Spika

Odgovori
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Spika

Post od branko »

KAKO TEHNOLOGIJE MENJAJU JEZIK Od selfija do NZNM

Nove tehnologije nisu samo promenile naše živote već i jezik kojim govorimo. Nekada je srpski jezik obilovao turcizmima u svakodnevnom govoru, a danas primat imaju reči preuzete iz engleskog jezika.

Ko još kaže „vakat“, kad može „dedlajn“, „ašikujem“ umesto „flertujem“ ili „ispizmiti se“ kad je lakše „hejtovati“. Jezik kojim govorimo preplavljen je anglicizmima, a u razgovoru je sve teže razumeti decu koja „četuju“ a ne ćaskaju.

- Preterana upotreba tuđica škodi jeziku: nekada su takvu pretnju predstavljali turcizmi i germanizmi, a danas anglicizmi. Za razumevanje toga trebalo bi se podsetiti da smo nekad bili „pod Turcima“, pa pod snažnim uticajem Austrije, a danas nismo ni u čijoj posebnoj zoni uticaja, nego u svetu koji, prvi put u istoriji, ima engleski kao jezik za upotrebu širom planete. To ne znači da treba da zaboravimo sopstveni jezik, ali moramo biti svesni da se izvesna doza globalne anglicizacije ne može izbeći - kaže lingvista Ivan Klajn.

Prema njegovim rečima, ove promene naročito važe kada je u pitanju tehnički rečnik i savremene tehnologije.

- Da izmišljamo nove domaće reči za internet, sajtove, laptop, monitor, tvitovanje, selfije, roming i šta sve ne, bilo bi uzaludno, a i smešno. U tome uglavnom nisu uspeli ni Hrvati, mada njihov jezik znatno lakše prima purističke kovanice nego naš - ističe Klajn i dodaje da je „u slengu upotreba stranih reči neizbežna, ali srećom ne i trajna“.

U govoru današnje dečurlije izgubile su se stare reči njihovih predaka.
- Šteta što sad ne mogu da pronađem one citate Zmaj Jove, koji se podsmevao govoru novosadskih frajlica, punom nemačkih izraza. Današnja omladina se na isti način gađa anglicizmima, ali glavno pitanje je da li će ih današnja škola naučiti da čitaju dobre pisce, da obogate svoj rečnik, da se pismeno izražavaju - ističe Klajn.

A pismeni zadaci učenika osnovnih škola danas su puni smajlića, slenga, žargona.

- Sada u pismenim zadacima pronalazim svakakve znakove: smajliće, srculenca probodena strelicama... Rečenice poput: „Pogledao sam ga u facu i sve mi je bilo jasno“, pa ti onda znaj šta je on video na toj faci. U redu je da deca znaju i nove reči, ne treba da žive izolovano od sveta, ali ni da zapostave svoje reči. Neminovno, jezik kojim govorimo nestaje. Kako se menja društvo tako se menja i jezik - objašnjava Svetlana Stamenković, nastavnica srpskog jezika i književnosti u OŠ „Aleksa Šantić“ u Beogradu.

Kako „podomaćiti“ strane reči

Da potreba za novim rečima nije loša, naglašava Borivoj Gerzić, prevodilac i pisac „Rečnika srpskog žargona“.
- Tuđice nisu apriori loše za srpski jezik, ako se u tome ne pretera. Pre nego što se usvoji tuđica, trebalo bi učiniti napor i za stranu reč pronaći ili odgovarajuću reč na sopstvenom jeziku (kompjuter - računar, šoping - kupovina, evaluacija - procena itd.) ili uložiti „rad“ na stranoj reči, malo je „podomaćiti“ (npr. od engleske reči „speak“, malim radom stvorena je žargonska reč „spika“ - jezik, govor, razgovor, priča). Najlakše i najgore je nekritički koristiti strane reči - kaže Gerzić.
A moglo bi po srpski...
Prema mišljenju lingviste Ivana Klajna, u svakodnevnom govoru naše reči zamenjujemo engleskim rečima kad god imamo prilike. On kaže da mu smeta i kada latinizam „pozicija“, što znači „položaj“, jedino kod nas postane antonim od „opozicija“.
- Ono što više treba da zabrine jeste upotreba anglicizama za pojmove od opšteg značaja. Nema potrebe za „edukacijom“ ako smo već imali obrazovanje... „Menadžment“ je u modi, ali ne znači ništa drugo nego upravu, rukovodstvo... „Implementacija“ se raširila, ali to nije ništa drugo nego sprovesti u delo, ostvariti, realizovati. Glumci su uvek išli na audiciju, zašto bi sad bio „kasting“ - kaže Klajn.

YOLO - You Only Live Once - moto, Samo jednom se živi
SWAG -Koristi se da se objasni neko ko je “kul, ličnost koja ne haje za mišljenje drugih
Folovers - Korisnici koji “prate” određen profil
Daunlodovati - Skinuti sa interneta na svoj kompjuter nekakav sadržaj
Šerovanje - Deljenje informacija
OMG - Oh my God - O moj bože!
Izguglati - Istraživati, tragati za nečim preko Google-a
Vajp - Korišćenje elektronskih cigareta
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Odgovori

Ko je OnLine

Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 3 gosta