarac“-igra kartama

Male-majko

Moma-devojka

Momče-momak

Muznice-ovce koje se jagnje, koje imaju leko i muzu se tokom leta

Mlogo-mnogo

Mladenci-verski prolećni praznik za dvoje mladih koji su stupili u bračnu zajednicu

Maleno-omalo, nedoraslo, tepanje devojci

Mori-uzrečica u govoru

Mauzerka-vrsta puške

Materina-majkina

Maćija-maćeha

Majčica-majka

Meriše-mirisati

N

Na-evo, uzmi

„Nišaljka“-Ljuljaška

Nožice-makaze

Nevesta-mlada udata žena(devojka)

Naminuše-navratiše

N(M)isice-vrsta cveća, divlji zumbul plave boje

Nadžinje-nažinje

Najvolila-najvolela

Nikoj-niko

Nakara-natera

Napuderisala-namirisala se

Niša-ljuljati se

Navađujem- navodim

Naminem-navratim, svratim,

Nuni-spavaj

NJ

Njojzi-k njoj

Njojne,-njene

O

Obaljnje-rvanje

„Oglavak“-ženska nošnja

Oro-narodno kolo

“Orasi“-dečja igra

Ogleduju-ogleđuju se

Odeju-dolaze. idu putem, odlaze

Ozdol-odozdo

Obed-ručak

Ozgor-odozgo

Ostri-oštri kosu oštrilom

Ogenj(oganj)-vatra na oljnjištu

Odmenica-stasala ćerka za rad u polje, majkina odmena

Orate-govore

Orata-govor

Obikoli-okruži

Odadba-udadba

P

„Pulke“-dugmadi, dečja igra

Pandur-policajac

Praćka-dečja čobanska naprava za igru

„Pucaljke“-dečja igra

„Primika“-dečja sprava za hvatanje ptica. „omča“,

Petole-brojalica

Plačipička-dete koje plače bez razloga

Proorati-progovori

Poubavo-lepše

Pomad-bela krema za negu lica devojaka

Poljubija-poljubio

Poviva-povijja

Premena-preobuka

Povreviše-razgovaraše

Pomete-počiste

Postot-deo ožetog žita ručnim srpom

Praime-pravimo, uraditi, radimo

„Preličotina“(Mečkar)-preušena osoba

Potpiraljka-podmetnuto drvo kao poluga u ispomoć podizanja nekog tereta

Porta-velika kapija

Pomeljara-devojka koja radi u vodenici i uzima ušur

Podlagano-nešto obećano a neučinjeno, neverna ljubav,

Pelin-biljka koja ima gorak ukus

Pazuke-devojačka nedra

Presno-taze, neskuvano mleko

Pavlovica-mlada nevesta Pavlova

Posmivale-podsmevale

Pisamce-pismo

Produma-progovori

R

Rastoka-mesto gde se reka račva na rukavce, izdignuti deo reke gde se voda razliva

Ripni-skoči

Rukoljke-rukovati ožetog žita ručnim srpom

Rastaviče-rastavić

Rezetla-vrsta cveća

Rastužija-rastužio se

Razođujem se-skitam, hodam bez cilja

Rodnina-rođak

S

Svinjka-dečja igra hokeja

„Strela“-dečja igra lukom i strelom

Stožer-uspravan kolac oko koga se vrše žito na gumno konjima ili volovima

„Svetiilija“-vašar 2.avgusta na Čobancu

s’g-sad

Sinko-sine

Samouk-osoba koja se sama naučila da piše i čita bez školovanja

Stolička-drvena stolica tronoška

Sušenička-sušenica, meso sušeno

Snaška-mlada nevesta(žena)

s’lnce-sunce

snoplje-snop žita uvezanog posle ručne žetve srpom

Sobira-sakupljaju se, skuplja nešto

Sojka-vrsta ptica

Spije-spava

Sura-tamne boje

Sopleti-sapleti

Slunce-sunce

Sugare-kasno ojaljnjeno jagnje ili poslednje rođeno dete u familiji

Skapaja-skapao, uhvatila ga trulež, lenja osoba

Starino-uzvik u pesmi za staru osobu ili planine u junačkim pesmama

Svikam-dozovem

S’pletnem- sapletem

Slavej-slavuj

T

„Tirke“- čobanska igra

Tojaga-štap ovčara i govedara

„tablići“-igra kartama

„Trnovka“-vašar u avgustu na verski parznik u selo Svođe

Tranakop-budak, vrsta ratarskog alata

Terzija-ručni krojač odela

Tuj-tu

Tatko-otac

Telence-tele

Torbička-torbica izatkana od vune

Tulben-bela marama, fino platno

Turila-stavila

Tavra- dika, diči se, ulepšava se

T’nka-tanka

Trandafil-vrsta ruže

Turi-stavi

Tolko-toliko

Tija-takvi

Tkanica- opasač tkan na razboju od vune sa šarama

Tike-tako

Ć, ćev-ćef

U

Uapa-ujede

Ukači se-popne se,

Ujanulo-popelo na konja

Uzomo-uzosmo

Ubava-lepa

Uznemo- uzeli smo

F

Futa-vutara, vuta, ženska suknja „šopca“,

H, harač-turski porez

C

„Caruške“-dečja igra

Cura-devojka

Cavtim-cvetam

Č

Čovke,-gumeni opanci od točkova kamiona

Četvorele( Četvere, Čivile, Čardak, Čabar, Čičino),-brojalice Čorbadžija-gazda, bogataš

Čerge-pokrivka izatkana od vune ili konoplja ioli od kozine

Čungur-vrsta primitivnog muzičkog instrumenta, drveni tupan, bubanj

Čuma-kuga



„Džilit“-Čobanska igra, klis, štap sa kvrgom

„ Džide“-dečja igra na ledu

Džanu-uzrečica u narodnim pesmama

Š

Šivke-pletenice kose

Šumka-grančica sa listom

Ševelji-zanositi se, hodati nesigurno

Školarica(„Školica“)-dečja školska igra

„Šutka“,-šutira

Šićer-šećer

Šajka-vrsta kape, ekser

Šerbet-vrsta napitka od vode i šećera

Šimšir-zimzeleno drvo



Iz rukopisa : DECA U IGRAMA I PESMAMA POVLASINJA(narodna književnost-Etnologija/), 2012.g. Vlasotince- Autor: Miroslav B Mladenović Mirac lokalni etnolog i istoričar i pisac pesama i priča na dijalektu juga Srbije



* * *



REČNIK ARHAIZMA I LOKALIZMA





A

Abna- kvarna

abre- uzrečica

avlija-dvorište ‘ajd- hajde, uzrečica

‘ajde-hajde, idemo

‘aje- ne razume

‘ajmo (ajde)-, hajde, idemo

ak’l- pamet

akča-turska novčana jedinica

al’-uzrečica

ala-čudovište

alal- reč pohvale

alajbegova slama- svačije i ničije

alamani-mangupi

alen- crven

ališ-kvariš, ljutiš (Boga ališ)

aljine-odeća, paramanje

ama- uzrečica

amanet-poruka

apaš- nemirno dete, razbojnik

arlija- sreća

arno-dobro

‘armonikaši-harmonikaši



B

Baba- stara žena, tašta

babica-medecinska sestra

bađavdžije-neradnici

baksuz- loš čovek

blago- slatko

bajanje:- gatanje, vračanje, izgovaranje čarobne formule u lečenju neke bolesti.

bata- stariji brat

bataldžija- neradnik

banjanje-kupanje

„banda“-družina

bapka-mekoća,

batali – ostavi

bašta-otac

bež’ – beži

beklike.- Turski porez „desetak“ pod turskim ropstvom u 16-19. veku.

belmuž- južnjački specjalitet od mladog sira (ili od masla-maslac) i od belog kukuruznog vodeničnog brašna u vremenu Premlaza kada se jaganjci odlučuju (25. maj-19 dana posle Đurđevdana ) i ili na Đurđevštinu, jedan dan pre Đurđevdana (6. maj)

‘bem-psovka

besuje-luduje, neverstvo žene, parenje ženke psa

beu-bili su

beše- bejah, prisutan, bio je

b’zdi- miriše, loš miris

bija-bio

bilmez- neradnik

bisadzi –dvodelna vreća sa preklapačem

bir – uzrečica

biral-birao

blagonjke- uzrečica

blaii-blaje

boemština- kafanski život

bolan – bolestan

bolni- bolesni

Boljare-selo („Boljar“: seljak velikoposednik)

boljka-bolest

bonbondžija-bonbondžija

braco-umiljatost prema bratu

braca-bliža rodbina po muškoj liniji

bre!-uzrečica

brgo-brzo

brđanin-planinski gorštak,

briga- sekiracija, neka nevolja čoveka

brljča- šašav, budalast,

brčkali-kupati se, gazili vodu, prskali se vodom

bua-buva

budala- loša osoba

budne- bude

bude- biće

„buka“ – drvo bukva, okrugla šuplja cev koja nodvodi vodu na vodenični točak koji pokreće rad vodenica koje menju brašno od pšenice, raži, ovsa i kukuruza

bunika-otrovna biljka

bunjište-smetlište

bure-drvena posuda za čuvanje rakije



V

‘Vala mu- hvala mu

varoš-stari naziv za varošicu-grad, centar grada

vašar – verski dan okupljanja naroda na veselje i prodaju

ve’ – uzrečica

vejka-vrh hrasta, vrh osušene grane drvrta

Veligden – uskrs (verski praznik)

velije- komad (grudva) sira koja se seče na komade pri ručnom dobijanju sira

Vepar- nerez

veresija – zajam

vergija-turski porez

vetarliga- uzrečica

Vetruška – ptica

vidrošnjak-donjo vodenično kolo na vodenici

videl- video

videlo – svetlost lampe na petrolej ili gasarčeta, svetlost po danu, dnevna svetlsot života

videja- video

viđuva-viđaju se

vikala-govorila, zvala nekog,

vildžan- šolja od gline (grnčara)

vime-deo krave sa sisama u kojima se muze mleko od krave

vir- udubljenje puno vodom

vol – vo, domaća životinja

voleja-voleo

volel-voleo

volenje-ljubav

„voćka“-ženski polni organ , voće, mlada sadnica

vr’ – vrh brda, vrh nekog drveta

vrana- ptica

vračarica-žena koja se bavi vradžbinama

vradžbine:- magija, čarolija

vreteno- drvena narava za predenje vune

vreća – džak napravljen od kozine

vrzala- vezala

vrzan- vezan

vrca-crn kanap, kanap

vrlji-baci

vrne- pada kiša, vraća zajam

vrneš-vratiš

vrni se- vrati se

vrnul- vratio

vrtam-vraćam

vrta se- vraća se

vrtu-vraćaju

vrči – propušta, pada kiša

vršnjik- sač

vuja-vuk

vuci – vuči, kurjak, divlja životinja, vuk

v’ške-vaške







G

Gad-loš čovek

gi- ih

gil –gilickanje, uzrečica

gilička – gilickanje

gle’-gledaj, pogledaj

gnjide-vašja jaja na glavi

gnjezdo-gnezdo

goveče -krava

golema – velika

golem – veliki

golemo – veliko

gomno – izmet čoveka, prljav čovek

golča –uzrečica, siromašan čovek

gorun –hrast, snažan planinski gorštak

gos’ – gost

godža – mnogo

gra’ – pasulj

gradina-bašta

granjke-grane na drvetu

grbav – čovek povijenih leđa

grbavo – mnogo rodilo u polje, dobar rod

grbina- leđa

grne-glinena ovalna posuda za kuvanje pored ognjišta(sa drškom i poklopcem

grobje – groblje

grozje- grožđe

grutka –parče sira, komad sira

gu-je, uzrečica

guša-grlo, okovratnik

„gušter“-mlad vojnik



D

Dabogda- uzrečica u kletvi žena

daval – davao

dal- dao

dejani-muči se

denem- izgubim, kude da se denem(gde da se izgubim)

denske –dnevne muke

„desetak“-turski porez

derbendžije- spcijalna vrsta čuvara (poluvojna pozadinska straža) puteva u klancima od hrišćanskog stanovništva koje je u vremenu pod turcima obezbeđivalo puteve i klance prolaza turskih karavana sa tovarom od hajdučije, koji su čuvali straže i udarali u tupane (bzbnjeve) ako su se pojavljivali hajduci ( mahala Tupanski Del-selo Borin Dol)

dečica- deca

digaja – digao se, podigao se

dignul – dignuo, podigao se

digse- diži se

diž’ se- diži se

dikse-diži se

direk- drvena greda, drveni stub kuće

d’n- dan

d’nske- danas

d’n’s- danas

d’nju- danju

dojde- dođe

dojdi-dođi

doodi- dolazi

doleko-daleko

dom- kuća

doma – kući, kuća

doleko-daleko

dosađa – dosada, izvinjenje

dos’g- dosada

dremka- tren oka u snu

dral- podviknuo, podigao glas

drpav- pocepan

drpni-uzmi, krađa,

drčan – zahtevan, svuda da proba

d’ske – daske

duduče- frula

dule-umiljata uzrečica za dete

dupe- zadnjica

dušmanin-gadurija, loš čovek

duševadnik- loš čovek





Đ

Đavol- đavo

đavolija-vešta žena, vagina

đavolasta –devojka koja „osvaja“ momke, lepa devojka

đidija-dobar junak



E

Eve- Evo

‘ede – jede

‘ektar- hektar

‘ed’n- jedan

‘el ti- jeli ti

‘ela-dođi, ala,ela ovam dojdi,ela ja bejo

‘er’m- jaram

est’k- jastuk

ete-uzrečica. (ete kvo napraji-eto šta napravi)







Ž

Ženka- žuto cveće u gradini

željke-kornjače

železo-gvožđe

ženka- žuto cveće u gradini

ženske- devojke

živuvali-dobro se slagali, lepo živeli

žmije – žmuri

žnješ – žetva



Z

Zabavil se- zakasnio se

zabradila se - zavezala maramu na glavu

zabraila- zaboravila je

zaboravil- zaboravio

zavalija-sažaljenje za bolesnog ili siromaha čoveka, gubitnik,

zavilo- umotano, jaukanje psa

zavrljil- ostavio

zagalamil – obogatio se, zagalamio, nepotrebno poriča

„zagorel“- zagoreo, seksualna požuda

„zagorela“- strast žene za muškarcem

zagrcnulo se – zaletela hrana u jednjaku

zadavil se –zadavio se

zadremal- zadremao

zainat- inadžija

zajebava se- šali se

zajebancija- šala

zajebalo – uzrečica

zajebant-šaldžija, šeret, veseo čovek

zakasotina – muka, nevolja u životu, težina posla

„zaklan“- pospan, umoran od teškog posla ( spava ko „zaklan“)

zakrpa- krpljena krpa na pantalone

„zalepi“ – iskazane ružne reči starijoj osobi

zaluav-šuntav, blesav, izgubljen, budalast, priglup

zalci- parče hčeba stavljeno u usta

zaluđan- bez posla

zamajan-izgubljen, rasejan

zamet- tor za ovce

„zamočuvala“- zapišala, nepoštovanje žene prema mužu

zanovetaš- ispravka, prepravka

zanoveta – zapoveda, mnogo traži

„zanosi se“ – izmotava se u hodanju, pijan, priča ono što ne dolikuje, pravi se važan

znaja- znao je

zapodevam- podsmeh, podsmevanje

zapoveda- naredba, naređuje, podela poslova

zapoj- zapevaj

zapojal- zapevao

zaprška – začin

zaradovala- obradovala, radost

zatoj- zato

zatrla se – zagubilo se, propast

zatrlo – zagubilo se, nestanak

zacapal se- zaljubio se

začeša- samo kad se dobije pomoć od drugoga onda se ide napred

zašeja- zaobišao

zaš’l- zašao, mnogo zahteva

zbere- sakupi

zbirali se – sakupili se

zbirkate - sakupljate

zdravje- zdravlje

„zev“- obredni čin u tkanju na drvenom razvoju

zevnjanu- zemnjanu porciju

zjala – lenjost, mitsko biće

zmni- trese se

znaje – zna





I

Izbečil – iskokolio oči, izbečio

Izvrnul se- izvrnuo se, umro

izvrljija- izbacio

izvrlji- izbaci

izvrnul- izvrnuo

izvoljevaš- tražiš, potražuješ previše

„izginusmo“.reč pošalica

izd’ne- izdane, umre, umor od teškog rada

izdule- napasena stoka na pašnjaku, zatrovanost u povećanju stomaka

„izginusmo“-reč pošalica

„izede“-ujede, pojede, nanosi bol

„izedem“- pojedem, uzrečica

izel- pojeo, izeo

„izele je“- nanele joj zlo, zloba, podvala,

„izeja“- pojeo, izeo, bol („izeja me“ za srce)

izjalovi- ne bude onako kako je pogođeno, nesigurnost

„izlegne“ – izađe, izvedu se pilići pod kvočku

izlipšu- polipšu, uginu

izm’kne-izmakne

izdživdžija – iskokolio oči

imal – imao

isek’l se – isekao se , posekao se

iska-traži

isna- jeste, istina (isna si je bilo)

iskarali – isterali, oterali

iskaruvali- isteruvali, isterali,

iskaruje- isteruje

iskočil- iskočio

ispogani – iskazivanje ružnih reči, („nahrani ga gomnima“), vređanje ličnosti

ispraznim“- odbaci suvišnost

istroveno- izgubljeno

istrovil se – izgubio se

isčuka- potroši

iš- beži







J

Jajca-jaja

jevtika- bolest turbekuloza

jed’n – jedan

jeđ’-jedi, ručaj

jela-odi

jer’m-jeram za zaprežnu stoku

jugovina – opadanje snega u proleće

juže – konopac

June – mlado tele

jutre-sutra

jučer-juče



K

Kavga- svađa

kakoj – kako

kantar- sprava za merenje težine

kapija – ulazna vrata na dvorište kuće

karala-ljutnja, ljutila, grdnja, grdila (majka karala ćerku)

kaca- drvena posuda u kojoj se stavljaju šljive za pečenje rakije

kačamak-srpski južnjljčki specijalitet od kukuruznog brašna(belog ili žutog) samleto u vodenici

kvačka – kokoška koja je iz jaja izvela piliće

kvo-šta (kvo rabotiš-šta radiš)

k’d-kad

„kec“-igrač na kraju narodnog kola

kida- seče

kide-gde

kilava –nesposbna osoba

kiseljke- divlje kisele jabuke

klepan – oštren kamen na vodenici (nakovan kamen, sekira, kosa, motika kod kovača)

kluvče –klupče

kljekav- nespretan, trapav u poslu

klječka-saplitanje nogom, podmuklost,

knoći-večeras

kova- posuda

koj – ko

kolaj- lako, bezbrižno

kolko-koliko

kolovođa-igrač koji vodi narodno kolo

komat – komad hleba

komendija-šala

komiživa- Kapu uzrečica u zakletvi u potvrdi istine koja se izgovara drugom licu (Komiživa-zakletva u majku ili sestru)

komiživ – uzrečica u zakletvi u potvrdi istine koja se izgovara drugom licu (komiživ- zakletva u oca ili brata)

kompir-krompir

kordeljke-okrunjen klas kukuruza

korička-kora

koske- kosti

kotal(kot’l)-kotao

koti- izležu se

kodža-mnogo

kral- krao

krvnik-zao čovek, ovčji krpelj

krvopija- loš čovek

krotka-mirna

krotko –polako

krotka – mirna

krpi – šije, sašiva pocepano

krdžalije- banditske čete koje su presretale Turke negde ba početku 18 veka (1792-1806.godine), ubijali i pljačkali: često su napadali i potkradali stoku i orimali stočarima Srbima, pa se toga stanovništvo po drugi put raseljavalo u planinama u crnotravskom, lužničkom i vlasotinačkom kraju

kude-gde

kuj- ko

kukavica – ptica, čovek bez karaktera

kukovdan- neće nikada da bude (jer kukavica „nema dan“

kupil-kupio

kupen- kupljen

kurata –loša sreća

kurvaluk-preljuba, varanje u braku,

kusa – jede kašikom, kratka suknja

kuso- kratko

kutrak- pas „trećak“, malo poraslo štene psa

kućevne-Kućne

kufer-kofer

kučka.-loša žena, keruša

kuče-pas



L

„Lagal“- lagao, laž, ne uzvraćena ljubav, udvaranje

lagarija-šaljivost, duhovita „laž“, lažov, prevara

‘ladno – hladno

„laje“ – velika pričalica, sklonost ogovaranju

lanjski – predhodna godina

‘leb- hleb

‘lebac – hleb

legalo – kuća, štala. staja, tor

ležarina- leži se a ništa ne radi, nadnica plaćena pečalbaru kada je kišni dan

leleje se – leluja se, slabog zdravlja

lelejka-dečja izatkana rukotvorevina od vune na razboju u kojoj se nosi dete na leđima ili ljuška u ljuljašku

„l’že“- „laže“, ne uzvraća ljubav

„l’žu ae“-„lažu se“ (vole se)

lizguz –reč pošalice kada se neko iskija

lija- lisica

lipsal-lipsao, uginuo

lipši – umri

lisje-Lišće

l’ka – laka

l’ko – lako

lozje – lozje, vinograd

lokmaš – koji grabi tuđe, pohlepan čovek

lomoti-nepotrebno govori, lupetnje, svašta govori, stalno nešto priča

l’cka –lacka, neko te spominje

ločka-mala barica vode napravljena stopalom govečeta



LJ

„Ljuto“- vredno, nalati na posao, svađalica

ljuška-Ljuljaška



M

Maćija-maćeha

Mejana -mehana, kafana, krčma

Mučil-mučio

Motovilka-drvena naptrava za motanje pređe za tkanje na razboju

Mislil-mislio

Mladunci-mladi bračni par

Mladenci-verski praznik posvećen mladom bračnom paru posle napravljene svadbe

Milcacajac-milicioner

Meter-zidarski metar

Molija-molioi

Malko-malo

Mlogo-mnogo

Meraklija- prevelika ljubav prema nečemu: ženama, vinu i rakiji

Majete-lunjanje, skitnja po selo

Mru-umiru

Merak-volja, nešto se previše voli

Mlogi-mnogi

Mukački-posmuklost

Mandža-jelo

Mauzer- nemača reč (pusška „mauzerka“)

Motka-tojaga, drveni štap za batine

Mogare-magare

Maler – neka nesreća

Modar – plav

Mlogo – mnogo

Mu – uzrečica

Mater – majka

Mukački -podmuklost

More – uzrečica

Maznica – dvolična osoba

Malkice – malo

Mazan – podmukla osoba

Mandalo – nevažna osoba

Mlati – udara

Mandža- jelo

Mojega – uzrečica muškarca

Mazgov -neradnik

Madžar plot- plot zidan kamenom ili prućem pleten

Masnica – modrica od udara

Mogarica- veliki kašalj

Mufljuz – loša osoba

Muda- mošnice

Mišolovka- sprava za hvatanje miševa

Mrte- uzrečica

Majal- skitao se

Majačina – skitnja

Magare –domaća životinja

Majanje- skitnja



N

Nemog’l-nije mogao

Narani-nahrani

Nedoš’l-nije doša, ženska kletva

Naz’d- nazad

Nekakoj-nekako

Neraboti-neuradi

Neprojdoše-neprođoše

Nek’d-nekad

Neprojdoše-neprođoše

Navrevi-nagovori, napriča, ispriča

Nikoj-niko

Neje-nije

Nožice.-ovčarske makaze

Nik’d-nikad

Najebaja-najebao, nadrljao, neprileke u životu,

Nagazija-nagazio,

Nesam-nisam

Najmalečko-najmanje

Napolic-napola, polovina dnevnice ili dobiti u obradi zemlje

Naide-naiđe

Nes’m-nisam

N’ć’s-noćas

Nenalitaj-nezalitaj se, nežuri

Neaje-nereaguje, nezainetersovan (čuje al neaje), pravi se gluv

Natreskal se-napio se, pterao u alkoholu, zaljubio se

Našeja-našao

Neje – nije

Natreskal se- zaljubio se

Napraje- naprave

Naranim – nahranim

Nadžgari- nabode

Nadenem – stavim

Nesvrtala – nije svraćala

Najgolema – najveća

Najgolem – najveći

Napija se – napio se

Najdem – nađem

Nicaju – niču

Najak – najači

Nemalo –nema se

Najeli – nahranili

Neimal- nikada ne imao

Nevrnul se- ne vratio se

Nevidel – ne video

Nepodigal se- ne podigao se, postao nepokretan

Nemka – zanemeo, gubljenje govora

Nagrnuja – nagrnuo( rad motikom u okopavanju kukuruza ili krompira u polje)





NJ

Njojzin-njen

njokavica- nos

njuma – nju, nje



O

Obličišta- nečasne radnje, sramotno, nemoralno (podaj mu toj pa mu gle’ obličišta) sramotno, nemoralno

Obešeno (nakačeno) – stavljeno na klin zida, urađeno (nema meseno pa obešeno)

obukeja-obukao

ovija-ovi

ovoj – ovo

ovolki – ovoliki

ovuj-ovu, ovo, pokazatelj uzimanja

og’nj(ogenj, oganj)-vatra

odila – hodala

odlati – skita se, vdalama

odvugla – vlažna

odma’- odmah

od’mna-odavna, nedavno

odnel.-odneo

oženil se -oženio se

ozgor-odozgo

oj- uzrečica

oodi- dođi, idi, putuje

oodimo-putujemo, idemo

oojj- molim, odgovor na odziv

opako- opasno, strašno

Op’nci-opanci:svinjski , praveni od kože (šumadinski), gumeni pirotski od gume

opouje-pevanje molitve od sveštenika, kadenje uz molitvu,

orata (orateška)-razgovor, govor

orati-govori

oratil-govorio

oratila – govorila

„Orašlike“-bonbone napravljene od oraha kod majstora bonbondžije

orezil-usrao se, uneredio se, prljav čovek,

or’l – ptica grabljivica orao

oro – narodno kolo

osiljke-bodljikave iglice klasja od žita,

ostaja-ostao

ostrilo-oštrilo, brus za oštrenje kosa

otidne-otišao

otido-odlazim

otišeja-otišao

otiš’l-otišao

„otkidao“-uzimao

Otoše ( odoše)- otidoše, otišli su

otpale – odpale

otud – pokazno mesto kretanja

otcekla – odsekla

oćala-htela

oćaravel – oćoraveo, ostao bez vida

‘oću-hoću

‘oče (‘oće)- hoće

očukal-očukao, udario, polomio, šteta,

odžak-dimnjak







P

Padal-padao

palaverka-žena koja ogovara, prenosi vesti

palitika- politika

panađur-vašar

pandilj-deo odeće, postiljak (pelena)

pandur-žandar, policajac, seoski kmet, opštinski činovnik koji naplaćuje porez u selo

papriče – mala ljuta paprika

para-novac, dohodak, plata

paraman-deo odeće

paramanje-odeća

pari- novac,

patka- muški polni organ, pernata ptica, domaća živina

pačvara- prljaava krpa, prljav čovek, čovek s kojim svi „brišu“patos

pekljavina – osoba koja se svuda meša

penilo- pena od sapuna

pepeljiv – pepeljast, malo luckast

petal-petao

pet’l – petao

pečal (pekal)-tuga, bol, zarada, materijalna dobit

pečalba- nadnica, težačenje, argatluk, rabota

pečalovnik (pečalbar)- čovek koji ide u pečalbu, radi da bi nešto zaradio, nadničari, argatin (zidar, ciglar, pinter..)

pečalovina-zarada u pečalbu

pečeno- gotova stvar, svršeno, dato

pijanka-veselje

pijavica- životinjka koja živi u vodu

pilajka – mlado pile, lepa mlada devojka

pisuval-pisao, piše olovkom

pituju-pitaju, raspituju se, navodadžisanje devojke

pladne-podne

pobegal-pobegao

povalene – pohvalene

povrte se-snebiva se, nešto traži, okretanje

povrta-prigovara starijoj osobi

podade-daje mu, usluga podebel-deblji

podveška – kanap ženske pletene čarape od vune dokolenica

podmuklica – prljava osoba

podoleko- podaleko, još dalje, podalje

poganac – miš

pogolema-poveća

pogreboja – stalno kašikom grebe šerpe, zbiranje ostatka, zadnje rođeno dete

poitaj-požuri

pojdomo-pođomo

polipsali – pomrli, uginuli

polipšu-uginu

lol’čke-polako

polog-kokošje gnezdo na kome se snose jaja

poločajke- pločajke, pločice od kamena

pol’čke-polako

pomor – smrt

ponekoje-poneko

poore- Iore njiva drvenim ralom, plugom ili traktorm

pop-sveštenik

popadija – supruga (žena) sveštenika (popa)

popadiče-popvova(sveštenikova ćerka

popisuvali-popisali

popke-ženski gumeni opanci

popuje – deli savete

poredžija- oštinski činovnik koji naplaćuje porez

potrepoja – stalno trepće očima, čovek sa određenom manom

popadiče-popvova(sveštenikova ćerka

porekla – odustala od „date reči“ za udaju

poreva – povraća

poprike-paprike

posnalažljiv-više snalažljiv, dovitljivost, snalažljivost

postradosmo – neka nevolja

potikala se – izgubila se, gubljenje orjentira života

počuka – potroši, polomi, izlomi, što zaradi sve potroši

pošal – pošao

preduzimač (preduzetnik)- privatni poslodavac, grupovođa

prozevuška-žena koja se prozeva od nerada, neradnik, lenja žena

projde-prođe

praili-pravili

prdne- ispušta gasove

privati-prihvati, „primi“ se posađeno drvo

prizetko – prizećen, momak zasniva porodicu u porodici devojke

prijavil-prijavio

prikane-prijatelju

„priča“-događaj, načinjena šteta na selo

preapaja se – ujeo se

prevrnula – okrenula

prekaral-preterao

Prekara se-umre, prošlo vreme za parenje životinja, prezrelo voće

premena- devojačko rublje

premenjuje-presvlači

premla-veliki strah od nečega

pregnjetalce-stomak

prepreza – menja „stranu“ u jaram pri oranju plugom njive volovima

proodi-prolazi

proraduju se –provesele ase na neko veselje, radost u kući

preturila se- uplašila se

pupče-pupak deteta, pupčana vrpca



R

Rabota-posao, rad, zarada

r’žen- ražen hleb

razboj- drvena sprava za tkanje tekstila

razboleja-razboleo

razbolel- razboleo

raznel-razneo

radela-radila

rakija- alkoholno piće

‘rana-hrana

ranil-’ranio, hranio, rana od puščanog metka

ranke – uzrečica u kletvi („Ranke“-neka teška bolest)

rasprštal- rasprštao, razneo

raštrkale se – razišle se na sve strane

rek’l-rekao, kazao

rekne- kaže, kazala

reknuja-rekao, kazao

reknula-rekla

rečemi – kaže mi, kazao mi

r’ž- biljka raž

rija- njuškom svinja njuška u livadu

ripa – skače

ripče –vagina kod devojčice, umiljatost prema ženskom detetu

ris- divlja mačka

rovine-uvala od rudokopa

rodi- rađanje, berićet u polje, nevolja

rodija se -rodio se, otkačio se nekog beljaja, rađanje
S

Sabajle(sobalje)-ranu ujutru, pre izlaska sunca

sabor(sobor)-igranka, okupljanje ljudi uz muziku na verski praznik

saveljka-drvena naprava za razboj za tkanje na selo

sag-sad

sarani – sahrani, uništi

sas-sa

svekrva – majka momka

svitke – svitac, „svitci“(mutno sa „zvezdicama“ u očima od udaraca)

sv’ki-svaki

sv’ku-svaku

svo-celokupno, sve

svraka – ptica

s’g-sad

sedenjkanje-sedenjka, zimsko noćno okupljanje devojaka i momaka po kućama

seiz-konjušar

seir (Sair)-šega,šala., podsmeh

sekiracija – briga, nervoza, napetost

selska-seoska

sinidar- senica ptica pevačivca

sinko-sine

Sirotinja – siromaštvo, siromah

Sindžir- gvozdeni lanac kojim se vezuje pas

sirenje-sir

Sirotija – siromašrno stanje

„sitno“-mali broj dana do odsluženja vojske

situlacija-situacija

skomina – kiselost

skršlila – slomila, polomila

skrše-slome, polome

slavej – slavuj

slama –stabljike posle vršidbe na gumnu od raži i ovca i ječma

sl’ze-suze

slive-šljive

slomil – slomio

slugovanje-sluga, nadničar kod gazde (stočar)

s’m-sam

smejurija-smeh

smi – nešto loše

smišljaja-smišljao

snajka-nevesta, mlada udata devojka

snjuma- s njom

sobuje- izuje

soveljka – drvena naprava na kojoj se mota pređa sa kojom se tkaje na drvenom razboju

sojka- ptica pevačica

sol-so

sokak-seoski put u naselje, tesna ulica, krstoputina u selo, mesto okupljanja,

somun- beli hleb

sotona – đavo

sofra-trpeza, drveni mali okruglo niski sto

spijete-spavate

spi –spava, neradnik

spim-spavam

„sredinka“-srednji deo, untrašnji deo hleba bez korice

starejoga-starijeg

„starkan“-stari vojnik

starojko-stari svat (pobratim)

starudije-staro, neupotrebljivo

starčuga – starac, stara muška osoba

stegnul – stegnuo

stignaja – stigao

Stoka – domaća životinja, loša osoba, pokvarenost

stra’-strah

strinka-strina, žena strica

str’na-strana

sune se-okrene se

surci –izmet pseta, prljave osobe



T

Tag-tad

„tvrd“ – teška osoba

„tvrdica“- štedljiva osoba, samoživenik

takoj – tako

tamnjan – tvorevina od voska (meda pčele)

tante – uzrečica

tatabica- vrsta štetnog insekta, štetan čovek

tatko- otac

t’g-tad

t’d-tad

tej- te (tej ovce-te ovce)

tepa – udara, batina

„tepanje“-batine, tuča, umiljatost prema detetu

„tepaš“-udaraš, uljigivanje, dodvoravanje

teranje-izoran plugom jedan deo njive na selo, izlazak stoke, primoravanje

tija- taj, oni. takvi

t’j-taj

tkanica-muški izatkan pojas od vune

t’koj-tako

t’nko-tanko

toj-to

tojaga-drveni štap ovčara i govedara

tojače-tojaga, mali štap

totije- to je

topka-buket ljubičica

trabunja – mnogo priča

tranakop- budak, motika

„trećak“- mladi vo od tri godine

trešti – mnogo se čuje, glasnost

„trlica“- pričalica, drvena naprava za grubo odvajanje stabljike konolja i vlakana

trijanka- vrsta šljive, šljiva sa tri stabla iz jednog korena ( tri četalke- tri kraka; pošalica za muški polni organ sa mošnicama ili za ženski )

tronoška-mala stolica sa tri nogara

tropa-glasno govori

trpen- trpljen, koji ćuti, izdržljiv

trtomute-nešto neko muti, prevrtljivac

trupčiki-mali trupci (obla drva)

tugičke- uzrečica sažaljenja

tuj-tu

tulben-bela marama

tunjav- neokretljiv

tura – stavlja

turaj-stavljaj

tup- ne izoštren, priglup

tupan – bubanj, goč, muzički instrument



Ć

Će- uzrečica, potvrdno (će bude)

ćera-tera

ćerimidžija (ćirimidžija)-pečalbar, nadničar, argatin

đidija – junak

đugum-glinena posuda

ćorav – ne vidi

ćotek- tepanje, batina

ćorča – priglup, ne vidi

ćurka – priglupa ženska osoba

ćušne-gurne ga

ćušnem-gurnem



U

Ubava-lepa

ubavi – lepi

ubavo-lepo

ubavilo-lepota

uberi se- uzmi se (uzmi se u pamet)

ubija-ubijo, povredio se

uvati se- uhvati se

uvati ga-uhvati ga

uvatio- uhvatio

udal-udao ćerku

„udaren“- priglup

udaril-udario

udzrtu-zagleđuju

udri- udari, batina

uzeja-uzeo

uzrel-uzreo, doba starosti

ujani-ujahao

ujka- ujak

umočaja-umočao, umokrio se, upišao se

umočal-upišao se, umokrio se

umreja-umro

upecaja se- upecao se

uraboti-uradi

ureknula ga- uročila ga

utepaja-utepao, ubio, batina

utepal-ubio, batina, udario, tukao,

utepala-udarila

učukan-priglup, uštroven vepar, uštogoljen (ovan ili vo)

učkur- kanap

uš’l-ušao



F

fala- hvala

fali-hvali, nedostaje nešto

„Fenjer“- stočarska lampa na gas(petrolej) „fazan“, svetiljka



H

Holštaper-bezobraznik, prljav čovek



C

Carevica-kukuruz

c’vti-cavti, cveta

cvrsto-čvrsto

cvrcc (Milojka!)!-biti (kao biti ili kao bio Milojka!)

cel-ceo

celivka-poljubac

celivuvanje-ljubljenje

„cepi“- dobro radi, sekirom razdvaja cepanice

cvili- plače, jauče

crepulja-ovalna glinena posuda u kojoj se peče hleb ispod sača na ognjištu

crkja-crkao, umro

crkni- umri

crknul-crkao, umro

cuni-poljubi





Č

Ča’-stric

čakšire- pantalone

čamovina-daske drveta od čama(bora)

čantra-čutura, torba

čebrnjak-oblo drvo na koji se nosio veliki kotao sa vodom sa izvora

‘čela-pčela

čemerika-vrsta otrovne biljke

čengela- krivudava kuka na kojoj se stavljaju stavri ( Pomagalo od gvožđa u obliku slova latinice U sa kukama na kraju )

čereči se-krivljenje ženskih nogu, sram, stid

čerge- pokrivka, tkani ćilim na razboju

češlja- krađa, uređenje kose češljom

čital-čitao

č’k-čak

čkola-škola

č’s-čas

čuvanje-dobar odnos prema bližnjemu

čuma-kuga

čumka-čuma, kuga

č’čkolj- čačkolj, dete koje se stalno zadirkuje







Džabeleske-džabe, besplatno, ispod cene

džabolebonja- neradnik

džaka-traži

podžakala-ogovarala, razgovarala

džambas-ukrotitenj divljih konja

dživdžanu- vrabac, umiljato tepanje malom detetu

džibronja- prljava osoba, džibra(prljavi ostatak posle pečenja rakije na kazanu)

džinče-ljuto papriče(paprika)

džigerica- deo tela

džezvija- šteta, odšteta,







Š

„šala“- koketiranje

šaljivdžija-šeret, čovek koji voli šale

šaren:- koji vara ženu u braku

šarene- ćilim sa šarama, neverne žene

štala- staja za krupnu stoku

šatrovački-govorni jezik stočara i pečalbara

ševa- ptica pevačica, krivuda levo i desno

šilj’k-šiljak

švaler-ljubavnik

švrljka-preljuba, lažov, nepoverljiva osoba

šljiva- voće

šljivar-voćnjak

štala- staja za krupnu stoku

šiša-uzrečica, skidanje kose kod berberina

šiše-pljosato staklena posuda za rakiju

špancir-majanje, skitnja

šondaš-zavitlavaš

štrapka- stopa životinje

štrkljaš-kada se neko osili, goveče se „štrklja“(kada su letnje vrućine goveče podigne rep kada ga ujede „zolja“ i nekom silom trči da gazi sve pred sobom: kukuruz, žito)

štroven-uštogoljen, vađenje testisa kod vepra

študir-lutanje, lunjanje, lutanje bez cilja, skitnja

šturka se- nešto traži bez cilja

šubara- kapa od štavljene ovčje kože

šunel- bežanje





DZ (Ѕ)

DZver- zver, divlja životinja, loš čovek

DZmni – čvrst hod (kad se hoda „zemlja da se trese“), trese se

DZvere se- čude se, začuđeni

DZid-zid

DZidar-zidar

DZviska-Dviska, mlada ovca koja se nije jagnjila

DZombav-Zombav, lošeg izgleda u licu



*

Iz rukopisa PEČALNIK (Vlasotince, 2012.g)-Autor: Miroslav B Mladenović Mirac lokalni etnolog i istoričar i pisac pesama i priča na dijalektu juga Srbije

Postavljeno: 28.jul 2013.g. Vlasotince jug Srbije

* * *

REČNIK ARHAIZMA I LOKALIZMA



A



Akne-natera, nabije, utera

Apne-ujede

ajd’-hajde, čakom, odmah, otpozdrav,

alal-uzrečica pohvale:alal vera

alatka- *urac, penis, muški polni organ

aljavotina- preličotina, izmotava se , pravi se čaknut,

abre-uzrečica, znak čuđenja





B



blesav-nerazuman čovek

bašta-otac

bogče-Boga

baba-tašta

birov-seoski kmet

bijen-tučen, pretučen

bodcka-bodlja od ježa

bratac-prijatelj

brljča- šašav, budalast,

brljiva-budalasta

bađavdžija-neradbik

bitanga-loš čovek, bezobraznik,

banzov(bandzov)-nerazuman čovek, tupavko

baraba-loš čovek

blai-bleje

buljav-razokav, jednogled, velike oči

buljina-ptica sova

bulji-negde gleda, skriven pogled

bulka-razbulkano zrno kukuruza na vatri, creveni mak





V



videlo-svetlost

vrni se-vrati se

vrljaj-bacaj

vlačezi-drvena naprava za stočnu zapregu

vrtam-vraćam

vikam-zovem

vašljivo-prljavo

vurda babo- vrsta mlečnog proizvoda, uzrečica

vickast-šaljiv, koji zna viceve

vuna kićo-uzrečica u šali

vandžirala-pobesnela, poludela, gnevna

vucibatina-pokvaren čovek, prljav i zao čovek, lažov

vutara-ženska suknja od vune ovce

vaćanje-hvatanje, seksualno zlostavljanje žena

vr’-vrh





G



gazdarica-domaćica kuće

guzica-zadnjica

gu-je

gi-ih

gnjevnica-dnevnica

gumen- savitljiv kao guma

grnci-posuđe od pečene gline

gol’-go

golem-veliki

gluvča-gluv, nedočuje,

gužnjak-zadnjica

gle-gledaj

guzan-kriv, grešan

guzonja-sin visokog državnika na funkciji

gadan-opak, zao

govno-gomno, loš čovek, izmet

gomnjar-prljav čovek

gade jedan-prljav čovek, pokvarenost,

gnjido jedna-pokvarenost, dvoličnost

gadurija-pokvarenost, prljavština, pokvaren čovek

gradina-bašta

gagrica-skrčav čovek, samoživenik

glibava-troma

gubav-nekom prljavštinom obeležen, sa krastama

glupča-budala

glupav-budalast

gluvara-koji samo lunja, noćna lutalica, ide od kuće do kuće,

goloigra- grblja,





D



detence-dete

detinja-dečja

domaćica-supruga, žena domaćina

dupence-dečja zasnjica, dečje dupe

dupe-zadnjica

dojdo-dođoh

dom-kuća

dadem-dajem

drž mu-drži ga

de-uzrečica u govoru

dokurči-dosadi

detinjo-dečje

dokurčilo-dosadilo

do mojega-uzrečica, do kurca, ljutnja

drvi se-erekcija penisa-muškog polnog organa, pravi se važan

drkadžija-oralni snošaj muškarca, koji ga drka, ljutnja,nesnalažljiv muškarac,

dada-starija sestra , seka, doda

drljav- ujutru neumiven, neuredan

drmbolj- stari naziv za neki muzički instrument

dviska(dzviska)-mlada ovca koja se nije jagnjila

duni mu-duvaj ustima

dupesta-velika ženska zadnjica, zgodna žena

digal(dignul) se-digao se, penis(*urac) u erekciji

dragička-poruka, aber, iskaz poruke

dinarče-dinar, novac





Đ



đoka-*urac, penis, zajebancija, šala

đura-uzrečica, „šije mu ga đura“, iskaz nezadovoljstva,

đubre nepregorelo-prljava osoba, pokvarenost,

đuvečar-osoba koja voli jelo đuveč, majstor grnčar koji pravi glinenu posudu đuveč, neradnik

đilkoš-nepočišan mladić na selo, obešenjak,







E



eve-evo

eooo-pogrdna muška šala na selo, zajebancija, uzrečica,



Ž,

ženče-mlada udata žena

živo-sve što se kreće

žvajzne-udari

žvizne-utera

ženka-žuta cvećka u gradini, žuto cveće,

ženski petko-muškarac koji radi ženske poslove

ženska-žena, ženska osoba, mlada devojka





Z

zbiberim-načukam, nabijem, uteram

zbrzi-utera

zvizne-udari

zarabotil-zarada

zajebancija-šala, pošalica, podskočica

zajebavaj-šala, zadirkuje, pošalica

zajebi me-ostavi me na miru, ne dosađuj

zezam-teranje šege, pošalica da se skrati dosada

zbije-utera

zaguljotina-džandrljav čovek, čudna osoba, nezgodan čovek, loše naravi

zajebant,-šaldžija, osoba koja stvara smeh u društvu

zaguljen-nezgodan, nepristupačan

zažuljija-osoba koja slabo vidi, mlakavost

zajeba se-uzrečica, učinio grešku

zevzak-neradnik, priglup

zguza-otpozadi

zagorela( zagorel)-jaka seksualna želja žene i muškarca na selo



I

iskočil-izašao

ispililo-iskubao, očerupao



J

* E B E M-seksualni čin

jes’-jeste

jebi se-uzrečica u govoru

jebi ga-uzrečica u govoru

ju-uzrečica ugovoru

jebal-jebao, seksualni čin

* E B E M gi-* E B E M ih, pošalica

*ebe mi se-uzrečica u govoru

jebana-žena posle seksualnog odnosa sa muškarcem, troma osoba, gubitnik,

jebote-uzrečica, znak čuđenja,

jebačina-seksualnost

jebivetar-nesigurna osoba, osoba bez poverenja, nesposobnost u radu, jeban-gubitnik,

******-seks

jebaja (jebal)-jebao, seksualni čin,

jeburljiva-žena koja mnogo voli da se *ebe, seksualna žena,

jebu se-polni odnos muškarca i žene





K



Kurvinska-prljava posla, nečista, žena koja stalno menja muškarce,

Kuj-koji

k’d-kad

kumica-žena (supruga) kuma

krvč’k-krv

krs’-krst

*urac-muški polni organ

kvo-šta

kuga-bolest

kur’c-*urac, penis

krši-lomi

kurči se-pravi se važan

kurajber-mangup

kačamak-srpski specijalitet od projnog(žutog) i belog brašna kude(kide)-gde

kravaj-mala pogačica

kalaj-sredstvo za kalaisanje bakarnih posuda,

kompir-krompir

kure-malo dete, dečje pače

kurata sreća-loša sreća, nezgoda, gubitnik,

keruša-ženka lovačkog psa

kreten-budala

kučka-ženka psa, loša žena

kurveštija-loša žena, preljuba žene

kuronja-mali dečak,







L

‘lebac-hleb

‘lebarnik-furuna za pečenje hleba,

lepče-hleb

lokmadžija-pijanica, alkoholičar, pohlepna osoba

lopuža-lopov

lipsonja-neuhranjena osoba, mlitav,

luša-*****, vagina, ženski polni organ, uzrečica:“čukam si lušu“,

lokatori-pijandure, alkoholičari

loču-piju



LJ,

ljubeš(Gornji i donji)-usta ili polni organ



M

materina- majkina

mater-majka

munem-stavi ga

more-izrečica u govoru

mojega-uzrečica muškarca u poslu, *urac, muški polni organ, penis

muda-mošnice muškarca, muška jaja

modar-plav

mrsomudonja-koji stvara probleme, loša osoba,

mati-majka

matovilka-drvena naprava za motanje pređe, *urac, muški polni organ

mandža-jelo

mustaći-brkovi kod muškarca

moja me-uzrečica žena u govoru

malečko-malo, nije veliko

malko-sasvim malo

majmunu jedan-ljutnja na drugu osubu, majmune jedan, glupak,

menđušar-osoba koja nosi menđuše na ušima, mlitava osoba,

muž-oženjen muškarac

mudonja-mlak, trom, neradnik

manda se-skita se

mandalo-skitara, betzvredna osoba, drvena naprava s kojom se zatvarala drvena vrata

mlogo-mnogo

mazgov-neradnik, tupava osoba, sebičnost,

masnica-modrica od batina po telu

mućkaroš-loša osoba, stalno nešto mućka, neradnik

mrs-svinjokolj u jesen, mast, polni odnos



N

natreskam-nabijem,

nanče-majku ti

nakaram-nabijem

nevesta-mlada udata žena

načukam-nabijem

naguzim-seksualni čin

nes’m-nisam

neje-nije

napraj-napravi

napsuva-napsovao

ne pizdari-ne galami,

nabutam-naguram

najebao je-nadrljao je

napičnjak-ženska osoba koja se pravi važna, mlada žena

najeba ga-velika muka, u nevolji

nik’d-nikad

nejebana-žena bez seksa, nevoljna žena,

najebal si-nadrljao si, u problemima,

nakaral-uterao

naprail-napravio

neposolen-nerazuman čovek

natrti se-naguzi se

načukal-načukao, seksualni čin muškarca

numeje-ne ume, ne zna





NJ

njuma-uzrečica žena, njoj



O

oplajvazim-muška pošalica

ovam-pvamo

ovuj-ovu

ovoj-ovo

od’mna-odavna

opasena-pojedena trava u livadi, čaknuta

‘oćeš-hoćeš

‘oprem-muška pošalica

odjebi-beži od mene, ljutnja, skloni se

‘ostar-oštar

otišeja (otišaja)-otišao

opalim-spalim, seksualnost,

omaknem-nabijen, seksualnost

obed-ručak

odma’-odmah

otresem-načuka, odjebem, seksualnost

omrsi se-nešto *ebe, jebačina, seks,

obesil ga-muška pošalica za impotenciju, starost

onoj-onmo

objaši-ujahati

opanci-obuća



P

pogan-prljav čovek,

pogana-prljava žena

povitak-pelene

prdi-pušta gasove

po spisku-psovka cele familije

prljica-usta

pizda- *****, prljava osoba, kukavica čovek, prevarant

pečalbar-radnik u nadnici, mučen radnik,najamni radnik u tuđinu

preduzimač-privatni poslodavac

prejeba-prevari

prejebal,-prevario

poserem-ljutnja, nezadovoljstvo, nužda, izmet čoveka

prokurcal-sve potrošio

popizdio-razljutio se

picajzla-kukavica, prevarant

pičkolizac-dvoličnjak, ulizica

pičkara se-psuje majku

prcalo-jeburljiv, nezrela osoba

patka-*urac, penis, muški polni organ

pogolema-veća

prnjka- njuška, nos

porasaja,-porastao, izrastao

plakne-stavi ga

prdalo-zadnjica, ispuštanje gasova

panica-činija, tanjir od pečene gline

pičkica-zgodna devojka

piče-mlado devojče, ženski polni organ, mala devojčica

počekotina-koji stalno čeka, smirenost, strpljivost, uzrečica“stara počekotina“

pojeba ga-prevari ga

p’škaš-pašlaš, pušta gasove

pijandura-alkoholičar

picopevac-prevrtljiv muškarac,

perunika-biljka sa plavim cvetom,

proodio-prohodao

počel-počeo

poje-peva



R

rđa-loša osoba, pokvarenost

rabota-rad

rabadžija-trgovac sa zaprežnom stokom

raskurcal-sve rasturio, sve potrošio, upropastio ceo imetak,

razjebotina-lošo urađen posao,

rokne-udari

rutavo-jako, veoma snažno, čvrsto

razmrkala se-ovca traži ovna da se pari

razbukarila se-svinja traži vepra da se pari

razbucal se-razjebao se, nekontrolisano ponašanje

rogonja-budala, nasamaren

riđosana-dobra riba, zgodna žena, boja ženske kose

rospija-pokvarena žena,

rundov-pas

raspikuća-rasturač kuće

razbucana-razjebana, neočešljana žena, seuksalna želja

račevrljan-razbijen deo kruške, nabijeno, posledica udarca kamenom u glavu

reknuja-rekao



S

spalim- uterm, nateram, nabijem

steram-nateram, nabijem

sisa-dojka žene

sorta-vrsta, familija

spregnem-savije, nategne, nabije, utera

smrdljiva-prljava žena, pokvarenost

strinka-strina

semka-semenka, klica

sovra-sofra, trpeza za ručavanje

smrdljivo-prljavo

stuj-s tom

s’m-sam

sas-sa

snajka-mlada nevesta, snaha, snaja

sovce-sa ovcama

s’g-sad

skurcao-potrošio

siroma’-siromah

stojko-*urac, muški polni organ, penis

str’na-strana

skrčav-cicija, loš čovek, nedaje ništa, tvrdica

skokam-nabijem, uteram

steram-nateram, uteram

sojka-ptica pevačica

samo baje- glasno iskazivanje nezadovoljstva, stalno nešto priča

sivonjo-neznalico

spregni se-namesti se

spičkal-potrošio

smrdlja-prljava

svrši-orgazam

strugotina-otpadak drveta posle struganja drveta na pilani(strugari)

sramotičina-bezobrazluk, nedolično ponašanje

stoko-ljutnja, uvreda

skaplja-troma osoba u poslu

sprdačina-neozbiljnost

seronja-nesposobnost

skecan-lošeg fizičkog izgleda

surtuk-budala

srdito dete-naljuteno dete

selski-seoski

svitke-svetlost, bubaljke koje svetucaju noću

sednuja-seo

stra’-strah



T

turim-stavim

tetka-sestra majke

tam-tamo

tup-nezaoštren, muška pošalica

tija-taj

tvrd-muška pošalica

tupadžija-onaj koji nešto „tupi“, uvek nešto pokvari, pokvarenost

troši-lomi

toj-to

tatko-otac

tojaga-drveni ovčarski štap

taraba-istesana daska do metar dužine sa šiljkom na vrhu

trtonja-onaj koji se „trti“, dokazivanje u poslu, svuda se napliće, tikvan-glupan

tranakop(budak)-kopač, šiljata motika

tuca se-*ebe se, vrši seksualni odnos

tvrdica-škrt



Ć

ćorča-ima slab vid, nenalažljiv, pogrdna izreaka prema onom ko slabo vidi

ćoravi-ne vidi dobro

ćurane-pogrdna uvreda prema muškarcu

ćurko-pogrda uvreda prema ženi

ćuskija-glupak, gvozdena poluga

ćutuk-glupak, krnjuga, sub odsečak odsečenog stabla bukve

ćulavka- obeležen nekom manom : „ima ćulavku na glavu“ , čuperak dečaka na glavi

ćopša-pogrdna izreka za onog što hramlje, ima jednu kraću nogu, trom,





U

uzo-uzeo

ukači-popeo se

uprčil-digao ga, uspravio se,

ukoravija-ukoravio, učvrsten,

uapeš-ujedeš

ujani-ujaši

utepaja-utepao, ubio, batine,

umreja-umro

usmrdeja-usmrdeo





F

Familija-uža porodica

frtalj-četvrtina



H,



C

Cune-poljubi

Crevar-pogrdan naziv za loše ljude u Vlasotincu, neradnik,

cvika-plaši se

ciganštura-pogrdan naziv za loše cigane, pogrdan naziv za lopove i lažove

cimir-uzrečica: „cimir *****“, plačljivo dete,

cmizdri-plačljivko, dete koje plače bez razloga ,

cinkaroš-dvoličnjak, prevarant, potkazivač

cepanka-nezgrapni muškatac, dužni metar rascepanog oblog drveta,



Č

čovka-glava

čukam-* E B E M, nabijem, muška pošalica

čukalo-muški ud, osoba koja mnogo priča

češire(čakšire)-pantalone ručno skorojene od vunenog platna(klašnje)

čivta se-rita se







džandrljalo-pokvaren čovek

džerima-prokletstvo nesreća

džeremoljina-*****, pogrdna ženska šala, „pusta džeremoljina svašta rađa“, ženski polni organ

džibra-prljavi ostatak koštica šljiva posle pečenja rakije na kazanu, prljava osoba, pokvarenost, pogrdna uvreda

džukela-budala

džombav-neravan



Š

Šašav-ludcakst

Šija-vrat

š’š’knj si-otkačen blesav

šibne-udari

šugavo-neuhranjeno, prljavo

šuga-kožna bolest

šupeljka-muzički instrument okarina napravljen od gline, pogrdna muška šala

šonja-nesnalažljiva osoba, pogrdna šala, priglup

šmoklja-pogrdna šala, nesređenost,

šiparica-mlada svinja koja se prvi put pari, mlada devojka

špirtosan-previše umoran, bez snage

švrlja-preljuba, piše olovkom

šiljokuran-nezrela osoba, pubertetlije,

šilibajzer-nedorasla osoba, prevarant

šilježe-mlado jagnje od ovce

Š.L.B-šašav, lud i brljiv, muška pošalica:“ti si Š.L.B“

šinter-pas

šiše-flaša, staklena boca

* * *

Iz rukopisa:- PSOVKE I RUŽNE REČI IZ VLASOTINAČKOG KRAJA U SRPSKOM JEZIKU- POVLASINJE(2012.g.Vlasotince)-Autor:

Miroslav B Mladenović Mirac lokalni etnolog i istoričar i pisac pesama i priča na dijalektu juga Srbije

Postavljeno: 28.jul 2013.g. Vlasotince jug Srbije

* * *
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Vlasotinački govor

Post od branko »

REČNIK ARHAIZMA I LOKALIZMA



A

Aran-dobar.

Ajs’-hajde.

Alen-crven konac.

‘Artija-hartija.

Astal-sto za ručavanje.

Ajde-Hajde.

Avlija-dvorište kuće.

Ambar-drveni snduk za smeštaj žita, drveni silos.

Arno-dobro.

Amrel-kišobran.

Ama-uzrečica, će.

Aber-poruka.

‘Ajte-hajdete.

B

Bil-bio.

Bašta-otac.

Bučka-drvena posuda za bućkanje maslaca od ovčjeg mleka. Bučkanje-bućkanje, radnja dobijanja maslaca iz ovčjeg mleka iz bučke bućkanjem mleka.

Bosiljak-mirišljava biljka.

Banica-pita gužvara.

B’š-baš.

Bejo-Beh, kad sam bio.

Sabor(sobor)- narodno kolo, igranka uz muziku svirača.

Bata-stariji brat sestre i brata.

Bačal’k-prtljag.

Berićet-bogatstvo.

Banjal- kupao se.

Beše-bilo je.

Bratko-drugar.

Bija-bio.

Bruka-preljuba, sram, stid, nemoral.

Brljča-budala, nije pri zdravoj pameti.

V

Vrta-vraća.

Vikne-zove.

Vunovlačara-mašina za vlačenje vune, radi na rečicama. Vutarica-dečja vunena suknjica od grubog sukna (klašnje).

Vrca-kanap ispleten od vune.

Vi-vas.

Vrtanje-povratak.

Visočina-visoko.

Vodil-vodio.

Vampir-duh.

Vikav-nazivaju, zovu.

Vača-hvata.

Vrcani-nadimak po „vrci“-kanapa.

Vršnjik-sač, poklopac crepulje pečenja hleba kraj ognjišta. Vani se-uhvati se u kolo.

Vanul-uhvatio.

„Vrlja“-baca.

Vršlja-prljavština, pravi štetu, nečasnost.

Vrljak-brdovita planinska strmina gde se jedino „vrlja“(baca) kamenom.

Vrljija-vljio, bacio.

Vamilija-familija.

G

Gaće-pantalone.

Gomna-lajna, čovekov izmet.

Gradina-bača.

Gorštak-čovek koji živi u planini.

Golem-veliki.

Gnjezdo-gnezdo ptica.

Granjka-grana drveta.

Gasrače-limeno kupasta svetiljka na petrolej(gas).

Gute-krompir.

Glavata-glava.

Golemijat-veći, poveći, stariji.

Gajdardžija-narodni muzičar koji svira gajde.

Gadno-loše.

Grbina-leđa.

Greovi-grehovi.

Grvalju se-grle se.

Gica-rita se, opira se, udara se, odbijanje.

Glavurina-glupak, budalast, velika glava.

D

Dojdooše-došli(torlačko-šopski).

Dejani-muči se.

D’nske-danas.

D’l-uzrečica:dal, jeli.

D’nju-danju.

Doodi-dolazi.

Drugar-drug.

D’dnovi-dani.

Dom-kuća, zavičaj.

Dobival-dobijao.

Dika-radost.

Dupe-zadnjica, guzica.

Dubalo-pomoćna drvena naprava za malo dete da prohoda.

Dojde-dođe, stiže.

Dalečina-daljina, tuđina.

Dom-kuća.

Drum-kaldrmisani put.

Dušmani-loši ljudi, zločesti.

Drozgov-drozg ptica pevačica.

D’-da.

D’n-dan.

Devojčetija-devojke.

Doodili-dolazili.

Dvor-dvorište kuće.

Dos’g-dosada.

Devojće-devojke.

Detevo-dete.

DZmija-zmija.

Drobil-drobio, zamrsio.

Doodil-dolazio.

Druške-drugarice, vršnjakinje.

Dobričina-dobar čovek.

DZveri-loši ljudi.

Doguraja-dogurao.

Dignuja-dignuo.

Dos’g-dosada.

Doš’l-došao.

E

Eve-evo.

El’-uzrečica, ili, il’.

‘Emput-jedanput.

Epa-uzrečica u razgovoru

Ebemliga-uzrečica u razgovoru.

‘Edeš-jedeš.

Ž

Žnjem-žanjem.

Ženata-žena.

Ženče-žena.

Z

Zvrcne-zazvoni.

Zbiram-sakupljam.

Zivne-zovne, pozove.

Zavljil-zavljio, odbacio, ostavio.

Zabrajiš-zaboraviš.

Zdravje-zdravlje.

Zabraj’-zaboravi.

Zalčak-parče hleba.

Zevnja-zemlja.

Zapel-zapeo.

Zinul-zinuo, otvorio usta.

Zbor-reč.

Zbori-govori.

Zaraduje-razveseli, obraduje.

Zbirotina-različito sakupljeno voće, sakupljeno grabuljom seno na livadu, različita gomila.

Zagori-pojačana želja za seksom.

Zbirština-okupljanje ljudi, gomila, seoska krstoputina, sokak. Zašeja-zašao.

Zažmurija-zažmurio.

Zasral-pokvario, upropastio.

Zašašaveja-zašašavio, šenuo, van pameti.

Zavrljija-zavrljio, odbacio, ostavio.

Zaljubija-zaljubio.

Zapuštija-zapuštio.

I

Istrovi-izgubi.

Ič-uopšte.

Iš’l-išao.

Izedem-pojedem, umiljata uzrečica majke prema detetu, umiljatost preme deci.

Iska-traži.

Idenje-odlazak.

Išal-išao.

Izoratim-izgovorim.

Istrovi-izgubi.

Ič-uopšte.

Iš’l-išao.

Iskrivil-iskrivio.

Isprskaja-isprskao.

Izgubija-izgubio.

Išeja-išao, odlazio.

J

Jedanput-jednom.

Jest’k-jastuk.

Jednuš-jednom.

Jebaja-uzrečica u razgovoru.

Jed’n-jedan.

Jabuće-jabuke.

Jasenje-Drvo Jasen sa lepim mirisom cveta.

Jeđ-jedi.

K

K’o-kao.

K’d-kad.

K’vo-šta.

Kazuval-kazao, govorio.

Kuj-koji.

Kakoj-kako.

Karakaca-umiljato tepanje mački.

Kazuj-kaži.

Kude-gde.

Korička-kora hleba.

Kožuk-kožuh, pravi se od štavljene kože ovaca.

Kompiri-krompiri.

Kosov-kos ptica pevačica.

Kravajče-mali hlebić pečen u pepelu ognjišta.

Kuka-žeravica od gvožđa s kojom se meša žar na ognjište. Kladenac-izvor planinske vode sagrađen sa kamenom.

Kikotalo-smejalo.

Klašnje-izatkana i uvaljena vunena tkanina u valjavicu od vune ovce.

Kurjak-vuk divlja životinja.

Karakondžula-plašilo.

Kopneje-vene, sekira se, tuga.

Kriška-zadnjica žene, isečeno parče hleba.

Karale se-svađale se.

Kušlja- brdski konj.

Kučeto-kuče, pas.

Koj’-ko.

K’ko-kako.

Kruškovača-rakija od divljih krušaka.

Krušak-mesto od divljih krušaka.

Krotko-mirno, staloženo, tiho.

Kufer-drveni kofer.

Kaca-drvena posuda u koj se sakupljaju šljive za pečenje rakije na kazanu.

Kudelja-preslica sa kojoj se prede vuna na vretenu.

Kide-gde.

L

Lasica-licica.

Lapov-lopov.

Labavo-popuštanje.

Lega-leži.

Lenstvovanje-nerad.

L’ko-lako.

‘Ladno-hladno.

‘Lad-hlad.

Lele-uzrečica lelekanja (iskaz nezadovoljstva).

Ložica-kaišika, pribor za jelo.

L’že-laže.

L’žov-lažov.

Loče-pije alkohol, liže mleko.

‘Leb-hleb.

L’žu se-vole se.

Lagaja-lagao.

Lozje-vinograd.

LJ

Ljutenica-specijalitet jela od ljutih suvih paprika.

Ljubil-ljubio.

M

Mori-uzrečiva u govoru.

Mater-majka.

Malko-malo.

Majačina-nerad, šenlučenje, lenstvovanje, šetnja, zabava.

Mlogo-mnogo.

Maje se-ne radi, lenjstvovanje, nerad.

Malterka-zidarski alat.

Mistrija-zidarski alat.

Malečko-malo.

Močka-mokraća.

Mami-zove, povikuje, pozove.

Moste’-mali mostić, brvno na potoku.

Momčetija-momci.

Mojega-uzrečica u razgovoru.

Mog’l-mogao. Mačće-mačke.

Momčeto-momak.

Mužata-muž, suprug.

Mogare-magare.

Mos’-most.

Mečkata-mečka.

Merak-volja.

Miraz-devojkin dar, dukati, imanje, nekretnine, pri udaji nosi u kuću momka.

Mrsil-mrsio.

More-uzrečica u govoru.

Muvaja-muvao, štetočina, pokvarenost, loša namera.

N

„Na konjče“-svadbeni običaj sa malim detetom i snajkom.

Nek’d-nekad.

Naučil-naučio.

Neg’-nego.

Nosil-nosio.

Natam-na jednu stranu.

Navam-na drugu stranu.

Nik’d-nikad.

Našo-naše.

Napraji-napravi.

Nes’m-nisam.

Neče-neće.

Neći-neki.

Nesu-nisu.

Nođe-noge.

Nadničar-sezonski radnik u pečalbu ili polju.

Nadnica-novčana ili robna vrednost rada sezonskog radnika za jedan dan rada.

Nemož’-nemože.

Navodadžija-ugovarač udadbe i ženidbe u stara vremena, „navodi“ udaje i ženidbe u selo.

Mislil-mislio.

Nikoj-niko.

Našeja-našao.

Neslan-nerazuman.

Načukaja-načukao, pijanica, previše popio alkohol.

Neje-nije.

Nosija-nosio.

NJ

Nji-njima, Ovo, Njim, s njim.

Nji-njima, Ovo, Njim, s njim.

Njuma-njoj, nju, k njojzi, kod nje.

O

Otidne-otide.

Ov’m-ovam.

Onuj-onu.

Obed-ručak.

Obrtam-okrećem.

Od’nem-odmorim.

Odma’-odmah.

Ošišal-ošišao.

Ošljaci-izmet.

Oodilo-prohodalo, hodalo.

Očokljane-ožiljci na nogama dece.

Onej- uzrečica , oni, ovi, one.

Ošav-voće.

Od-iz.

Or’l-orao ptica grabljivica.

Ov’s-ovas žitarica.

Omamil-omamio.

Oratilo-razgovaralo.

Orata-razgovor.

Onakoj-uzrečica, onako.

Odovde-odavde, poreklo.

Orati-govori.

Oodil-’odio, hodao, išao.

Oče-’oće, hoće.

Okne-zovne,zove.

Opanciti-opanci.

Op’nci-opanci.

Oro-narodno kolo.

‘Oće-hoće.

Oskudacija-nemaština, siromaštvo, bez novca, bedan život. Odžak-dimnjak kuće.

Oodi-hoda.

Ol’kša-olakša.

O’ladim-ohladim.

Od’nem-odmorim.

Ood-hod.

Omađijalo-mađijima nanete čini ( vradžbine) da se ne vole.

Opraj-opravi.

Obuk’l-obukao.

Oka- mera za težinu.

Otoše-otidoše.

Odgovaraja-odgovarao.

Otišeja-otišao.

Opametuje-opameti.

Ostareja-ostario.

Obrukaja-obrukao.

P

Prevara-preljuba.

Podveška-kanap na ženskoj pleteno vunenoj čarapi.

Postal-postao.

Pričal-pričao.

Pisal-pisao.

Pominjujem-pominjem, štedim, zamena za nešto.

Prati-pošalji,

Povalim-pohvalim.

Pladne-podne.

Mine-prođe.

Pisuj-piši.

Pečlba-odlazak na sezonski rad.

Pitujem-pitam .

Poslal-poslao.

Panica-drvena činija, tanjir od drveta.

Prdne-ispustanje neprijatnih gasova.

Pica-ženski polni organ.

Proodi-prohoda.

Pojdo-pođoh.

Plećka-najbolji deo mesa od pleća svinje.

Proodiše-prođoše.

Pilitija-ptice.

Pojalo-pevalo.

Pregorel-pregoreo.

Panj- presečeni deo obla drva bukovine sa korenom.

Pretura-premešta.

Putanjka-kozja staza.

Preodili-prolazili.

Potražil-potražio.

Poslušal-poslušao.

Pazuka-nedra žene.

Posadil-posadio.

Pisuval-pisao.

Poblizu-bliže.

Pandilj-obleklo, stari kaput.

Pokrovac-pokrivka od kozine, konoplja i vune za tegljeću stoku. Projde-prođe.

Porasnul-porastao.

Praimo-pravimo, radimo, izrađujemo.

Pokršil-pokršio, polomio, napravio štetu.

Povisoko-na visine.

Padnuja-pao sa funkcije.

Poodole-niže, dole.

Poganac-miš.

Prosil-prosio.

Patija-patio.

Pedese’-pedeset (50).

Pceto-pseto, pas.

Prejel-prejeo, previše uzeo hrane.

Pesnopojci-pevači pesama.

Protedza-proteza se, isteže se.

Puzder-loš, nije dobro.

Prejde-pređe.

Promrlja-progovori.

Pojde-pođe.

Proodila-prolazila.

Pituvale-pitale.

Pomagal-pomagao.

Pojdo-pođo, pođoh,pošla sam.

Pekmez-poslastica od šljiva.

Poprika-paprika.

Prozbori-progovori.

Prajiš-praviš.

Plandovanje- ovce leti u podne se od crućine odmaraju u hladu. Pobra-drugar, jaran.

Pečalovina-sezonska zarada u pečalbu.

Pustelija-ženski polni organ.

Pokusal-pokusao.

Pramanje-obleklo, odeća i obuća.

Poranija-poranio.

Pošašaveja-pošašavio, budalast, šenuo.

Propaja-propao.

Pobrljaveja-pobrljavio, van pameti, budalast, nerazuman.

Poroodaja-prodao.

Potikaja-potikao, zagubio se, pobudalio, budalast.

R

Raboti-radi.

Radoval-radovao se.

Ripa-skače.

R’ž-raž, žitarica.

Rovina-uvalina gde je nekada sa površine kopana ruda.

‘Ranili-hranili.

Razvrže-razveže.

Ragoža-rogozina od sdlame ražene.

Raboti-radi.

Radoval-radovao se.

Rub-kora hleba.

Ruće-ruke.

Razboj-drvena naprava za tkanje čergi(ćilima) , platna od vune i konoplja.

Razbucana- pojačan seksualni hormon, pojačana seksualnost. Raspuštenica-razvedena i slobodna žena.

Rabotija-rabotio, radio.

S

Snjega-sa njim.

Sl’nce-sunce.

Sas-sa.

Svak’-svako.

Sv’ki-svaki.

S’g-sad.

Spi-spava.

Skitnja-lenjstvovanje, besposličar.

Snjeg’-s njim.

S’m-sam.

Spijenje-spavanje.

Sinko-sine.

Sprsti-prstima.

Sirenje-sir (kravlji, ovčji).

Sobajle-rano ujutro, dok sunce nije izgrejalo, u zoru.

S’njalo-sanjalo.

Spalo-spavalo.

Stra’-strah.

Stareji-stariji.

Snjega-sa njim.

Sl’nce-sunce.

Svak’-svako.

Setija-setio se.

S’njuje-S njom je.

Senća-senka.

Sećira-sekira.

Sluđa-sluga.

Starej-stariji.

Scepani-pocepani.

Stigal-stigao.

Srpemil-spremio.

Sliva- voće šljiva.

Selska-seoska.

Sair-sramota, greh, ljaga.

Strakan-stari vojnik (stari borac).

„Sitno“-mali broj ostalih dana služenja vojske.

Siroma’-siromah.

Spaja-spavao.

Sovra- niski okrugli sto za ručavanje sa tronoškama stolicama. Stroši-slomi, polomi.

Svrnuja-svratio.

S’g’l’m- nije čitav, nije normalan, van pameti, budalast.

Sv’ko-svako.

Starčuga-starac.

Staros’-starost.

T

Toj-to. Tuj-tu.

Tija-te, ovi.

Tatko-otac.

Tural-stavljao.

Tepa-tuče, batina.

Tropa-glasno govori, velika buka.

Trkaljalo-prevrtalo.

Trkalja-prevrta.

Tojaga-drveni štap.

Tronoška- mala stolica sa tri nogara.

Tarabe-ostrugane daske za ogradu dvrišta.

T’g-tad.

Tolko-toliko.

Takoj-tako.

T’kav-takav.

T’kvo-takvo.

Teka-taj.

Trupulajest-okrugao.

Talanta-galama, gužva, problemi.

T’nke-Tanke.

Tropaja-tropa, glasno govori.

Tereja-terao.

T’ju-tuj, tu.

Ć

Ćirimidžija-pečalbar, najamni radnik: ciglar , crepar i ćerimidžija. Ćirimidžija-pečalbar, najamni radnik: ciglar , crepar i ćerimidžija.

Ćorav-dobro ne vidi, slep.

U

Ustanuje-ustaje.

Ubave-lepe.

Uroci-sile zlih demona.

Uvatim-uhvatim.

Uzdisal-uzdisao.

Uživancija-uživanje, radosni i srećni trenutak.

Ustanuje-ustaje.

Ukači-popne, stavi.

Umejal-umeo.

Udzr’l-ugledao se, zagledao se.

Umrl-umro, preminuo.

Umislela-umislila se.

Uvanem-uhvatim.

Uvane-uhvati.

Umočala-odbacila u kolo, nepristajanje hvatnja momka do devojke u kolo.

Ukraja-ukrao.

Uzmuval-uzmuvao, kretanje.

F

„Fazan“-mlad vojnik.

C

Crnči-muči se, previše radi.

Cel-ceo.

Celival-celivao, ljubio.

„Civilka“-služenje vojske van kasrane bez vojničih obaveza: u mabulante, pošti.

Cunem-poljubim.

Carevica-kukuruz.

Cunem-poljubim.

Cavti-cveta.

Crnči-muči se, previše radi.

Cel-ceo.

Celival-celivao, ljubio.

„Civilka“-služenje vojske van kasrane bez vojničih obaveza: u mabulante, pošti.

Cunem-poljubim.

Cvećka-cvet.

Cure-devojke.

Celivuvanje-ljubljenje.

Č

Č’s-čas, trenutak.

Če-će.

Čigra-veselost.

Čiča-stric.

Čelenka-ožiljak na glavi , beleg od nekog udarca deteta na čelo glave.

Čkola-škola.

Čevrljuga-Ševa ptica pevačica.

Č’k-čak.

Čabrica-drvena posuda u kojoj se muzu ovce.

Čerga-ćilim izatkan od vine na razboju sa šarama.

Čes’-čast.

Š

Šušumiga-prevrtljivac.

Šušenica-dimljena sušena vešalica mesa.

Štrapća-štrapka.

Šija-vrat.

Šiše-staklena flaša za vodu ili rakiju.

Šimšir-zelenika, zimzeleno drvo.

Šteta-prevara, preljuba.

Šućka-lunja, besciljan čovek, smuca.

Šonja-priglup, nesnalažljiv.

Iz objavljene zbirke pesama na dijalektu:: ABER SA PLANINE (2011. Vlasotince, “Mladi Grafičar”) , autor: Miroslav B. Mladenović Mirac, lokalni etnolog I istoričar I pisac pesama I priča na dijalektu juga Srbije, Vlasotince (strana 111)

Postavljeno: 28. jul 2013.g Vlasotince, južna Srbija

Autor: Miroslav B. Mladenović Mirac

Napomena: Na kraju zbirke je REČNIK LOKALIZMA I ARHAIZMA

* * *

PRILOG:

“Lopušnjanački govor”

Od svih govora u ovom kraju “lopunjanački govor”(sa okolnim selima:Gornja i Donja Lopušnja, Ravna Gora, Gradište, Samarnica, Brezovica, Jastrebac) ima svoje izgovore:došaja, bija, išaja-sve do “Poljci”(od sela Orašje i Ladovicu, do sela:Konopnica, Gložane, Stajkovce, Prilepac i Batulovce).

U “poljcima” (rade u “polje” pa ih nazivamo “poljci”)-u izgovoru umesto reči došaja, oni govore DOĐOVAJA…

Zanimljivo je da u selu Ravna Gora i Lopušnja jedino se tu može čuti ovakav dijalekat u upotrebi reči: Lasica (lisica), lapov (lopov)-podvukao M.M 2013.g.

Autor: Miroslav B Mladenović Mirac, lokalni etnolog i istoričar i pisac pesama i priča na dijalektu juga Srbije

28.jul 2013.godine Vlasotince, jug Srbije
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Odgovori

Ko je OnLine

Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 4 gosta