Hitler

Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Hitler

Post od branko »

Otormboljeni Čerčil i čvrsto vozdignuti Hitler. =)) =)) =))
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Hitler

Post od Bibliotekar »

Ne, „vazda vozdignuti” nije ona Hitlerovom odevanju i telesnoj staturi istinski korespodentna pridevska fraza. Mnogo je istinitija ona „vazda utegnuti ”.

Slika

U slučaju Čerčila pak pridev „otromboljeni” zaista faktički neupitno korespondira sa realnim stanjem. Premda istine radi treba reći i to da njegov oštri, krajnje neuviđavnom i nepromišljenom fotografu upućeni pogled, jasno stavlja do znanja da je on svestan potpune neprimerenosti celokupne situacije.

Slika

To ga donekle abolira od estetički negativne ocene. Premda i nadalje ostaje otvorenim pitanje kako je uopšte čovek njegovog iskustva i znanja mogao sebi da dopusti da bude doveden u fotografijom prikazanu i čoveku njegovog društvenog ranga krajnje neprimerenu situaciju. :oops:
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Hitler

Post od branko »

Kako su droge Hitlera dovele do ruba pobede, a onda ga survale u ponor

Autor nove knjige o ulozi narkotika u Trećem rajhu uveren je da su ove supstance bitno uticale na neke od nacističkih vojnih uspeha i da su dovele do toga da nacistički vođa Adolf Hitler duboko zaglibi u zavisnost od droga.

Slika

Hitler u periodu 1941-1945. primio najmanje 800 injekcija metamfetamina, steroida i drugih supstanci i uz to popio oko 1.100 tableta

U knjizi “Der Totale Rausch” (Potpuna euforija), Normal Oler, između ostalog, navodi da su “lekari i lekovi umnogome odgovorni za unutrašnju strukturu nacizma”.

Tokom svojih istraživanja Oler je došao do saznanja da je Hitler postao preterano zaniteresovan za droge nakon što je Teodor Morel postao njegov lični lekar 1936. i prepisao mu lek “mutaflor” protiv grčeva u stomaku.

U godinama koje su usledile Morel je postao Hitlerov “narko-diler”: prepisivao mu je neka od najjačih stimulativnih sredstava u to vreme, uključujući i injekcije metamfetamina.

Hitlerovi najbliži saradnici su se navodno bojali Morela, zato što je uticao na njegovo raspoloženje. Herman Gering, komandant nemačkog ratnog vazduhoplovstva, prozvao ga je “gospodarom injekcija Nemačkog Rajha”.

Oler iznosi pretpostavku da je Hitler tokom celog Drugog svetskog rata bio zavistan od droge, što objašnjava njegovu logorejičnost na javnim događajima i mitinzima, iznenadne promene raspoloženja i druge bizarnosti u ponašanju, uključujući i donošenje neobjašnjivih odluka.

Autor je izračunao da je Hitler u periodu 1941-1945. primio najmanje 800 injekcija metamfetamina, steroida i drugih supstanci i uz to popio oko 1.100 tableta.
U dosijeu na 47 strana, koji je sačinila Američka vojna obaveštajna služba tokom Drugog svetskog rata, navodi se da je “firer” bio “naprasit” čovek, koji je konzumirao 47 različitih vrsta lekova.

Zloupotreba droga usled potrebe za osećajem svemoćnosti ostavila je traga na Hitleru. Do proleća 1945. zubi su počeli da mu ispadaju i unosio je preveliku količinu šećera da bi se izborio sa simptomima apstinencijalne krize.

Kao i u ostatku sveta, i u “Trećem rajhu” vladala je opsesija stimulativnim sredstvima na bazi metamfetamina, koja su postala popularna među egzistencijalistima, umetnicima, studentima i sportistima, navodi “La stampa”.

Ceo svet je bio zadivljen rezultatima američkih sportista na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. godine, za koje je delom bio zaslužan “benzedrin”, vrsta amfetamina.

"Amfetaminski blic krig"

Slika

Pervitin

Nemci, kao i njihov vođa, nisu zaostajali za njima. Dr Fric Haušild je napravio ranu verziju kristalnog meta, popularnu u nacističkoj nemačkoj pod domaćim imenom “pervitin”. Lek se nabavljao potpuno legalno. Čak su i domaćice znale za “čudotvorno” dejstvo “pervitina”, jer je njegov proizvođač izmislio i čokoladu koja je sadržala ovu drogu.

Najveći korisnici “pervitina” su, međutim, bili nemački vojnici, koji su ubrzo postali zavisni od njega, budući da je delovao protiv umora i stvarao osećaj da su nepobedivi.

Od aprila do jula 1940. više od 35 miliona doza od tri miligrama “pervitina” dopremljeno je nemačkim vojnicima.

Investicija se donekle isplatila. Tokom vojnih akcija protiv Francuske 1940. godine, glavni nacistički vojni lekar Oto Ranke strogo je preporučio konzumiranje "pervitina" generalima, uključujući i “pustinjsku lisicu” Ervina Romela.

Tokom ofanzive u Ardenima, Romelovi tenkovi su četiri dana napredovali bez pauze, potpuno obeshrabrivši francuske vojnike. Bio je to prvi “amfetaminski blic krig” nemačkog Vermahta, nakon čega je usledila operacija “Prodor na istok”, protiv Sovjetskog Saveza.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Hitler

Post od branko »

NESVAKIDAŠNJA ANKETA Da li biste ubili bebu Hitlera i promenili istoriju?

Istraživanje koje je sproveo Njujork tajms otkriva da bi se 42 odsto ispitanika rado vratilo u 1889. kako bi ubilo "bebu Hitlera" i tako promenilo tok istorije.

- Dragi čitaoci, da li biste ubili bebu Hitlera? - glasilo je pitanje upućeno korisnicima onlajn izdanja njujorškog magazina koji je želeo da sazna da li su i koliko čitaoci spremni da počine čedomorstvo, znajući u šta bi se to dete izrodilo kada bi poraslo.

Od 3.000 pretplatnika, njih 42 odsto je izrazilo spremnost da zadavi nacističkog vođu u kolevci kako bi sprečili stradanje miliona ljudi.
Suprotno njima, 30 odsto anketiranih je reklo da nisu u sta nju da urade tako nešto, a 28 odsto je bilo neodlučno.

- Mislio sam da će više ljudi reći 'da' - kazao je Džejk Silverstin, glavni i odgovorni urednik Njujork tajmsa.

Anketa je pobudila veliko interesovanje i na Tviteru, gde se izjašnjavanje nastavilo. Pojedini tviteraši su rekli da je Hitleru trebalo platiti časove crtanja kako bi mogao da upiše Likovnu akademiju u Beču i tako zaboravi na politiku i posveti se umetnosti.

Drugi su, pak, predložili izmenu Versajskog sporazuma koji su 1919, nakon Prvog svetskog rata, sklopili Nemačka i saveznici, a čije je potpisivanje podstaklo Hitlera da se bavi politikom.

Vašington post je mišljenja da bi bilo najbolje otići kod Firerovih roditelja sa sledećom punudom: "Gospodine i gospođo Hitler, uzeo bih vašu bebu da je odgajim umesto vas. Vaš sin će odrasti i postati najgori diktator u istoriji čovečanstva, odgovoran za genocid", našta je Njujork tajms odgovorio "LOL".

Drugi svetski rat je uzrokovao najmasovniju migraciju evropskog stanovništva i bio najsmrtonosniji sukob u istoriji sa više od 60 miliona ubijenih, što je iznosilo 2,5 odsto tadašnjeg svetskog stanovništva.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Hitler

Post od Bibliotekar »

A redakcijski kolegijum američkog stručnog časopisa „Miniature Donkey Talk” je mišljenja da bi bilo najbolje da je svojevremeno postojala mogućnost za odlazak do roditelja sadašnjeg uredništva „Vašington posta” sa sledećom ponudom: „Gospođe i gospodo roditelji - zarad pospešenja ukupnog nivoa intelektualne razine ljudske populacije, uzeli bismo Vaše bebe radi terapijskog otklanjanja njihovog evidentno insuficijentnog kvocijenta inteligencije, koji pak preti da u budućnosti u znatnoj meri doprinese daljoj osetnoj intelektualnoj degradaciji čovečanstva, budući da će Vaši semidebilni sinovi jednoga dana odrasti i postati najgori diseminatori neznanja u oblasti političkih nauka u XXI veku. Ostanu li kod Vas, oni npr. neće znati da osobe koje su izabrane na demokratskim izborima od strane elektornog Demosa po definiciji ne mogu da budu diktatori.”

Slika
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Hitler

Post od branko »

SELFI S ADOLFOM Šta bi bilo da se Hitler vrati u Nemačku? Odgovor je uznemirujući

Prošlo je više od 70 godina otkako je nacistički diktator Adolf Hitler izvršio samoubistvo u svom bunkeru u Berlinu. Čini se da se Nemačka tokom proteklih decenija promenila do neprepoznatljivosti. Dok je u Hitlerovo doba bila simbol predrasuda i nasilja, danas pre služi kao primer racionalne efikasnosti i prerade otpada. Šta bi nacistički vođa mislio o današnjoj Nemačkoj?

Slika

Kada vide jednog od najzločinačkijih vođa 20. veka, većina ljudi je uzbuđena i misli da je to zabavno. Snimaju selfi s njim i pozdravljaju ga nacističkim pozdravom

I, što je možda još važnije, šta bi današnji Nemci mislili o njemu? Upravo tim pitanjem se bavi novi film pod naslovom “Opet on”, snimljen po istoimenom bestseleru 2012. autora Timura Vermesa.

Rezultati su iznenađujući, a možda pomalo i uznemirujući.

Radnja filma je jednostavna, gotovo besmislena. Iz neobjašnjivih razloga Hitler se nekim čudom pojavljuje u istočnom Berlinu, nedaleko od mesta gde se nekada nalazio njegov bunker. Posle slučajnog susreta sa televizijskim producentom, on kuje plan kako da postane medijska zvezda.

Početak filma je uglavnom posvećen njegovim utiscima i iznenađenju zbog toga koliko se svet promenio od 1945. Bivši nacistički vođa, koga glumi Oliver Mazuči, šokiran je što Poljska još postoji (i to, ni manje ni više nego na nemačkoj teritoriji!”). On je očigledno zgađen savremenom demokratijom u Nemačkoj: Angelu Merkel naziva “trapavom ženom sa harizmom mokrog rezanca”. Jedino Zelena stranka, koja teži da sačuva nemačku prirodu, pobuđuje Hitlerove simpatije.

“Drago mi je što Gebels ovo nije video”, uzvikuje on, pošto je shvatio da je nemačka televizija prepuna emisija o kuvanju i rijaliti programa.

Taj deo filma je smešan, ali je fikcija. Kako je objasnio reditelj David Vnent, cilj nije bila istorijska preciznost već da se poznate Hitlerove karakteristike pretvore u komediju. “Film Hitlera ne shvata ozbiljno”, kaže on.

Ono što mnogo više iznenađuje je način na koji obični Nemci reaguju na Hitlera. Zanimljivo je što obični ljudi sa kojima se Hitler susreće zaista jesu obični ljudi. U stilu “Borata” Saše Barona Koena i sličnih filmova, “Opet on” briše granicu između stvarnosti i fikcije, pa ljudi iz stvarnog života dolaze u interakciju sa fiktivnim Hitlerovim portretom.

Filmska ekipa je putovala po zemlji, a Hitler se susretao sa običnim građanima. Kada vide jednog od najzločinačkijih vođa 20. veka, većina njih je uzbuđena i misli da je to zabavno. Snimaju selfi s njim i pozdravljaju ga nacističkim pozdravom. Čini se da su i imigranti koji su došli izvan Evrope bili srećni što su videli “firera”, kaže Vnent, verovatno “zato što su istoriju učiili na malo drugačiji način”.

Producenti su od reditelja tražili da ubaci u film malo više negativnih reakcija, ali to nije bilo moguće - samo dve osobe su negativno reagovale na Hitlera tokom 300 sati snimanja.

Hitler bi se danas ustremio na izbeglice

U jednom takvom slučaju Hitler se vozio Krojcbergom, berlinskom četvrti poznatoj po levičarskoj orijentaciji, kada je dotrčao jedan muškarac i strgnuo mu kapu s glave. Ta scena nije ušla u film, ali jedna druga jeste: u Bajrojtu, u Bavarskoj, muškarac prilazi Hitleru dok crta karikature ljudi na trgu da bi dao oduška svom besu.

“Ako u 2014. neko dođe na glavni trg u Bajrojtu i izigrava Hitlera, i ako to javnost toleriše, onda je to loše za Nemačku”, rekao je muškarac sa bolnim osmehom na licu. “A da se ja pitam, oterali bi vas odavde.”

Pretežno pozitivne reakcije na Hitlera među Nemcima možda će neke podsetiti na odnos prema Mau Cedungu u Kini ili Josifu Staljinu u nekim delovima Rusije - radoznalost ravna kiču. “Ukoliko biste ga stavili na majicu, mislim da bi se prodavala”, kaže on. Međutim, iako je očekivao da će mnogi Hitlera smatrati smešnim, veoma se iznenadio zbog velikog broja ljudi koji su otvoreno izrazili gnušanje zbog imigracije i demokratije.

Kada je Hitler upitao jednu ženu otkuda potiču problemi u Nemačkoj, ona je odmah pokazala na strance. Jedan čovek mu je rekao da imigranti iz Afrike snižavaju nemački koeficijent inteligencije za oko 20 odsto.

“Mi Nemci ne smemo da pisnemo zbog toga što još nosimo taj žig”, rekao je Hitleru treći prolaznik.

U jednoj posebno zabrinjavajućoj sceni Hitler lako uspeva da ubedi grupu fudbalskih navijača da napadnu drugog glumca koji je stavljao negativne primedbe na račun Nemačke. Vnent kaže da filmska ekipa nije očekivala da će to biti tako lako i morala je da se umeša. “Zaista bi ga prebili da ih nismo sprečili. Bilo ih je lako naterati na to”, kaže on.

"Ovo nisu neonacisti, već obični građani srednje klase"

Začuđujuće je koliko lako ljudi koji deluju normalno izražavaju svoje mišljenje kada stoje pred čovekom maskiranim u Hitlera. “Ti ekstremni stavovi ne potiču sa margina, već iz centra”, kaže Vnent. “To nisu neonacisti, već obični građani srednje klase.”

“Opet on” se prikazuje u Nemačkoj od početka oktobra i odmah je podstakao burnu raspravu u Nemačkoj. Film je snimljen u novembru prošle godine, a u proteklih godinu dana ultradesničarski pokret Pegida okupio je brojne pristalice u velikom delu Nemačke, a teška izbeglička kriza ponekad izaziva ružne reakcije.

Posle svega, poruka filma deluje kao proročanstvo. Kako je “Berliner morgenpost” naveo u jednom članku, bilo je kao da Hitler “nikada nije ni odlazio”.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Hitler

Post od Bibliotekar »

Slika
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Hitler

Post od branko »

TAJNI SNIMAK Ovako je Hitler zvučao u svakodnevnom govoru

Nedavno otkriveni tajni snimak privatnog razgovora Adolfa Hitlera sa jednim vojnim liderom iz 1942. po prvi put otkriva kako je u neformalnom govoru zvučao nacistički vođa.

Na snimku se može čuti Hitler kako nezvaničnim tonom razgovara sa Karlom Manerhajmom u trenutku kada je saznao da su Rusi proizveli 35.000 tenkova u prvoj godini rata, piše Dejli Mejl.

Poznato je da Hitler nikad nije dozvoljavao nezvanično snimanje, pa se smatra da je ovo prvi poznat snimak njegovog glasa u takvom tonu.

- Da mi je neko rekao da jedna nacija može imati na raspolaganju 35.000 tenkova, rekao bih mu: Vi, moj dobri gospodine, sve vidite preuveličano dvaput ili deset puta. Vi ste ludi. Vidite duhove! - čuje se na jednominutnom klipu Hitlerova konstatacija koja se odnosila na Sovjetski Savez.

- Rekao sam ti ranije da smo nalazili fabrike, jedna od njih je Kramatorskaja. Pre dve godine tamo je bilo svega nekoliko stotina (tenkova). Ništa nismo znali. Danas, tamo je fabrika tenkova u kojoj tokom prve smene radi nešto više od 30.000, a tokom celog dana više od 60.000 radnika. Sve to u jednoj jedinoj fabrici tenkova! - čuje se na snimku.

Zahvaljujući odličnoj propagandi, harizmi i govorničkoj sposobnosti Hitler je lako pridobijao mase
Finski inženjer zvuka Tor Damen snimio je prvih 11 minuta Hitlerovog razgovora sa Manerhajmom. Njegov zvanični zadatak bio je da snima rođendanske govore i Manerhajmove odgovore, ali je nije odoleo ovoj jedinstvenoj prilici pa je odlučio da nastavi da snima i nakon što se razgovor sa zvaničnog "prebacio" na privatni.

Traka je sakrivena i objavljena je tek pedesetih, ali se tada smatralo da je lažna, jer je Hitlerov glas zvučao suviše "mekano".

Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Hitler

Post od Bibliotekar »

Mala nadopuna ovog povijesno informativnog i začuđujuće objektivistički intoniranog članka: snimak privatno kordijalno intorinanog razgovora između Adolfa Hitlera i barona Karla Gustava Emila Manerhajma, a koji je bio upriličen 4. juna 1942. u specijalno adaptiranom salon-vagonu na sporednom koloseku železničke ukrsnice kod Imatre u Finskoj, nipošto ne predstavlja unikatni egzemplar normalne vokalne artikulacije Adolfa Hitlera. Daleko poznatiji (i još tokom trajanja II svetskog rata posredstvom Radio-Berlina emitovani) primer iste predstavlja tzv. „Staljingradski govor” koji je Hitler 8. novembra 1942. održao odabranim članovima NSDAP u pivnici Löwenbräukeller (alociranoj na trgu Štiglmajer) u Minhenu.

Pomenuti govor je među istoričarima poznat po činjenici da se tokom 70 % njegovog ukupnog trajanja Hitler obraća prisutnima upravo u njegovom normalnom narativnom tonu, praveći pri tome čak i šale koje izazivaju spontani smeh kod prisutnih. Upravo taj deo dotičnog govora dostupan je na ovom snimku koji povezuje auditivni zapis humorističkog fragmenta govora sa vizuelnim prikazom samog skupa na kojem je dotični govor održan:



Ovaj kvalitativno daleko jasniji i mikrofonskim smetnjama neopterećeni snimak (a koji je bio načinjen od strane tehničara Nemačkog državnog radija) predstavlja zapravo najpoznatiji tonski zapis njegove autentične, neoratorske vokalne sonornosti.

No možda najbolji pokazatelj neverovatno persuazivne snage Hitlerove neosporno nadarene oratorske reči predstavljaju snimci njegovih govora iz 1933, 1937, kao i njegovog možda najanalitičnijeg i istinitošću retoričkih konkluzija uistinu najbogatijeg i čak i danas izuzetno aktuelnog govora kojeg je održao 30. januara 1940. u berlinskoj Palati sportova. Evo i njih:





Ovi usled srazmerno nedovoljnog poznavanja nemačkog jezika i ne baš uvek najboljeg auditivnog kvaliteta samih snimaka malo poznati Hitlerovi govori, možda predstavljaju i ponajbolji odgovor na inače često postavljano pitanje faktičkog uzroka začuđujuće vitalne socijalno-političke popularnosti Adolfa Hitlera – jednog od retkih političara u istoriji koji su se uvek dosledno držali javno datih obećanja. A koje su upravo zbog te osobine pripadnici elektornog demosa nepatvoreno voleli.
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Hitler

Post od Bibliotekar »

Potražnja za novim izdanjem Hitlerovog političkog manifesta premašila sva očekivanja nemačkog izdavača

Neočekivano velika potražnja za prvim legitimnim nemačkim kritičkim reprintom knjige Adolfa Hilera „Moja borba” iznenadila je izdavača, Institut za savremenu istoriju iz Minhena, budući da je pomenuta renomirana izdavačka kuća do danas - prvoga prodajnoga dana nove edicije - primila narudžbine za 15.000 primeraka novog, kritičkog izdanja ovog autobiografskog manifesta, koji je odštampan u svega 4.000 primeraka.

Dvotomna političko-autobiografska knjiga koja je napisana u periodu između 1924. i 1926. godine izdata je ovom prilikom kao kritička, obimno anotirana publikacija i predstavljena je danas po prvi put javnosti u vidu dvotomnog dela obima od 1.948 strana, a nakon što je nakon 70 godina od smrti njenog autora isteklo autorsko pravo koje je nakon Hitlerove smrti pripalo u nasleđe nemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj, pri čemu je pak njeno Ministarstvo finansija stavilo zabranu na posleratno objavljivanje ove knjige koja je trajala sve do danas.

Pomenutoj izdavačkoj kući prispeli su i brojni zahtevi za prevod dela na italijanski, francuski i engleski jezik, a prema izjavi predstavnika Instituta g. Andreasa Viršinga koju je on dao novinarima na današnjoj konferenciji za štampu koja je bila upriličena povodom izlaska iz štampe ove publikacije, potražnja za knjigom prispela je i iz Turske, Kine, Južne Koreje i Poljske.

Objavljivanje ove legalne kritičke edicije izazvalo je inače žestoku debatu u samoj Nemačkoj, tokom koje su pojedini predstavnici nemačkih jevrejskih zajednica izjavljivali da bi ova „antisemitska paškvila” trebala i nadalje da ostane zabranjena za objavljivanje.

No predstavnici Instituta, koji je pridodao nekih 3.500 obimnih eksplanatornih anotacija uz samo delo, smatraju da ovu knjigu treba objaviti, budući da u dugoročnoj perspektivi zabrana publikovanja ma koje knjige predstavlja potpuno kontraproduktivan čin koji bi samo pridonosio nepotrebnoj mistifikaciji Hitlerove ličnosti.

Knjiga je inače tokom tridesetih godina prošlog veka predstavljala svojevrsni međunarodni bestseler, budući da je bila prevedena na 18 jezika i do 1945. bila prodata u preko 12.000.000 primeraka. Nakon okončanja Drugog svetskog rata knjiga je bila zabranjena od strane savezničkih okupacionih snaga i dostupna u ograničenom obimu u naučnim odeljenjima srazmerno malog broja nemačkih javnih i univerzitetskih biblioteka.

Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
Upravnik
SiteAdmin
Postovi: 2370
Pridružio se: 07 Dec 2010, 23:54
Kontakt:

Re: Hitler

Post od Upravnik »

Objavljen tajni dnevnik čoveka koji je "stvorio" Hitlera

U više od 400 stranica dnevnika za kojim se tragalo gotovo 60 godina otkriveno je ko je zapravo stvarao Hitlerov zločinački um.

(IZVOR: DNEVNIK UTORAK, 12.04.2016.)

Dnevnik koji je Alfred Rozenberg, jedan od najbližih saradnika Adolfa Hitlera, vodio od 1934. do 1945, otkriva mnoge pojedinosti iz života nacista i daje odgovor na pitanje ko je Hitlera uverio u vrednost okrutne politike, piše "Njujork tajms".

Alfred Rozenberg je u svom ličnom dnevniku zapisao razgovore koje je vodio s Hitlerom, a među njima je i onaj u kom ga je uverio da je boljševička revolucija u Rusiji povezana s globalnom jevrejskom zaverom. Zbog toga su, tvrdio je, Jevreji pretnja Nemačkoj.

Kao 26-godišnjak, Alfred Rozenberg je u januaru 1919. pristupio nacistima. Hitler se stranci priključio tek u septembru te godine, a Rozenberg je bio taj koji ga je od tog trenutka uzeo pod svoje i počeo da mu puni glavu idejom da su iza Oktobarske revolucije i uspostavljanja SSSR stajali Jevreji.

Rozenberg je rođen u Talinu u Estoniji, kao etnički Nemac, a studirao u Rigi i Moskvi, a 1918. je od boljševika pobegao u Nemačku. 1920. Hitleru je predstavio ideološko opravdanje za napad na SSSR 1941. i širenje “Lebensrauma”.

Autor je knjige “Mit dvadesetog veka” koja se prodala u više od milion primeraka, a od 1941. do 1945. bio je ministar okupiranih istočnih teritorija.

Na sudu za ratne zločine u Nirnbergu 1945. godine je osuđen na smrt. Kazna vešanjem izvršena je sledeće godine. U trenutku smrti imao je 53 godine.

“Smatram da je Rozenberg imao presudan uticaj na oblikovanje Hitlerove filozofije u dvadesetim godinama, dok je Hitler još donekle razmišljao o svemu. Rozenbergova važnost je u tome što je njegove ideje, koje su bile isključivo teorijske, Hitler pretvorio u stvarnost”, rekao je šef Gebelsovog ministarstva propagande zatvorskom psihijatru.

Sudija koji je Rozenberga osudio na smrt prozvao ga je 'intelektualnim visokim propovednikom ideologije o nadmoćnoj rasi'.

Njegov dnevnik je u vlasništvu Muzeja Holokausta, a nedavno je objavljen na internetu.

Istoričar Henri Majer ,koji je proučavao dnevnik, rekao je da Rozenberg ne spominje to kako Jevreje treba istrebiti, već umesto toga stoji izraz da ih treba “iseliti iz Evrope”.

Ceo Rozenbergov dnevnik možete pogledati ovde http://collections.ushmm.org/view/2001.62.14.
Не бојим се од вражјега кота,
нека га је ка на гори листа,
но се бојим од зла домаћега".
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Hitler

Post od branko »

Hitler je zamalo umro od KOKAINA

Kontroverzna knjiga nemačkog autora tvrdi da je nacistički vođa Adolf Hitler skoro umro od predoziranja kokainom tokom poslednjih godina Drugog svetskog rata.

Pisac Norman Oler tvrdi da je naci lider skoro prestao da diše kad je primio inekciju kokaina kroz svoj nos u septemrbu 1944. godine.

Knjiga "Blitzed: Drugs in the Third Reich" će biti izadata u mekom povezu ovog meseca. U njoj se tvrdi da je Hitler pretrpeo pucanje bubne opne nakon neuspešnog pokušaja da ga likvidiraju u Vučjoj jazbina u Berghofu, nacističkom vojnom sedištu i diktatorovoj rezidenciji.

Kako bi zaustavio bolove koje je imao, on je angažovao doktora Teodora Morela, koji mu je davao inekcije kokaina - uprkos tome što su nacisti javno osudili korišćenje kokaina kao leka i postojalo je rašireno mišljenje da je on trezvenjak.

Na jednom receptu, koji je ispisao Morelov pomoćnik, piše da je Hitler dobio 50 doza između jula i septembra.

Ali nakon što je nastala opasnost da diktator postane zavisnik, i da to utiče na njegovo ponašanje i donošenje odluka, 01. oktobra 1944. doktor Marel je odbio da mu da dozu, dok ne ode na kompletan lekarski pregled.

Tokom pregleda Hitler je navodno rekao:

"Pogledajte ponovo u moj nos i dajte mi kokain kako bih se oslobodio pritiska u mojoj glavi. Imam pametnija posla danas da radim".

Doza koju je tada primio je bila toliko jaka da je Hitler skoro izgubio svest i moglo je da dođe do respiratornog zastoja.

U odlomku knjige koje je objavio "Vice News", Oler je napisao da je to istina i da to znači "da je samoproglašeni uzdržani diktator skoro umro od predoziranja".

Olerova knjiga je objavljena prošle godine, i pobrala je gomile negativnih kritika od strane istoričara, navodeći da je besmislena i da je centralna tvrdnja u knjizi da su nacisti drogirali nemački narod preterana.

Profesor Ričard Evans sa Kembridža je rekao da tvrdnje u knjizi onda podrazumevaju da nemački narod nije kriv za zločine koje su nacisti napravili. On je odbio navode da je Hitler bio euforičan zbog droge i da ga je to navelo da ne sluša svoje generale i njihove taktike kad se rat okrenuo protiv njega, piše Independet.

Profesor Evans takođe odbija ideju da se euforija kod Hitlera stvorila zbog droga, i da je time zapravo bio podstaknut genocid koji je vodio ka masovnom istrebljenju Jevreja i drugih ranjivih manjina.

Autor knjige, Oler, je naveo da nisu droge "oslobodile" Hitlera i zaključio je da je nacistički lider bio "sve samo ne normalan".
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Hitler

Post od branko »

HITLEROVA ROĐENA SESTRA dala je SAMO JEDAN INTERVJU!

Nakon Drugog svetskog rata mnogi su se predstavljali kao bliži i dalji rođaci Adolfa Hitlera. Ipak, istina je bila da je od cele familije nemačkog diktatora živa bila samo ova žena.

Paula Hitler, nekad zvana i Paula Vulf bila je mlađa sestra nemačkog političara Adolfa Hitlera i poslednje dete Alojza Hitlera i njegove treće supruge Klare. Par je imao šestoro dece, ali su preživeli samo Adolf i Paula što znači da je upravo ova žena bila najbliži rod nemačkom diktatoru (imali su i polusestru po ocu Angelu).

Kao dečak, Hitler je često bio žrtva batinjanja svog oca. Zauzvrat, kada je postao tinejdžer, Hitler je tukao svoju sestru. Jedna od najranijih sećanja na njega, kako je Paula mnogo kasnije ispričala, bilo je ono gde je kao osmogodišnju devojčicu udara po licu.

U porodici Hitler se i inače da batinanje dece gledalo kao na dobru praksu. Čak je i majka Klara verovala da je to što Adolf s vremena na vreme izudara Paulu "dobro za njeno obrazovanje", piše portal Listverse.

Paula je mladost provela u Beču gde je prvo radila kao sobarica, a potom kao sekretarica. Sve ovo vreme nije imala kontakta sa bratom iako je i on boravo u gradu pokušavajući da uspe kao slikar.

Brat i sestra ponovo su se susretli '30-ih. Paula je bankrotirala i Adolf joj je tada poslao novac da se izvuče iz dugova. Finansijska pomoć se nastavila sve do Hitlerovog samoubistva 1945. godine.

Najveći deo rata Paula je provela kao sekretarica u vojnoj bolnici pod lažnim prezimenom Vulf koje je preuzela na bratovljevo insistiranje. Istoričari tvrde da je nacistički diktator imao jako nisko mišljenje o njoj. U jednom razgovoru sa saradnicima o njoj je govorio kao o "glupoj guski".

Nakon 1945. godine Paulu su uhapsili Amerikanci. Ispitivana je i naknadno puštena jer nikada nije bila politički aktivna, a ni član nacističke partije. Tvrdila je da je brata tokom rata videla samo dva puta, ali da ne može da veruje da je on odgovoran za zlodela koja mu se pripisuju.

Ipak, naknadna istraživanja pokazala su da Paula nije bila baš tako naivna kakvom se predstavljala. Ruski istražitelji su otkrili da je bila verena za nacističkog doktora Ervina Džekeliusa, odgovornog za smrt preko 4.000 ljudi u gasnim komorama. Ervin je uhapšen i umro je u zatočeništvu, ali je Paula ostala na slobodi, seleći se iz jednog grada u drugi i živeći od pomoći preživelih članova SS-a i Hitlerovog unutrašnjeg kruga poverenika.

Neposredno pred svoju smrt, Paula je dala televizijski intervju i to je bilo njeno jedino javno pojavljivanje. Emisija je emitovana 1959. godine kao deo programa "Tyranny: The Years of Adolf Hitler" i Paula je u njoj uglavnom govorila o svom i bratovljevom detinjstvu odbijajući da odgovara na pitanja vezana za politiku.

Iako je govorila i o batinjanju, sećanja na brata bila su čudna mešavina ogorčenosti i divljenja.

– Kada smo se kao deca igrali moj brat Adolf je uvek bio vođa. Svi drugi su ga slušali. Valjda su instinktivno znali da je njegova volja jača od njihove – ispričala je Paula.

Umrla je 1960. godine kao poslednji član Hitlerove najbliže porodice. Nije se udavala i nije imala dece.

Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Hitler

Post od Bibliotekar »

Uistinu je zadivljujuća totalna neobaveštenost savremenih Povijesničara XXI veka glede stvarnih činjenica skopčanih sa porodicom Adolfa Hitlera. Oni, avaj, uprkos svoj silesiji modernih elektronsko-informatičkih čudesa, još uvek ne znaju da je nakon završetka II svetskog rata bilo i drugih savršeno živih članova familije Hitler:

Slika

Vilijam Patrik Hitler – sve do 1987. u SAD živući nećak Adolfa Hitlera (sin Adolfovog polubrata Alojza i njegove engleske supruge Bridžid Dauling)

Štaviše, pomenuti je Netjak imao sa svojom američkom suprugom Filis četiri sina – Aleksandera, Luisa, Hauarda i Brajana – a budući da se u životu još uvek nalaze njih troje, Adolf Hitler zapravo još i dan-danas ima žive rođake na ovome svetu.

Slika

Porodično stablo u SAD još uvek živućeg ogranka familije Hitler

Očarava isto tako i opetovano upražnjavanje tzv. mekoćudnog opanjkavanja jedne od istorijski najznačajnijih ličnosti XX veka – poimenično, anonsiranje dokazima neverifikovanog navodnog Adolfovog mlaćenja sestrice u detinjstvu i njegovo ruženje nje pridevom „glupa guska”, uz istovremeno prećutkivanje činjenice da je nakon gubitka zaposlenja u osiguravajućem zavodu sestrice Paule njen brat Adolf svakoga meseca njoj iz svoga džepa isplaćivao 250 RM, da bi nakon anšlusa Austrije 1938. pak dotičnu mesečnu apanažu uvećao na iznos od 500 RM (poređenja radi, cena ganc-novog VW-a iznosila je tada 990 RM).

Uza sve to, on je, sve tako surov i nenavidan, svojoj sestrici svakog Božića davao po 3.000 RM i tako joj pomogao da kupi sebi pristojnu vilu. S vremena na vrema ona ga je i posećivala u njegovoj rezidenciji na Obersalcbergu, boraveći kod njega u gostima i po dve nedelje.

Istini za volju, treba takođe reći i to da ona svoga brata nikada nije difamirala. Štaviše, 1. maja 1957. svojeručno je, nakon niza politički bljutavo korektnih opanjakvanja u bulevarskoj štampi pod američki rep podvlačećih se prosperitetnih Bundesdojčera, napisala sledeću izjavu o svome Bratu (koju se suvremni povijesničari baš i nisu pretrgli da prikažu):



Verovatno im se ne sviđa činjenica da je jedino kod Germana i Slovena ljubav prema bratu najjača emocija žene.

I još nešto: protivpravno lišena potpuno legitimnog nasleđa privatne svojine svoga brata, te pravno totalno neutemeljenim procesom denacifikacije lišena svoje privatne imovine (Paula Hitler nikada nije bila član NSDAP!), preživljavajući u potpunoj nemaštini od mizerne socijalne pomoći, jedino dobročinstvo u svom posleratnom životu doživela je od Jevrejina Georga Vajdenfelda (danas Lorda Vajdenfelda), koji joj je kao izdavač istoriografski izuzetno vrednog dela „Hitlerovi razgovori za stolom” autora Fransoa Ženoa, a na ime autorskog tantijema, časno isplatio 40.000 £.

Potvrdio je da istinski častan čovek svojim delom uvek čini uslugu Istoriji. :ugeek:
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Hitler

Post od branko »

Ovaj bi me Brajan podsetio na nekoga da ima naočare. Sem toga isto su i godište. ;)
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Hitler

Post od Bibliotekar »

Protekom godina Brajan Stjuart Hjuston Hitler zaista je počeo da nosi i naočare. A kako je pak sa njima donedavno izgledao, može se videti na ovom snimku foto-reportera znamenitog francuskog časopisa „Pari Mač” koji je načinjen 2014. godine:

Slika

Braća Luis i Brajan Stjuar Hjuston Hitler, Long Ajlend - 2014.

Najstariji živi Hitlerov potomak, Aleksander, tom istom prilikom takođe je fotografisan u dvorištvu svoje kuće, prilikom... prostiranja veša:

Slika

Aleksander Stjuart Hjuston Hitler, Long Ajlend - 2014.

Imajući na umu pak neke fotografije iz mladosti mi davne, ja savršeno dobro znam na koga me podseća Adolf-školarac:

Slika

:P
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Hitler

Post od branko »

Hitler bio nominovan za Nobelovu nagradu za mir

Iako je sve počelo kao šala i ironija, u istoriji je ostao zapisan jedan nimalo očekivan podatak o nacističkom vođi.

Verovali ili ne, Mahatma Gandi i Adolf Hitler zaista imaju nešto zajedničko – obojica su nominovana za Nobelovu nagradu za mir. Štaviše, vođa Nacionalsocijalističke nemačke radničke partije i nemački kancelar preporučen je Nobelovom komitetu kao idealan za ovo priznanje 1939. godine, svega tri meseca pre nego što je izvršena nemačka invazija na Poljsku.

Drugim rečima, Hitler je za osvajanje Nobelove nagrade za mir predložen pred sam početak Drugog svetskog rata.

Nominovao ga je Erik Gotfrid Kristijan Brant, švedski političar i član Parlamenta u periodu od 1938. do 1943. godine. Očekivano, ova nominacija naišla je na neodobravanje evropske javnosti, a Brant je neretko nazivan fašistom i suočio se s otkazivanjem nekolicine svojih predavanja.

U pismu koje je uputio Nobelovom komitetu, Brant Hitlera naziva firerom, “bogomdanim borcem za mir” i “princem mira na Zemlji”. Majn kampf, zloglasna autobiografija nemačkog diktatora, opisuje se kao “pored Biblije, možda najbolje i najpopularnije književno delo na svetu”, a autor izražava uverenje da će Hitler Evropi, a možda i svetu, doneti mir.

Ukoliko vam sve ovo zvuči kao šala, to je zato što jeste.

Brant je bio istaknuti antifašista i svojevremeno je objasnio da je nominovanjem Adolfa Hitlera za Nobelovu nagradu pokušao da se s ironijom osvrne na aktuelne događaje. Njemu je, naime, zasmetalo to što je britanski premijer Nevil Čemberlen nominovan za ovo priznanje, istakao je svojevremeno Brant za švedski list Svenska Morgonposten i dodao da je, uz to, provocirao Hitlera i naciste. Kada je Drugi svetski rat počeo, Brant je napisao da je njegovo sarkastično pismo trebalo da “zakuca Hitlera za zid srama, kao najvećeg neprijatelja mira u svetu”.


Ipak, budući da su narodni poslanici među onima koji mogu da predlože kandidate za osvajanje Nobelove nagrade, u istoriji ostaje zabeleženo da je Adolf Hitler uistinu bio među nominovanima. Zanimljivo, iste godine je norveški političar Ole Kolbjernsen treći put bezuspešno nominovao već pomenutog Mahatmu Gandija.

Po svemu sudeći, nema dokaza da je nemački diktator uopšte bio blizu osvajanja Nobelove nagrade. Čak i da je jeste dobio, on bi morao da prekrši sopstveno naređenje kako bi mu bila uručena. Hitler je, naime, besan jer je Nobelov komitet nagradio njegovog kritizera Karla fon Osječkog 1935. godine, zabranio da bilo koji Nemac primi ovo priznanje.

(National Geographic)
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Hitler

Post od Bibliotekar »

Fischia il sasso, il nome squilla...

Slika



8-)
Acriter et Fideliter!
Slika
Odgovori

Ko je OnLine

Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 6 gostiju