Hitler

Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Hitler

Post od Bibliotekar »

Pardonirajte, ali ja prethodno imadoh na umu eventualno kazansko-konzumentske fotografije Nj. K. V. Ta ako ćemo pravo, imao je Blaženopočivši mogućnost da u intervalu punog rojalističkog kapaciteta ode barem do kasarne Kraljevske konjičke garde na Topčideru i čalabrcne malčice pasulja sa vojničkog kazana... Tek toliko da ga kamera za svoje potrebe uhvati. :roll:
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Hitler

Post od branko »

Hitler je mrzeo Srbe zbog Gavrila Principa


Nemačka surovost prema Srbiji 1941. bila je prekomerna sa stanovišta vojne taktike. To je objašnjavano Hitlerovim besom zbog odustajanja od Trojnog pakta. Sada se javljaju i tumačenja da je vođa Rajha bio ljut zbog Sarajevskog atentata.

Objavljivanje fotografije Hitlerovog ličnog fotografa u nedeljniku “Vreme”, na kojoj za rođendan 20. aprila 1941. godine prima poklon donet iz Sarajeva - spomen-ploču Gavrilu Principu, u prvi plan izbacilo je tezu da je Prvi svetski rat odigrao odlučujuću ulogu u formiranju Hitlerovog stava prema Srbima.

- Postoje svedoci koji su o tome ostavili pisani trag - kaže istoričar Milan Ristović, redovni profesor na BU - da je Hitler posle vesti o puču 27. marta zapao u histerično raspoloženje. Iz njega je tada izbila mržnja prema Srbima, svojstvena austrijskom javnom mnjenju koje je godinama, i pre atentata u Sarajevu, bilo izloženo antisrpskoj propagandi. Tu mržnju potiskivao je samo da bi Jugoslaviju pridobio za Trojni pakt... Hitler je tada dao smernice Gebelsu, koji je u proglasu o napadu na Jugoslaviju rekao da je “došlo vreme da se uništi Beograd, da se uništi srpsko zavereničko jezgro koje se po drugi put okrenulo protiv Nemačke“. Prvi put je bio Principov atentat, a drugi puč.

A engleski istoričar Kristofer Klark u intervjuu za nedeljnik “Vreme” kaže da je u nemačkom vođi posle poraza 1918. ostalo “mnogo habzburške mržnje prema Srbima...”.

- Hitlerov odnos prema Srbima deo je šireg konteksta: postoji, naime, jedna razglednica na kojoj je iznad fotografije austrougarskih vojnika iz Prvog svetskog rata i nemačkih iz Dugog, portret Eugena Savojskog, vojskovođe koji je krajem 18. veka osvojio Beograd. Natpis na toj razglednici je: “Očevi i sinovi na istom zadatku”, i njime se uspostavlja veza između različitih perioda u kojima je postojala jedna ista želja: širenje nemačkog životnog prostora na jugoistok, na Balkan - navodi prof. dr Ristović.

Kad je o samom Hitlerovom učešću u Prvom svetskom ratu reč, međutim, istoričari nisu jedinstveni.

Donedavno bila je široko je prihvaćena teorija da su Hitlerova iskustva iz Prvog svetskog rata ono što je doprinelo njegovom radikalizmu i okrenulo ga bespoštednom antisemitizmu.

I sam Hitler se hvalio da je od 1914. do 1918. godine “rizikovao svoj život, gotovo svakodnevno”.

Koliko mu je bilo stalo do uspomena na ove dane, svedoči i činjenica da su jedine dve medalje na njegovom telu kad se ubio bile iz ovog rata - Ranjeničko odlikovanje i Gvozdeni krst prve klase.

Ali 2010. godine nemački istoričar Tomas Veber utvrdio je da Hitler nije bio heroj, već ga je takvim kasnije načinila nacistička propaganda.


“Uništiti inteligenciju”

General Aleksandar fon Ler, nemački zapovednik za jugoistok, posle zarobljavanja, rekao je o 6. aprilu: “U prvom naletu trebalo je da srušimo Narodnu biblioteku u Beogradu, pa tek onda ono što je za nas vojnički bilo interesantno. Biblioteka je bila važna zbog toga što je u toj ustanovi sačuvano ono što je vekovima činilo kulturni identitet tog naroda. Firer nam je naredio da uništimo srpsku inteligenciju i da obezglavimo Srpsku crkvu...”
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Hitler

Post od branko »

Slika
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Hitler

Post od Bibliotekar »

Slika
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Hitler

Post od branko »

Što ih je više, dalje su od istine...
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Hitler

Post od Bibliotekar »

Slika

:twisted:
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
Upravnik
SiteAdmin
Postovi: 2370
Pridružio se: 07 Dec 2010, 23:54
Kontakt:

Re: Hitler

Post od Upravnik »

Slika

Фото Хајнрих Хофман, 1941; архив Баварске државне библиотеке, Минхен
Не бојим се од вражјега кота,
нека га је ка на гори листа,
но се бојим од зла домаћега".
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Hitler

Post od branko »

Firer govorio da je siromah, a skrivao pare u Švajcarskoj!

Tokom svog života nacistički vođa je uveravao Nemce da zarađuje tek nešto malo novca i da nema ni bankovni račun, ali istoričari su pratili trag novca te su procenili da je Hitler zgrnuo bogatstvo od 1,1 milijardu tadašnjih maraka što odgovara današnjoj protivrednosti od 3,6 milijardi funti

Slika

Na dan svog samoubistva Hitler je napisao tajni testament u kojoj je sve što ima ostavio stranci, i tvrdio je da je siromašan, a milijarde su već bile u Švajcarskoj.

Adolf Hitler je stotine miliona funti spremio na račune u nekoliko švajcarskih banaka za koje građani Nemačke nikada nisu saznali.

Naime, kako piše Dejli mejl, istoričari su pratili trag novca preko poreznih dokumenata i dokumentacije banaka. Procenjuju da je Hitler zgrnuo bogatstvo od 1,1 milijardu tadašnjih maraka što odgovara današnjoj protivrednosti od 3,6 milijardi funti.

Tokom svog života nacistički vođa je uveravao Nemce da zarađuje tek nešto malo novca i da nema ni bankovni račun.

Delom tako što nije plaćao porez! Na taj način je Hitler uspeo da utaji 1,75 miliona funti pre nego što je na snagu stupio zakon prema kojem je bio oslobođen od poreznih davanja. Njegova knjiga "Mein Kampf" koju je napisao u zatvoru, donosila mu je zaradu od milion tadašnjih maraka godišnje, i to nakon što je dekretom odlučio da je po jednu kopiju knjige dobiti svaki bračni par u Nemačkoj, a nabavku knjiga je plaćala - država.

Istoričari tvrde kako je nemački diktator u tajnosti napisao testament, na dan svoje smrti, nadajući se da će na taj način prevariti građane Nemačke da nema ništa. U tom testamentu na pet stranica Hitler je klevetao Jevreje, a na tri stranice je sebe predstavio kao potpunog siromaha.

- Sve što posedujem, ostavljam stranci - napisao je Adolf Hitler koji je zatražio i da njegovi rođaci budu osigurani od strane države kako bi i dalje mogli ostati srednja klasa.

Svedok i izvršitelj testamenta je trebalo da bude njegov lični sekretar i nacista Martin Borman, ali on je ubijen nedugo nakon što se Hitler ubio. Saveznički vojnici otkrili su Hitlerov testament kada je jedan nacista pokušao da iznese iz zemlje, sakriven u jakni.

Herman Rothman, penzionisani britanski špijun, bio je među onima koji s u otkrili Hitlerov testament.

- Bili smo šokirani. Nemačkom narodu želeo je da pokaže kako nema ništa i kako je u potpunosti posvećen državi i blagostanju građana, što nije bilo tačno. Hitler je jako voleo novac - kazao je Rothman.

Koliko ga je voleo, pokazuje i činjenica da je naci-vođa autorski zaštitio i svoju sliku tako da je svaki put zaradio kada bi, primera radi, bilo poslato pismo s poštanskom markom na kojoj je njegov lik.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Hitler

Post od Bibliotekar »

Čini se da nepoznavanje fakticiteta životnog opusa jedne od najznačajnijih ličnosti XX veka još uvek izaziva mnoge istoriografske zablude, koje pak nesumnivo mogu prouzrokovati pogrešan uvid u istoriju modernog sveta. No ništa zato – sveta je dužnost bibliotekara da istavljanjem na uvid istorijskih dokumenata ukažu na iste. :)

Ponajpre bi trebalo dopuniti inskripciju koja je uz prikaz sarajevskog dara prethodno istavljena. Zarad istorijske korektnosti ona bi trebala da glasi:
Führerhauptquartier „Frühlingssturm”, Mönichkirchen - Führersonderzug Bradenburg, Befehlswagen: Leutnant Mittelmann beim Überreichen d. steinernen Gedenktafel aus Sarajewo.
Sada je, naime, potpuna, budući da je decidirano naznačen i darodavac koji je pohitao da originalni poklon iz Sarajeva odnese svom vrhovnom komandantu.

A sada pak nešto više o netačnostima osobito bremenitom članku vezanom za navodnu Hitlerovu lakomost spram novca.
Istoričari su pratili trag novca te su procenili da je Hitler zgrnuo bogatstvo od 1,1 milijardu tadašnjih maraka što odgovara današnjoj protivrednosti od 3,6 milijardi funti.
A ja sam pak procenio da su neimenovani povijesničari zapravo neobrazovani glupaci koji trabunjaju totalne gluposti bez predočavanja ikakvih dokaza za svoje tvrdnje.

Za razliku od istih, ja ću pokušati da pojasnim pitanje uz pomoć neupitnih istoriografskih materijala.

Adolf Hitler je tokom najvećeg dela svoga života bio finansijski siromašna osoba, a koja je pak usled dugotrajne izrazite nemaštine razvila manifestatntnu odbojnost i prezir prema novcu.

Živući kao partijski funkcioner nakon I svetskog rata, Hitler je praktično do izbora za kancelara Nemačke predstavljao osobu koja se izdržava od skromne partijske subvencije, koja mu najčešće nije ni bila isplaćivana u gotovom novcu, već se ogledala u partijskim putem obezbeđenom mu boravištu (stan u Minhenu), ishrani, prevozu i nabavci odeće i obuće.

Pobedom na nemačkim izborima u januaru 1933. i sledstvenim sticanjem položaja kancelara (predsednika vlade) Nemačke, Hitler po prvi put stiče stalne novčane prihode (premijersku platu), kao i ostale nenovčane materijalne beneficije koje su skopčane sa pomenutim položajem (rezidencija, službena vozila, ishrana, zdravstvena nega, itd.).

Njegova knjiga „Moja borba” koja je po prvi put objavljena 1925. te je godine bila prodata u svega 9.000 primeraka, ne donevši Hitleru apsolutno nikakve tantijeme, budući da su svi prihodi od prodaje knjige bili usmereni na pokriće izdavačkih troškova vezanih za publikaciju iste. Godine 1930. je zajedno sa rastom njegovog političkog uticaja počela da raste i prodaja, te je te godine prodato 55.000 primeraka, a prihod od prodaje upotrebljen je pak za pokriće troškova same stranke. Nakon pobede na izborima iz 1933. dolazi do enormnog rasta prodaje knjige, te je te godine prodato 850.000 primeraka, da bi potom do kraja II svetskog rata ukupni broj prodatih primeraka dostigao cifru od oko 6.000.000 primeraka (uključujući i inostrana izdanja), što je Hitleru po osnovu autorskog tantijema donelo prihod od cca. 7.800.000 rajhsmaraka, što bi pretvoreno u ondašnje dolare iznosilo oko 1.900.000 $.

Konverzijom u današnje dolare (srednja godišnja stopa inflacije obračunata po stopi od 3,87% godišnje) dobili bi iznos od 31.628.000 dolara.

Što se pak tiče Hitlerovih insinuiranih prihoda od prodaje poštanskih maraka sa njegovim likom, treba jasno i glasno reći da je jedini nosilac autorskih prava na oficijelne Hitlerove portrete (koji su korišćeni na poštanskim markama i po državnim uredima) i sledstveni dobitnik tantijema bio hitlerov fotograf Hajnrih Hofman, odnosno njegova fotografska kompanija. Ne postoji apsolutno ni jedan jedini dokaz da je Adolf Hitler ikada uzeo/dobio ma i jedan jedini pfening od utržbe dotičnih poštanskih maraka.

Poslednje (a ujedno možda i najinteresantnije) izvorište Hitlerovog ličnog imetka predstavljali su nebrojeni pokloni, koji su mu u različitim prilikama i raznim povodima uručivani u svojstvu ličnih darova privatnih osoba i korporativnih entiteta (preduzeća, zavodi, zadužbine, državne ustanove i institucije). Među njima su se nalazila izuzetno vredna umetnička i materijalna dobra, poput sledećih:

Slika

Maketa Kuće nemačke umetnosti - Haus der Deutschen Kunst (zlato, rubini, safiri, turmalini i emajl) – lični dar Hermana Geringa poklonjen Hitleru povodom njegovog 50. rođendana

Slika

Maketa Nemačke tvrđave (zlato, rubini, sedef) – lični dar SS-a

Slika

Folksvagen – dar Saveza ujedinjenih sindikata Nemačke

Slika

Kelštajn – Adlershorst, kuća za odmor, dar NSDAP

Slika

Orlovo gnezdo, Kelštajn - dnevni boravak

Ni jedan od prikazanih darova od strane Hitlera nikada s njegove strane nije bio posteriorno otuđen i konvertovan u diskreciono upotrebljivi novčani ekvivalent. Štaviše, svi dobijeni i s njegove strane kupljeni umetnički predmeti bili su predati Hitlerovoj ličnoj muzejsko-umetničkoj fondaciji, a nekretnine i neumetnička utilitarna dobra korišćeni pak za obavljanje redovnih aktivnosti šefa države i vrhovnog komandanta oružanih snaga Nemačke.

Što se pak ličnih novčanih sredstava tiče (plata, tantijemi, kamate na deponovana sredstva), Hitler ih je upotrebljavao trojako.

1) Jedan deo sredstava on je upotrebio za kupovinu, adaptaciju i prostorno uređenje rezidencijalnog kompleksa u Berhtesgadenu, koji je predstavljao ličnim sredstvima izgrađeni stambeni kompleks šefa države koji je Hitler koristio sa svojim saradnicima, ali je u formalno-pravnom smislu on predstavljao njegov dar Državi.

Slika

Berghof na Obersalcbergu – privatnim novcem podignuta državna rezidencija Kancelara Rajha

Hitler je takođe 2 miliona RM ličnog novca uložio i u rekonstrukciju letnje palate u Poznanju (Poljska) koju je izvorno početkom XX veka podigao nemački car Vilhelm II.

2) Jedan deo sredstava upotrebio je za kupovinu vrednih poklona koje je darivao svojim ličnim prijateljima i saradnicima (unikatni i sa posvetom darivani ručni časovnici, npr.), te kupovinu umetnina koje je namenio za svoju muzejsko-izložbenu fondaciju u Lincu.

3) Dodelu novčanog gotovinskog poklona svim primaocima najnižih primanja u Nemačkoj (15 Rm za svaku individualnu osobu u pomenutoj socijalnoj kategoriji, plus 5 RM po glavi člana eventualno postojećeg domaćinstva takve osobe). Zaključno sa majem 1945. godine isplaćeno je po ovom osnovu 13.000.000 RM, ali treba reći i to da su počev od 1942. u ovaj fond uplaćivana i namenska sredstva iz nemačkog Državnog budžeta.
Na dan svog samoubistva Hitler je napisao tajni testament u kojoj je sve što ima ostavio stranci, i tvrdio je da je siromašan, a milijarde su već bile u Švajcarskoj.
Za needukovane volove koji se iz nekih potpuno nepoznatih razloga izdaju za istoričare: Adolf Hitler je u noći između 28. i 29. IV 1945. svojoj vernoj sekretarici Traudl Junge izdiktirao i u prisustvu svedoka – overivača potom i potpisao dva testamenta.

1) Politički testament (po redu drugi, budući da je još 1926. u svom bestseleru „Moja borba” objavio i poglavlje pod nazivom „Moj politički testament”):

Slika

Prva stranica Političkog testamenta Adolfa Hitlera (Bundesarchiv Koblenz, Nr. 1128/23)

On za pitanje Hitlerove lične imovine uopšte nije bitan, te se stoga njima ovde sada nećemo baviti.

2) Privatni testament (koji takođe nije predstavljao prvu već po redu drugu privatnu oporuku, jer je već 2. V 1938. odredio svoga naslednika):

Slika

Prva stranica privatnog testamenta Adolfa Hitlera

Slika

Poslednja stranica privatnog testamenta Adolfa hitlera sa vlastoručnim potpisima testatora i svedoka

Njime je za opšteg naslednika odredio Nacional-socijalističku radničku partiju Nemačke, a u slučaju da ona ne postoji državu Nemačku. Njegove prethodno pomenute slike trebale su biti izložene u Lincu u zgradi njegove muzejske zadužbine čiji je rukovodilac bio dr Hans Pose, direktor Galerije starih majstora iz Drezdena. Predmete koji su mogli da posluže kao privatna uspomena Izvršilac testamenta mogao je nakon smrti dodeliti Hitlerovoj porodici, njegovim saradnicima i saradnicama.

Naslednik Hitlerove lične imovine tako je posle II svetskog rata postala nemačka pokrajina Bavarska, budući da je Hitlerovo zvanično prebivalište bilo u Minhenu. Niko od Hitlerovih rođaka (njegova polusestra Angela Raubal i njena deca) nikada nije dobio ni jedan jedini pfening, a isto tako njima nije predat ni jedan lični predmet koji je eventualno ostao pošteđen pljačke u njegovim rezidencijalnim odajama (maramice, pribor za pisanje, naočare, itd.).

Bavarska je postala i vlasnik autorskih prava na Hitlerovo delo „Moja borba”, zabranivši reprintovanje pomenute knjige na području Nemačke (druge zemlje nisu bile u obavezi da uvažavaju njenu zabranu). Hitlerova autorska prava ističu 30. IV 2015. pa će nakon tog datuma svako moći bez plaćanja ikakvih tantijema da umnožava i prodaje pomenuto delo, koje trenutno ostvaruje izuzetne rezltate na slobodnom tržištu: elektronska verzija ovog dela u izdanju brazilske izdavačke kuće Montecristo Editora se januara 2014. nalazila na poziciji br. 1 renomiranog Amazona u kategoriji propagande i na poziciji br. 2 u oblasti političkih nauka.

Analitičari uspeh elektronskog izdanja ove knjige upoređuju sa uspehom novele „Pedeset nijansi sive”, koja predstavlja prvu elektronsku knjigu koja je preuzeta u više od milion primeraka na web-servisu Kindl.
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
Upravnik
SiteAdmin
Postovi: 2370
Pridružio se: 07 Dec 2010, 23:54
Kontakt:

Re: Hitler

Post od Upravnik »

Ko su svedoci (imena i prezimena) koji su potpisali Hitlerov privatni testament? :-???
Не бојим се од вражјега кота,
нека га је ка на гори листа,
но се бојим од зла домаћега".
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Hitler

Post od Bibliotekar »

Ta zar ne znate da guglate, Česnejši? ::D

No dobro, evo da Vam uštedim taj nepojamni napor:

Potpisnici dokumenta u svojstvu svedoka su: Martin Borman, dr Jozef Gebels, pukovnik Nikolaus fon Belov.

Svedoci potpisivanja dokumenta od strane testatora i svedoka: Traudl Junge, Gerda Kristijan - Daranovski, Elza Kriger – Džejms, Vilhelm Monke.
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Hitler

Post od branko »

Svi nacisti?
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Hitler

Post od Bibliotekar »

Pukovnik fon Belov i Traudl Junge nisu bili članovi NSDAP.
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Hitler

Post od branko »

Nego prijatelji g. Hitlera?
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Hitler

Post od Bibliotekar »

Ne. Albert Šper je bio jedina osoba koja se donekle mogla nazvati tim terminom.
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Hitler

Post od branko »

Prolaznici?
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Hitler

Post od Bibliotekar »

Saradnici. Znanci. Uposlenici. Službenici. Te - što je u ovom slučaju i najvažnije - svedoci. :)

U tu kategoriju može, inače, da se uvrsti i najmanje jedan pripadnik uzorite porodice Karađorđević:

Slika

Znaš li šta li ih je to naročito spajalo? ;)
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Hitler

Post od branko »

Ljubav prema Jevrejima? Iili možda prema slikarstvu?
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Hitler

Post od Bibliotekar »

Ono prvo nikako - princ Pavle, za razliku od Hitlera, nije imao Jevrejina za šofera. ;)
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Hitler

Post od branko »

Tako ih poštovao da mu je lični šofer bio Jevrejin?
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Odgovori

Ko je OnLine

Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 8 gostiju