Mediji o našem malom mistu

Odgovori
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od branko »

Tek si mi danas rekao da si bio na televiziji i da te okačim na forum. Nisam dovoljno dobro pratio tvoj lik i delo. Izvini.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od Bibliotekar »

Osećam li to trun poruge u Tvome glasu, Bledoliki Psu? JA Ti APSOLUTNO NIKADA NISAM REKAO da me kačiš bilo gde, a osobito na Forum ovdašnji! Štaviše, barem sam u 5 navrata brisao one na javnim skupovima nenančinjene fotose Minornoga Mene koje si - ničim izazvan! - tokom Povijesti Lokalne blagoizvolevao ovde postirati. O aktuelnosti samih postova pak da se i ne govori - snimak od pre dve godine i od pre 3 nedelje kod Tebe figuriraju kao aktuelna medijska vest... :roll:

A što se pak tiče aktuelnosti, juče je na Glavnom trgu otvoren tradicionalni Zimski vašar:

Slika
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od branko »

Ne da si me molio, nego si mi dao i 20 evra. Možda sam ti zaličio na penzionera.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od Bibliotekar »

Podario Ti je 20 € Veliki Zec, glavni među bogovima Šavašavaha, o Kosmata Kornjačo sa srcem Hijene!

Apropo: 23. decembra Skupština mile nam opštine razmatraće predlog Odluke o Izmenama i dopunama Odluke o osnivanju Srpskog kulturnog centra „Stevan Sremac” Senta.

Najintrigantniji delovi predloženih izmena predočeni su komparativno:

Slika

Do sada važeči čl. 27 i čl. 28 Odluke o osnivanju SKC „Stevan Sremac” (Sl. List Opštine Senta br.28/2016)

Slika

Predložene izmene Odluke o osnivanju SKC „Stevan Sremac”

P.S. Знаете ли вы, какие интересные новинки принесет наступивший 2022. год?

Slika
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od branko »

Ima tu još intrigantnih stvari. ;)
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od Bibliotekar »

Jema, jema... No istinski me normativistički zadivi logički inkonzistentni predlog Odluke o izmeni kojim se briše st. 7 člana 27 do sada važeće Odluke, te predlaže da „Stavovi od 8. do 11. postaju stavovi 7. do 10.”.

Nisam, naime, u stanju da shvatim st. 8 pomenutog člana, a koji sada postaje čl. 7 i doslovce glasi: „Osnivač imenuje Upravnika ustanove sa Liste.”

Nikako ne mogu da shvatim o kakvoj je sad pa to Listi reč... #-o

Apropo: Danas je na Glavnom trgu u 12 časova bio upriličen štrajk upozorenja prosvetnih radnika u organizaciji Nezavisnog sindikata prosvetnih radnika Vojvodine, a povodom plaćanja (odnosno neplaćanja!) naknade za dolazak i odlazak sa rada.



Jingle Bells, štono bi rekao drug Rudolf. Slika
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od branko »

Na prodaju stare šine sa brojnih deonica u Vojvodini, evo kuda voz više neće ići

Infrastruktura železnice Srbije objavila je javni poziv za prodaju starih šina, starog kolosečnog pribora i starih skretnica, skinutih sa preko 15 deonica na kojima je ukinut saobraćaj.
Na prodaju stare šine sa brojnih deonica u Vojvodini, evo kuda voz više neće ićiFoto: 021.rs
Početna cena po kilogramu tog "otpadnog materijala" je 12,14 dinara, a početna cena javnog nadmetanja prikupljanjem zatvorenih ponuda iznosi oko 299 miliona dinara.

Rashodovanje se praktično ukidaju sledeće deonice:
Bečej - Senta, Senta - Kanjiža, Sečanj - Jaša Tomić, Sombor - Bački Breg, Sombor - Riđica, Vladimirovci - Kovi, Bečej - Vrbas, Zrenjaninska fabrika - Vršac, Horgoš - Kanjiža, Karavukovo - Bač, Petrovaradin - Beočin, Žabalj - Bečej, Čurug - Bečej, Kikinda - Banatsko Aranđelovo, Sombor - Apatin fabrika i Sopot Požarevački - Kostolac.

Iako je očekivano da se pruga ukloni tamo gde nije isplativa, bivši radnik Železnice iz Jaše Tomića, Nikola Dobrić, za RTS kaže kako je iznenađenje odluka da se prodaju šine sa pruge ka Vršcu koja je rekonstruisana pre nešto više od dve decenije.

"Pruga od Zrenjanina do Vršca je u savršeno dobrom stanju. Ne znam kome je to palo na pamet da skida i da prodaje. Most je rađen u Sečnju, rađen je onaj u Konaku na Brzavi. Tako da je veći deo pruge dobar. Lakše ju je održavati po malo, nego sad prodati u bescenje", rekao je Dobrić za RTS.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od branko »

КУЛТУРНА БАШТИНА ВОЈВОДИНЕ: Сента

Извор: Dnevnik.rs

Пијемо прву јутарњу кафу у канцеларији Рудолфа Цегледија, председника Општине Сента који се на овој функцији налази још од 2012. Слажемо се да су културна баштина Сенте и њени туристички потенцијали далеко испред онога што просечан грађанин Србије зна о њима.

У друштву Корнела Ласковића, младог директора Туристичке организације Сенте упутили смо се у обилазак зграде. Галерија јединственог, укусно израђеног украсног степеништа, украси у ходнику и Свечана сала су изванредни грађевински примери сецесије као и сама зграда. У ходницима су слике са призорима из Сенћанске битке, мотива који ће нас пратити током целог боравка у овом граду...

Импресивна зграда Градске куће у Сенти подигнута је између 1912. и 1914. након што се 16. априла 1911. запалила и изгорела стара а заједно са њом и црква Светог Стефана на централном тргу.

Након економске и стручне процене статике зграде грађевинска комисија је дошла до закључка да је објекат у толикој мери оштећен да обнова није могућа, те је тадашња Скупштина донела одлуку о изградњи нове, савремене градске куће. На конкурс је пристигло 15 пројеката, а прву награду је однео рад Фриђеша Ковача, архитекте из Будимпеште под мотом „20. век”. Након промена на плану које је тражио град, изградња монументалне зграде је започета у касну јесен 1912. Радови су завршени две године касније. Зграда, изграђена у стилу сецесије, гледа на Главни трг и један од главних обележја лица града, уједно представља и најимпозантнију зграду у Сенти.

Потпис царице на дипломи од псеће коже

Један од најзаслужнијих за изучавање историје и просветитељства у Сенти био је Теодор Тоша Брановачки (1834–1919), учитељ, између осталог и славног писца Стевана Сремца. На век од Тошине смрти (2019), његовим сенима на гробљу у Сенти поклонили су се предани завичајни хроничар Петар Терзић и етнограф Градског музеја Агнеш Нађ Абоњи.

Терзић је написао више књига о животу овдашњих знаменитих Срба и њихових установа, а монографију „Теодор Брановачки Сенћанин”, заједно с Агнеш Нађ Абоњи.

Родио се у Сомбору, где је и крштен у Цркви Светог Георгија, основну школу завршио у Сенти, Гимназију у Новом Врбасу, а Учитељску школу у Сомбору. Радио је шест година у Чоки, а потом 31 у Сенти, све до пензије 1894. Мировину је уживао четврт века, поштован од бивших ђака, па и Сремца. Да је у прошлости Сенте Тоша заслужио посебно место овековечено је у књизи „Зборник прилога за историју града” Миливоја Б. Кнежевића из 1935. У делу о вероисповедној школи помиње се Брановачки, као потомак чувене и уважене породице Суботе Брановачког, који је 1751. за војне заслуге добио аристократску титулу од царице Марије Терезије. Стицајем околности, његови потомци морали су накнадно тражити препис племићке дипломе из Дворске канцеларије у Бечу. Наиме, током Буне 1848. она је чувана у бунару, па делимично оштећена. Писана је руком на пасјој кожи, с племићким грбом, потписом царице и висећим печатом.

У холу Градске куће делићи бурне историје овог града - плоче посвећене јунацима Револуције 1848/49. као и Мађарске револуције 1956. Ту је и табла посвећена мировним демонстрацијама 5. новембра 1991. када су се грађани Сенте побунили против принудне мобилизације за време рата у Хрватској...

Корнел нам у Малој сали Градске куће у Сенти показује реплику чувеног дела Франца Ајзенхута „Битка код Сенте“ коју је 1950. насликао тада млади и неафирмисани сликар - Сава Стојков (1925-2014).

-Половином прошлог века општина Сента, где се одиграла битка, сматрајући да треба да има копију слике чији се импозантни оригинал налази у Великој сали Жупаније у Сомбору, расписала је конкурс за израду реплике. Пет тада већ афирмисаних сликара дошло је у Сомбор и започело израду својих верзија слике - цитира Корнел кустоса и публицисту Милана Степановића. Млади Сава Стојков је чуо да уметници пресликавају слику, па их је замолио да му дозволе да гледа како раде и да на свом платну наслика своју верзију слике.

-Они су му дозволили, а Сава је радио уз њих, али и суботом и недељом када других сликара није било у сали. Један од чланова жирија приметио је слику покривену старим платном па је запитао шта је то. Одговорили су му да је то рад младог сликара, који је учио гледајући како они раде. Кад је подигао платно, позвао је остале чланове жирија који су закључили да је ова, недовршена слика младога аутора најбоља реплика Ајзенхутове слике - прича Корнел.

Додаје да је исте вечери Савина слика украдена и да 25 година нико није знао где је. Тајну је открио један од портира из Жупаније који је пре одласка у пензију потражио Саву и рекао му да сада слободно може да му каже да се слика налазила код једне сомборске сликарке и њеног мужа, тада високог партијског руководиоца.

Сава је сазнао да је сликарка покушала да доврши Савину слику, замазала је бојом и када је видела да не може, оставила је на таван своје куће. Сава, тада већ афирмисани сликар, замолио их је да му је врате, што су они и учинили. Однео је слику у свој атеље не довршивши је, већ је, према савету колега, остави онакву какву је затекао, као „печат времена“...

Чак 204 степеника треба да прођете до врха куле у Градској кући у којој се налази Видиковац посвећен Сенћанској бици. Око степеништа налазе се уски прозори који су од пре две године украшени витражима са ликовима учесника Сенћанске битке - Еугена Савојског, Мустафе Другог, Јована Поповића Текелије...

У кули сенћанске Градске куће налази се лепо уређен Спомен-видиковац Сенћанске битке. Агота из Туристичке организације нам показује макету која приказује Сенћанску битку (димензја 2х2м, са 2.000 фигура) и велику детаљну историјску топографску карту која је приказана на зиду заједно са именима истакнутих хероја.

Са торња се виде градски парк, четири католичке и једна православна црква, Палата парохије, Ватрогасна касарна, Гимназија и бројне друге зграде и палате у овом граду са огромним туристичким потенцијалом који је протеклих деценија након транзицијске пропасти доброг дела привреде, остао успаван на обали Тисе, далеко од главних токова...

Одмах поред главног улаза у Градску кућу налази се лепо уређена продавница „Рéел Цхоцолате”. Ова фирма је почела са радом у првој половини 2015. као занатска производња чоколаде у Сенти потпомогнута средствима мађарској Фонда Просперитати. Двоје младих Сенћана, Чила и Иштван за само шест година направили су фасцинантни бренд са јако укусним производима. Моје омиљене посластице из њиховог асортимана су - бела чоколада са ариљском малином као и чоколада са сланом карамелом...

Палата парохије на Главном тргу изграђена је између 1907. и 1909. у необарокном и неоренесансном стилу. Архитектура зграде је свечана и карактеристичан је елеменат главног трга. У ову зграду пресељен је део уметничких дела и инвентара сачуван приликом пожара 1911. у којем је изгорела Цркве Св. Стефана.

У истој згради налази се и Градски музеј који је званично основан 1949. Музеј функционише у оквиру Културно-образовног центра „Лајош Турзо” основаног 1977. Стална поставка музеја данас је доста застарела, када смо ми били у свим салама су била погашена светла и сасвим је сигурно да ова институција завређује већу пажњу…

Живот поред Тисе условио је да се једна број становника Сенте бави риболовом док су други превозили људе, стоку и робу скелом преко реке. У Градском музеју изложене су рибарске мреже и остали реквизити као и фотографије, међу њима и једна на којој је Луца Ес Сабо, најчувенија продавачица рибе са почетка 20. века која је поседовала дозволу за продају из 1882. Ту је и фотографија макете нове Цркве Св. Иштвана што је требало да буде изграђена на месту старе која је потпуно изгорела у великом пожару 1911. који је прогутао и стару Градску кућу. Градњу те нове цркве омео је Први светски рат а у Краљевини СХС су нове власти од тог пројекта одустале. Стубови цркве који су већ бити постављени на месту старе, у садашњем Градском парку, 1996. су искориштени приликом градње нове Спомен цркве Мала Света Тереза.

На зидовима у једној од канцеларија музеја угледао сам и фотографију некадашње Велике синагоге у Сенти која је срушена после Другог светског рата.

Истражујући по канцеларијама музеја открио сам да у њима има занимљивијих ствари него у самој поставци. Старе фотографије моста на Тиси, градских улица, старе Градске куће, Светог Тројства које је после 1945. склоњено са Главног трга и размонтирано. Кроз одшкринута врата једне канцеларије угледао сам велику скулптуру мршавог мушкарца у природној величини. Закорачио сам у просторију и затекао жену које ми је без осмеха на лицу одговорила на питање о коме је реч: „Турзо Лајош„, и спустила поглед наставивши да нешто записује без жеље да свакако ретком путнику намернику објасни о коме је реч. Корнел ми је после, када смо на гробљу угледали идентичну скулптуру објаснио да је реч о једном од најзначајнијих житеља Сенте.

Рођен је 19. јула 1915. у Сенти у занатлијској породици. Након смрти оца због проблема са преживљавањем био је приморан да прекине школовање и почне да ради. Поред егзистенцијалних проблема и његова болест поставља препреке у томе да изучи занат. Након више неуспелих покушаја - корачајући очевим и дединим стазама – постаје кројачки шегрт, и тада се рађају његове прве песме. У овом периоду – током његових шегртских година - прикључује се левичарском радничком покрету. Почев од 1932. локални листови објављују његове песимистичке песме, и почев од тог периода континуирано објављује песме и прозу. Поред тога се бави и политичком делатношћу, агитира, држи предавања, шири летке. Од августа 1945. постаје сарадник Мађар Со-а, па ради у делокругу рада уредника у Новом Саду. 1949. објављује своју прву – а за његовог живота и последњу - књигу песама под насловом „Сунчана страна”. Дуго времена је такорећи био сам на сцени дечијих песама и поема за децу. Услед срчане болести умро је 24. априла 1950.

У једном излогу у Сенти још увек стоји плакат који позива статисте „свих животних доба” да се пријаве за потребе снимања серије „Мочвара 2”. Драго ми је да сам повезивањем продукцијске куће „Фајерфлај” и председника Општине Сента бар мало допринео децентрализацији снимања ТВ-серија у земљи. Па ћемо тако након Суботице коју смо гледали у „Кљуну” имати прилике у „Мочвари 2” да видимо Сенту. Нових десет епизода које ће се стилски и визуелно наслањати на прву сезону, гледаоцима ће донети нову причу у којој инспектор Никола Крсмановић (Горан Богдан) истражује низ окрутних убистава, али и истовремено открива тајну властитог порекла. Он добија достојног наследника у лику Атиле Селеша, кога тумачи млади војвођански глумац Роберт Ожвар.

Радња приче је измештена из Новог Београда и одвија се у Сенти, у наизглед идиличном војвођанском месту, на обали реке, где неколико породица живи, влада и одлучује о животу и смрти.

Роберт Чобан
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od Bibliotekar »

Sreća što mi deda Jovan nije više živ – umro bi, siromah, danas od tuge gledajući kako propada i nestaje sve ono što je njegova generacija iz XIX veka gradila i čuvala za naredna pokolenja...

Slika

Karta železničke mreže Jugoslavije - stanje 1949.

Uposlen na železnici još od vremena cara Franje, bio je i za vreme kralja Aleksandra i za vakta druga Tita podjednako ponosan što je vo vremja ona pripadao segmentu od 0,65% stanovništva sveta koje je bilo angažovano na najpouzdanijem i energetski najcelishodnijem prevozu ljudi i dobara, verujući da je uzdizanje ovdašnjeg koeficijenta korišćenja pruge sa 1.800 t na 1 km, odnosno sa 18 mesta među evropskim državama u pogledu korišćenja pruge za robni saobraćaj, samo pitanje vremena i poštenog zalaganja. Po gustini mreže država je već tada bila na evropskom proseku od 3,8 km pruge na 100 km2 državne teritorije, a on je i sam znao da su ovdašnje geografske prilike daleko povoljnije za razvoj železničkog robnog prevoza nego što su one u Švajcarskoj, Italiji, ili Finskoj, te da nije opravdano to što te zemlje po jedinici svoje površine prevoze daleko više robe nego mi.

Putujući i sam železnicom znao je i da je najintenzivnije korišćenje železnice za prevoz putnika bilo u Švajcarskoj – 72.000 putnika na 1 km eksploatacione dužine pruge - a da mi sa svega 4.700 prevezenih putnika po kilometru moramo da se izdignemo sa ondašnjeg 17 mesta na evropskoj rang-listi ako hoćemo da povećamo dohodak i vlastiti društveni standard.

Radio je, siromah, zdušno, sred oskudice i raznih lišavanja u zajednici sa svojim kolegama i podnoseći sve teškoće do odlaska u penziju održao je sve zatečeno, saobrazno mogućnostima to zatečeno znatno unapredio i tehnički osavremenio, te na narodnu polzu uzdigao prosek opterećenja eksploatacione dužine pruge sa 4.700 na 19.000 putnika, otišavši u mirovinu uveren da će budućnost za sve, pa tako i za njegovo voljeno unuče biti još lepša i bolja.

Slika

Red vožnje, 1971.

Ni slutio nije, siromah, da će se nakon njegove smrti kapitalno promeniti društvena paradigma. Do neprepoznatljivosti.
Ne bi deda mogao, videvši onomad svojim očima u realnom vremenu spuštanje ljudi na Mesec (koje ga je istinski zadivilo!) poverovati u budućnost koja će umesto tehničkog unapređivanja i daljeg razvića već ostvarenog isprazno proteći u „stručnim konferencijama” i visokoparnom politikantskom mlaćenju prazne slame po specijalnim državnim i međudržavnim komisijama, na kojima su nekako povazda na državni trošak uvek raspredana jedna te ista, odavno poznata pitanja i to na manje-više podjednak, odavno znani način.

Slika

„Formiranje prekograničnog sistema javnog saobraćaja u regionu Subotica-Segedin” - IPA Program prekogranične saradnje Mađarska-Srbija, 2012.

Stvarani su u tim prilikama fantastični i obećavajući, često čisto demagoški planovi, igralo se na njima i obrtalo sa desetinama milijardi dinara u deviznom ekvivalentu, koje je - za razliku od dedine epohe – vazda tek trebalo nekako izmoliti sa strane.

Slika

Slika

Centar za strateška ekonomska istraživanja„Vojvodina-CESS” - 2011.

Stvari su se pak na koncu vazda rešavale na „ličnu inicijativu” kojekavih ministara, sekretara i „većih državnika” i svodile na formalno sklapanje, štampanje i rastrubljivanje raznih „izjava o namerama”, „planova razvoja” i „predpristupnih ugovora” u kojima je procenat nečije eventualne provizije igrao veću ulogu nego nasušna i društvenoj zajednici neophodna pruga koju je trebalo obnavljati i unapređivati.

I šta je, nakon 50 godina od dedinog odlaska na nebeski kolosek, konačni rezultat svih tih silnih planova, pregovora i dogovora? Reduciranje potiske regionalne kolosečne mreže (bez koje nema ni železničkog transporta) na nivo od pre 1889. godine.

Ispade na koncu, Deda moj, da ste se i Ti i Tvoji drugovi železničari nakon svih tih napora i odricanja zapravo trudili uzalud. :cry:
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od Bibliotekar »

Tandrbal u senćanskoj Gradskoj kući

Na kraju sednice Skupštine opštine Senta koja je održana danas, 27. maja 2022, predsednica Skupštine, Žofija Sabo Dekanj, prilikom postavljanja odborničkih pitanja zamolila je prisutne odbornike da joj dopuste da prvo pitanje postavi ona. Pošto protiv toga niko nije imao ma kakvu primedbu predsednica je dala samoj sebi reč, a ono što je pak nakon toga usledilo zasigurno će predstavljati temu razgovora ne samo u našem gradu, već takođe i u Subotici i u Beogradu.

Slika

Predsednica SO Senta Žofija Sabo Dekanj i sekretar SO Senta Igor Stojkov

„Moje je pitanje upućeno osobi koja sada nije ovde, a koja, nakon što je 20. avgusta 2020. izabrana, jedva da se i pojavila na sednicama Skupštine opštine, i to, mislim, sveukupno jednom” – rekla je Žofija Sabo Dekanj, pri čemu je na osnovu njenog iskaza ubrzo svima bilo nedvosmisleno jasno da je adresat odborničkog pitanja Dragan Todorović, predsednik mesne organizacije Srpske napredne stranke, a koji je ujedno i zamenik Predsednika opštine. Predsednica skupštine opštine Todoroviću je uputila sledeća pitanja:

- Zašto ne dolazi na sednice Skupštine opštine?

- Zašto ne dolazi na sednice Opštinskog veća? Zapisnici, naime, potvrđuju da se on ni na njima ne pojavljuje.

- Zašto podiže platu ako ne zastupa interese stanovništva?

Pored toga, Sabo Dekanjova je rekla i to da je Todorović prisvojio opštinski automobil i da je stalno na službenom putu kako po Vojvodini tako i po Srbiji, dodavši da ukoliko nema vremena da se bavi opštinskim stvarima on treba da podnese ostavku, pa će na njegovo mesto biti izabran čovek koji će raditi za Senćane. Predsednica Skupštine opštine govorila je i o tome da su pojedine tačke dnevnog reda sednice od 27. maja mogle da dospeju pred odbornike već u aprilu, ali da sekretar Skupštine, Igor Stojkov, nije pripremio materijal, pa tako Skupština tokom aprila ni jednom nije zasedala. U obraćanju Predsednice ona je nekoliko rečenica uputila i sekretaru, kome je spočitala to da on ne radi svoj posao, te da bi trebao da odluči čiji to sekretar on želi da bude – sekretar Skupštine opštine, ili lični sekretar Todorovića.

Njeno obraćanje odbornici opozicije propratili su aplauzom, no šta će se posle ovoga dogoditi ne bi umela da kaže ni iskusna gatara.

Shodno informativnom glasilu „Szabad Magyar Szó” dostupnim saznanjima, rukovodioci mesne organizacije Srpske napredne stranke su planirali da tokom tri meseca opstruišu sazivanje Skupštine opštine, te da nakon isteka roka od 90 dana bez održane skupštine uz pomoć Beograda pokrenu raspuštanje skupštine i preuzmu rukovođenje gradom od Saveza vojvođanskih Mađara. To je sprečila članica Srpske napredne stranke, Žofija Sabo Dekanj, koja je odlućila da sazove sednicu, te da na njenom koncu gradu i svetu predoči iskrsle probleme, kao i to ko ne obavlja svoj posao.

Ko će se ispostaviti kao pobednik, a ko pak kao gubitnik u ovj povesti za sada nije moguće znati, no ono što je sigurno jeste to da ovaj slučaj počev od sada ne predstavlja isključivo unutrašnju stvar Srpske napredne stranke, budući da će, naime, bilo jedna (Sabo Dekanjove) bilo druga (Dragana Todorovića) strana želeti da preda inicijativu za izglasavanje nepoverenja suprotstavljenoj strani, a za šta će biti neophodno glasanje predstavnika Sveza vojvođanskih Mađara, a potom pak i odbornika. Svako može biti siguran u to da senćanski predstavnici SVM-a neće glasati po sopstvenom uverenju i savesti, već na osnovu naredbe poslate iz Subotice, a da se to isto može očekivati i od članova Srpske napredne stranke kojima će iz Beograda poručiti koje to dugme treba da pritisnu...
Izvor: Szabad Magyar Szó
https://szmsz.press/2022/05/27/all-a-ba ... aroshazan/
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od Bibliotekar »

Skupštinski Tandrčak No. 2 - Smenjena je predsednica Skupštine opštine Senta Žofija Sabo Dekanj

Skupštine opštine Senta je na svojoj današnjoj sednici većinom odborničkih glasova odlučila da smeni predsednicu Skupštine, Žofiju Sabo Dekanj, članicu Srpske napredne stranke: predlog za razrešenje je iniciralo 17 odbornika (6 iz Srpske napredne stranke i 11 iz redova Saveza vojvođanskh Mađara), a prilikom glasanja o smeni predsednice za njenu su smenu glasali i odbornici Srpske napredne stranke i odbornici Saveza vojvođanskih Mađara, te tako Žofija Sabo Dekanj više nije Predsednica SO Senta.

U ranije dostavljenom materijalu za današnju sednicu SO figurirala je samo jedna tačka dnevnog reda: razmatranje predloga Odluke o pribavljanju nepokretnosti u javnu svojinu opštine Senta. No tome je nenadano prethodilo glasanje o predlogu za razrešenje Predsednice SO Senta.

Predlog za razrešenje je prijavio odbornik Igor Vujačić (SNS), koji je saopštio da je dokument predat u utorak u jutarnjim časovima (7:52 H), te da traži da se on uvrsti u Dnevni red.

Slika

Predlog za smenu dosadašnje Predsednice SO Senta

Odbornica Mirjana Vukanić, članica opozicione odborničke grupe Zajedno za bolju Sentu, u svom je obraćanju ukazala na to da u navedenom dokumentu nema obrazloženja o hitnosti, te da je dotična inicijativa trebala da bude predata 24 časa ranije. Uprkos tome većina odbornika je izglasala novi Dnevni red: odbornici dve opozicione odborničke grupe (Građanski pokret za Sentu i Zajedno za bolju Sentu) glasali su protiv predloga, a dvoje odbornika se uzdržalo od glasanja. Pošto prema odredbama Poslovnika o radu SO Senta Žofija Sabo Dekanj usled pokretanja predloga za njeno razrešenje nije mogla da rukovodi sednicom, ona je funkciju predsedavajućeg predala zamenici predsednika skupštine Marti Rac Sabo (SVM).

Obrazloženje predloga za razrešenje pročitao je odbornik Igor Vujačić, koji je inicijativu obrazložio time što predsednica nije doprinela razviću grada, te da zbog toga nije dostojna predsedničke funkcije. Mirjana Vukanić je na to zatražila od Vujačića da i pismeno i usmeno precizira šta to treba da znači - da Žofija Sabo Dekanj nije obavljala svoj posao?

Odbornica Katalin Buranj (Građanski pokret za Sentu) pridružila se obraćanju gđe Vukanić i zatražila od sedamnaestoro potpisnika Predloga da obrazlože šta je problematično u radu Žofije Sabo Dekanj.

Zahtevu je pokušao da udovolji odbornik Zoltan Pek (SVM), koji je izjavio da su glasači 2020. izglasali poverenje Srpskoj naprednoj stranci i Savezu vojvođanskih Mađara da upravljaju gradom, te da je opštepoznato da partije funkcije dele međusobno. Funkciju predsednika SO u Senti je dobila Srpska napredna stranka, a po njemu je smena Žofije Sabo Dekanj figurirala već četiri puta.

- Frakcija SVM-a nema ni jedan jedini problem u vezi sa aktuelnim predsednikom, no ukoliko 70% koalicionog partnera želi da smeni vlastitog čoveka, onda ćemo mi, kao koalicioni partneri, to izglasati. U obavezi smo da ispunjavamo naš koalicioni udeo. Vreme će pokazati da li je predsednica SO svoj posao obavljala dobro. Ličnih animoziteta prema Žofiji Sabo Dekanj sa naše strane nema – izjavio je Pek.

Jožef Šandor, predvodnik liste Građanskog pokreta za Sentu, izjavio je pak sledeće:

- Sa zaprepašćenjem sam slušao obraćanje Zoltana Peka, koje predstavlja pranje SVM-a. Jednom smo već prošli ovako, SVM je izglasao direktora JP „Elgas”, što je za rezultat imalo blokadu računa javnog preduzeća. Za vas je to koaliciona stvar, ali ova je žena imala hrabrosti da nešto izrekne, njoj je to lična stvar. Sve dok nije izjavila to da neko ovde ne radi nju niko nije dirao – rekao je Šandor, koji se zahvalio predsednici SO na njenom radu, te ironično saopštio sledeće:

- Zahvaljujem i SVM-u što na ovaj način štiti grad. Puštate da se sprdaju sa vama. Pouzdavao sam se u to da ima par ljudi koji će barem doneti odluku da ne dođu, da u njima ima toliko poštenja da u ovome ne učestvuju. Grad ide dođavola, a mi se bavimo ovakvim ludorijama. Stidite se!

Nakon njega reč je zatražila odbornica Katalin Buranj:

- Zahvaljujem Zoltanu Peku na njegovom odgovoru koji svedoči o tome da SVM nema samostalno mišljenje. Može se reći čak i tada kada je to skopčano sa gubitkom priličnog finansijskog izvorišta. Postoji ono „ne” koje zavređuje da čoveku ostane kičma.

Pošto više nije bilo prijavljenih za diskusiju predsedavajuća Marta Rac Sabo je zaključila raspravu i stavila na glasanje predlog za razrešenje.

U tajnom glasanju je učestvovalo 25 odbornika, a rezultat istog bio je sledeći: 17 glasova „Za” smenu, 7 glasova „Protiv”, a 1 odbornik se uzdržao od glasanja. To je značilo smenu Žofije Sabo Dekanj.

Slika

Postupak glasanja

Nakon glasanja reč je zatražio Jožef Šandor:

- Troje članova SVM-a stoji tamo prilikom glasanja, a pored vas stoji čovek iz Srpske napredne stranke koji vas kontroliše. Ne mislite li da je to sramota? – rekao je Šandor i još se jednom, skupa sa Mirjanom Vukanić, zahvalio dosadašnjoj predsednici na njenom radu.

Predsedavajuća Marta Rac Sabo je odgovorila Jožefu Šandoru da SVM, nažalost, ne može da učini bilo šta spram činjenice da su najmlađi odbornici u njegovim redovima.

Nedugo potom 23 odbornika Skupštine je sa 16 glasova „Za” , 5 glasova „Protiv”, te uz 2 nevažeća glasa izglasalo poverenje Veselinu Petroviću, koji je počev od danas novi Predsednik SO Senta, dok Marta Rac Sabo ostaje zamenica predsednika opštinske skupštine.
Izvor: Szabad Magyar Szó
https://szmsz.press/2022/06/14/levaltot ... t-elnoket/
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od Bibliotekar »

Skupštinski Tandrčak No. 3 – Dvoje odbornika SNS u SO Senta podnelo je ostavke

Današnja sednica Skupštine opštine Senta započela je podnošenjem ostavki dvoje odbornika iz redova Srpske napredne stranke: svojim ostavkama koje su – u skladu sa propisima – podneli pismenim putem, vlastite su mandate vratili odbornici Miroslav Tomaš i Marija Pejić, a koje je pak senćanska Opštinska izborna komisija i prihvatila. Pošto su oba odbornika u Skupštinu opštine Senta dospela na izbornoj listi Srpske napredne stranke koja sadrži 29 imena, novi odbornici koji su došli na mesta pređašnjih takođe potiču sa iste izborne liste. Shodno utvrđenom redosledu, prvi novi odbornik trebao je da bude Vladimir Ćurčić, no on nije prihvatio mandat zbog toga što je vršilac dužnosti direktora Centra za socijalni rad (nespojivost funkcija), pa su tako sa 23. i 24. mesta izborne liste Srpske napredne stranke u senćansku skupštinu ušli Dušan Jakšić i Željko Vučinić.

Kao što je inače već poznato, Miroslav Tomaš i Marija Pejić nisu bili potpisnici Predloga za razrešenje bivše Predsednice SO Senta, Žofije Sabo Dekanj, koja je većinom glasova smenjena na sednici SO od 14. juna o.g.

Čini se da onim osobama koji ne sprovode volju partije prestaje politička uloga u Srpskoj naprednoj stranci. To barem nedvosmisleno signaliziraju ostavke Tomaša i Pejićeve.
Izvor: Szabad Magyar Szó

https://szmsz.press/2022/06/27/ket-hala ... ol-zentan/

P. S. U punom skladu sa najboljim tradicijama demokratskog centralizma.

Slika

8-)
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od Bibliotekar »

Ne odgovara svima Festival „Green Future"

Predstavnici lokalne samouprave Opštine Senta posetili su u petak popodne Festival „Green Future", koji se i ove godine održava u Senti.

Slika

Trodnevna manifestacija ima veoma važnu ulogu među mladima, a sam događaj je u isto vreme obogatio i letnju programsku ponudu u Sente – ističu nadležni. Opština u značajnoj meri podržava održavanje Festivala „Green Future" i veoma je zadovoljna zbog toga što je ponovo domaćin jedne ovako kvalitetne manifestacije. Bilo je i komentara, uglavnom zbog preglasne muzike. Između ostalog se, tokom posete, govorilo i o ovim problemima.

Atila Juhas, član Opštinskog veća Sente, zadužen za kulturu i obrazovanje: „Meštani imaju zamerke vezane za festival. Imaju primedbe, ima i skeptika, a ima i onih koji se protive, kao i u svemu ostalom u životu, ali mislim da je najvažnije uvek pronaći racionalnost, zajednički kompromis koji svima odgovara. Organizatori su spremni na dogovor, da se pozabave stvarima, dakle prihvataju primedbe koje se odnose na glasnoću i dužinu trajanja festivala, pokušaće da to isprave i modifikuju, i to je najvažnije. Ako postoji odgovarajući dijalog, ako postoji odgovarajuća pažnja, onda možemo da rešimo ove probleme.”
Izvor: Pannon TV

P.S.



:ugeek:
Acriter et Fideliter!
Slika
Odgovori

Ko je OnLine

Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 16 gostiju