Mediji o našem malom mistu

Odgovori
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od branko »

Humani Senćani u slobodno vreme pomažu drugima i za to ne očekuju materijalnu naknadu, znaju da rade "pravu stvar"

SENTA - Međunarodni dan volontera, 5. decembar, obeležava se u svetu kao podsećanje na 1970 – tu godinu kada je stvoren Program Ujedinjenih nacija zaove “ljude dobre volje”. Oni u svoje slobodno vreme pomažu drugima i za to ne očekuju materijalnu naknadu, znaju da rade “pravu stvar”. To im daje i ličnu satisfakciju. Volontiranje je najlepši i najbolji način da budemo humani i pokažemo odgovornost za zajednicu, posebno u ovom vremenu kada se ceo svet bori sa pandemijom virusa korona.

Dvoje Senćana, Kristina Fenjsaroši, pojoprivredni inženjer i Miroslav Avdalović, profesor informatike, prijavili su se da pomognu sugrađanima, odmah po proglašenju vanrednog stanja u našoj zemlji zbog pandemije virusa korona.

“Kada ste volonter, imate jednu korist, a to jeste zadovoljstvo da pomažete drugima. Bitno je da radite ono što volite, da pomognete. Jako mi je bilo drago da vidim iskrene osmehe na licima ljudi koje ni ne poznajem. Samim tim što sam pomogla i ja sam bila mnogo srećna što sam mogla da pomognem drugima", kazala je Kristina Fenjsaroši, volonterka, Senta.

Miroslav se vratio u Sentu iz Novog Sada kako bi pomogao majci i baki u vanrednim okolnostima, ali i svojim starijim sugrađanima.

“Moja poruka je da se prijave, da pomognu starijima , da ne budu sebični, da ne razmišljaju samo o sebi nego i o drugima U ovom svetu, sada u ovom trenutku, mislim da je bitno da razmišljamo i o drugima, a ne samo o sebi", poručio je mladim Senćanima Miroslav Avdalović, volonter, Senta.

Pored Kristine i Miroslava, Opštini Senta prijavilo se još gotovo stotinu ljudi sa željom da rade kao volonteri.

“Od uvođenja vanrednog stanja u našoj zemlji, Kontakt centar pozvalo je 2000 građana, od njih, 200 je tražilo i dobilo podršku u vidu nabavke hrane i lekova koji su dostavljani na njihovu kućnu adresu. Opštinski Štab aktivirao je ponovo ovaj vid pomoći", kaže član Štaba za vanredne situacije Opštine Senta, Igor Stojkov.

“Građani koji se nalaze u izolaciji mogu svakog radnog dana od 9 do 13 časova da se obrate Kontakt centru i da postavljaju pitanja kako Kriznom štabu, tako i ostalim nadležnim ustanovama. Oni se svakodnevno obraćaju nama i mi se, kao Krizni štab trudimo da im izađemo u susret i pomognemo, kako bi što lakše prebrodili ovu situaciju", izjavio je Stojkov.

Stojkov je takođe apelovao na građane da se pridržavaju svih mera koje je doneo republički Krizni štab, s obzirom na to da je situacija iz dana u dan sve teža. Brojevi SOS telefona u Kontakt centru u Senti su: 024655452 i 0648725320.

Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od Bibliotekar »

Drago nam je što ste iznova sa nama i nadasve što ste dobro, gđice Fenjsaroši. Vaš osećaj potpuno nam je poznat - i sami smo ga imali onomad kada Vas tražismo po Londonu. I na naše veliko zadovoljstvo - pronađosmo. :)

Slika
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od branko »

Опстанак болнице у Сенти важан за Потисје

Извор: Dnevnik.rs

СЕНТА: У јавној расправи поводом предложених решења за реформу здравственог система Србије, на планове реорганизације здравствених установа примедбама су реаговали локална самоуправа Сенте, Општа болница Сента и удружења грађана.

Посебно због чињенице да се најављене промене односе и на Општу болницу у Сенти, која је окосница здравства у региону Потисја и гравитира јој око 100.000 становника.

У Сенти се слажу да је важан циљ реформе здравственог система која се сада планира, да здравствена нега буде доступна што већем броју људи и што ефикасније функционисање здравствених установа. Међутим, указују да би предложена решења здравствени систем у Потисју довела у незавидан положај.

Сенћани су незадовољни, јер према расположивим информацијама и како су протумачили, наговештава се да ће Општа болница у овом граду бити другачије категоризована, те да би била погођена неким видом смањења компетенција.

У плану је формирање Здравственог центра северног Баната са седиштем у Кикинди, што подразумева да би се сенћанска болница утопила у будући Здравствени центар у Кикинди на нивоу Севернобанатског округа, док би како се наговештава у тај центар касније дошле и здравствене установе у Ади, Чоки, Кањижи и Новом Кнежевцу.

Члан Општинског већа Сенте Атила Јухас каже да је за ово било већ покушаја 90-их и 2000-их година, додавши да су поводом предложене реорганизације локална самоуправа, општинске цивилне организације, као и здравствена установа реаговале током спроведене јавне расправе.

- Предузели смо потребне кораке и обратили се надлежнима, да ову замисао ни у ком облику не могу да подрже. Веома је битно да смо реаговали на време, на одговарајучи начин и сада је потребно погледати основе, како можемо заиста да подржимо ову установу. Реч је о важној установи не само за Сенту, него за регион и заједницу војвођанских Мађара. Сви смо јединствени у ставу да Општа болница у Сенти треба да остане овако како је функционисала, чак и да се развија и да и надаље ради - изјавио је Атила Јухас.

М. Митровић
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od branko »

Сенћанин се одужује према прецима Стевана Сремца

СЕНТА - Стевана Сремца, нашег познатог писца, људи углавном везују за Београд где се преселио из Сенте, након мајчине смрти, са двојицом браће и ујаком Јованом Ђорђевићем, такође познатим књижевником. Након Београда, живео је и у Нишу. ...
Оно што је споменички историјски доказ да је Сремац пореклом из Сенте, јесте породична гробница његове мајке и рођака по мајчиној линији, која се налази на православном гробљу у том градићу на Тиси.

Њу је открио Петар Терзић, аутор бројних књига о историји града. Он је 2011. године издао књигу “Стеван Сремац, Сенћани". Завичајни историчар гледа на гробље другачије од други људи.

"Оно је извор значајних информација, каже Терзић.

“Најмлађи брат Стевана Сремца Андреј, који је био кројач у Америци, у Њујорку, 1894. године долази у Сенту и пише писмо Јовану Ђорђевићи где каже да намерава да на породичној костурници подигне споменик својим најближима.

Он је то и урадио годину дана касније, 1885., подигао је споменик и око тог гробног места костурнице, гвоздену ограду.

“Дао сам себи задатак да тај гроб уприличим онаквим какав је био када је то брат Стевана Сремца, Андреј, урадио, својевремено" каже Терзић.

Он је за тридесет година рада на очувању културне и историјске баштине свог краја, добио награду града Сенте “Про урбе” са новчаним делом у износу од 58 хиљада динара.

Тај новац Петар Терзић је уложио у израду гвоздене ограде која ће бити постављена око гробног места мајке Стевана Сремца.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od branko »

Anđelija Marašević, devetogodišnjakinja iz Sente - jedino dete u Srbiji kome je dijagnostikovan sindrom Neterton

SENTA - Anđelija Marašević ima devet i po godina i pohađa treći razred Osnovne škole “Stevan Sremac” u Senti. Ona odaje utisak veselog, srećnog i bezbrižnog deteta i to jeste tako, zahvaljujući njenoj majci Dragani. Iza osmeha ove devojčice krije se životna borba. Ona je jedino dete u Srbiji kome je dijagnostikovana retka genetska bolest, sindrom Neterton. ...
Sindrom Neterton je nasledna bolest, prenose je i otac i majka koji imaju mutiran peti gen. Anđelija je nasledila te gene od oba roditelja.

“Dobili smo zvaničnu potvrdu pre dve godine iz jedne laboratorije u Sloveniji da je reč o ovom oboljenju. Simptomi su ekcem, takozvana bambus kosa koja raste do pet centimetara i zatim opada. Prisutna je i alergija na hranu i to na većinu namirnica, kao i usporen rast i razvoj, što mi do sada, Bogu hvala, nismo kod nje primetili. Prvih nekoliko godina nismo se družili sa drugim ljudima zbog ove porodične situacije", kaže njena majka Dragana.

"Shvatila sam da grešim. Shvatila sam da nije dobro da ja nju držim u našem svetu i onda sam rekla, sebi prvo, da to tako ne može da funkcioniše i da je ona jednaka, kao svi ostali. Nju sam bila pripremala na poglede drugih, na razna pitanja, ali ona je toliko jaka i toliko svesna sebe da je to tako dobro prihvatila i mogu da kažem da je nekada ona meni bila podrška, a ne ja njoj", dodala je majka.

Pored majke, važnu ulogu u Anđelijinom životu ima i baka Anđa, po kojoj je ova hrabra devojčica dobila ime.

"Baka je stvarno glavni lik i jako mi je važna u životu i ja ne znam šta bih bez nje, jer kada mama nije kući, a to je jako retko, onda se baka brine o meni, sprema mi da jedem. Ponekad radimo i domaći zajedno, nekad se baka naljuti, ali to sam ja kriva priznajem", saopštila je Anđelija Marašević.

O školi i drugarima iz školskih klupa Anđelija kaže: "U školi mi je dobro i za sada imam sve petice. Samo za tri godine sam dobila jednu trojku, ali popraviću… Na pitanje da li je vole drugari i da li ona voli njih kazala je da ih obožava, da se jako lepo druže i imaju dobar odnos.

Pandemija virusa Covid 19 neizbežna je tema u svim prilikama, pa tako i ovog puta.

“Kada je reč o virusu korona, Anđelija je disciplinovana, redovno dezinfikuje i pere ruke, nosi masku i drži rastojanje. Kod nje je svaki virus okidač za ekcem. Ona dobije jako težak oblik ekcema i lečenje traje dva do tri meseca dok rane ne zacele", kaže njena majka.

http://www.rtv.rs/sr_lat/vojvodina/back ... 16414.html
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od branko »

U Senti psi izujedali četvorogodišnje dete, preminulo na putu do bolnice

SENTA - Dečak star četiri godine preminuo je sinoć od posledica ujeda pasa na periferiji Sente. Tragedija se dogodila u dvorištu porodične kuće u kom se dečak nalazio, a preminuo je od posledica ujeda pasa rase rotvajler, u vlasništvu majke dečaka. ...
Velika tragedija dogodila se na periferiji Sente na putu prema Adi, kada su u utorak oko 20 sati dečaka starog četiri godine izujedali psi rase rotvajler, inače u vlasništvu majke deteta. Od zadobijenih rana u predelu stomaka dečak je preminuo na putu za Klinički centar Vojvodine.

Prema informacijama potvrđenim u Policijskoj upravi Kikinda, povređeni dečak prebačen je u senćansku bolnicu gde mu je ukazana pomoć, a potom je hitno prevezen za Klinički centar Vojvodine. Nažalost, dečak je na putu za Novi Sad preminuo.

Meštani Sente, malo je reći, zgranuti su onim što se desilo, podsećajući da i ovo malo mesto na Tisi ima problema sa psima lutalicama i da je konačno vreme da se i to pitanje reši. Međutim, nadaju se da će se konačno reštiti i gorući problem odgovornog držanja pasa u domaćinstvima kako se ovakvi slučajevi nikada ne bi ponovili.

Viši tužilac koji vodi slučaj naredio je eutanaziju rotvajlera i dobermana, koji je takođe bio u vlasništvu majke dečaka, ali tada nije napao nesrećno dete.

Uviđaj je u toku.

http://www.rtv.rs/sr_lat/vojvodina/back ... 16723.html
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od Bibliotekar »

Domaći, kućni pas, izujedao do smrti dete sa kojim se godinama družio u zajedničkom dvorištu? Tu se nešto generalno ne uklapa... Reportaža objavljena u dnevnom listu „Blic” tvrdi da je „...do nezapamćene tragedije došlo kada je dostavljač doneo picu koju je majka mališana naručila za njegov rođendan. Naime, majka je uzela dostavu i zamola sina da zatvori vrata iza nje, a dva od tri psa su u tom trenutku istrčala iz boksa u dvorištu i nasrnula na dete.

Viši javni tužilac Miroslav Krkelić kaže da su psi koji su izvršili napad u vlasništvu majke dečaka, koja je živela sama sa detetom i psima. Nesrećna žena pokušala je da spase dete, pri čemu je i sama povređena.

Teza da su rotvajleri po svojoj prirodi opasni psi i da uopšte ne bi trebali da budu u blizini dece, pošto, navodno, napadaju i za najmanju sitnicu, zapravo ne stoji - po svojoj prirodi svi psi su zaštitinički nastrojeni prema deci sa kojom žive zajedno u domaćinstvu, a rotvajleri u tom pogledu uopšte ne predstavljaju izuzetak:



Nadam se da će rezultati istrage ovoga puta - a za razliku od mnogih prethodnih senćanskih „crnih” slučajeva - biti prezentovani javnosti.
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od branko »

Kalcedonija otvara fabriku u Senti

SENTA - Italijanska firma "Kalcedonia" otvara fabriku za proizvodnju odeće i donjeg veša u Senti, gde će biti zaposleno 160 novih radnika. Za one bez iskustva biće organizovana plaćena obuka. Novi pogon počinje sa radom u septembru, kažu u ovoj kompaniji.video icon
Kalcedonia već ima pet fabrika u Somboru, Kuli, Subotici, Kikindi i Apatinu, a u njima je zaposleno četiri hiljade ljudi.



"Za potrebe otvaranja novog pogona u Senti biće iznajmljen odgovarajući objekat", kaže predstavnik ove poslovne grupacije Adriano Zoni.

Biće organizovana i prezentacija namenjena građanima koji žele da se zaposle u novoj fabrici.

"Iskustvo govori u prilog tome da se u najvećem broju prijavljuju žene za ovaj posao. Posao šivača je u pitanju i ne postoji nikakvo ograničenje kada su godine u pitanju, ni kada je u pitanju obrazovni profil koji poseduje kandidat, odnosno radno iskustvo", kaže Sandra Pejić Sadžak, iz Kalcedonia Grupe.

U lokalnoj samoupravi kažu da su prijateljski raspoloženi prema novim investitorima.

"Samo smo dobili zahtev za organizovanje tih prezentacija za radnike. To ćemo odraditi 14. i 21. u zgradi Pozorišta. Ukoliko bude bilo kakvih dodatnih zahteva ili molbi, mi ćemo im izaći u susret", kaže Sebastian Stantić, član opštinskog veća Sente.

Opština je obezbedila dobre uslove za investitore. U južnoj industrijskoj zoni postoje slobodne parcele sa infrastrukturom, optičkim kablovima, gasom, strujom, vodom i kanalizacijom.

"Senta je u smislu logistike na dobrom mestu, ima i carinsko skladište. Oni koji žele ovde da ulažu su dobro došli", poručuje Stantić.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od Bibliotekar »

Vaistinu lepa vest! Senta će konačno, posle tolikih godina, početi da se vraća na mapu tekstilne industrije na kojoj se ponosno nalazila još od 1946. godine.

Slika

Izložbeni štand senćanske Čarapare „Jedinstvo” iz 1947. - fotosi najboljih radnika - udarnika izloženi su pored njihovih proizvoda

Izvesnu setu izaziva činjenica da shodno sadržini prethodne vesti novi industrijski pogon „Kalcedonije” u svom sastavu još neće, avaj, imati tkačnicu i doradu, a koje je njen slavni proizvodni prethodnik - senćanska Industrija pamučnih tkanina „Đuro Salaj” - imao još od 1952, odnosno godinu dana nakon svog poslovnog osamostaljivanja, budući da je dotično preduzeće do tada predstavljalo tek puki pogon bečejske tvornice „Petar Drapšin”.

Slika

Premotavanje prediva u čaraparskom pogonu senćanske IPT „Đuro Salaj” 1953.

U pogonima je tada radilo ukupno 340 radnika, a zahvaljujući samopregornom zalaganju radnog kolektiva i organa radničkog upravljanja proizvodnja se sve više modernizovala.

Slika

Kalandriranje pamučnog platna u tkačnici IPT „Đuro Salaj” 1953.

U naredne dve godine u obnovu i modernizaciju zastarelih, pretežno na ime ratnih reparacija dobijenih mašina, bilo je utrošeno oko 20 miliona ondašnjih dinara, čime je bilo omogućeno povećanje obima i poboljšanje kvaliteta proizvodnje. Ukupni asortiman preduzeća bio je tada takođe znatno obimniji, pošto je ono proizvodilo sirovo pamučno platno svih širina, pamučne i flor muške, ženske i dečije čarape i dokolenice od pamučnog i sintetičkog prediva, posteljinu, damaste svih vrsta, kuhinjske krpe i peškire, maramice, srpsko platno, karo i štampane tkanine, tehničke tkanine, te vršilo usluge (znameniti lon-poslovi!) bojenja i beljenja pamučnog prediva i tkanina.

Slika

Proizvodni anons IPT „Đuro Salaj” u Senti

Modernizacija proizvodnje i proširenje asortimana bili su kontinuirani, pa je tako godine 1971. - za jubilej 25-godišnjice postojanja preduzeća - dovršena i izgradnja namenskih proizvodnih pogona u Industrijskoj zoni 1, pri čemu je preduzeće pored već navedenih delatnosti započelo i proizvodnju lake muške i ženske konfekcije. Veoma dobar kvalitet proizvoda u međuvremenu iznova preimenovane fabrike „Senteks” omogućio je plasman senćanskog tekstila na inostranim tržištima, što je nesumnjivo predstavljalo rezultat angažovanja Aleksandra Joksimovića, jednog od najpoznatijih kreatora odevnih predmeta u tadašnjoj Jugoslaviji, uz čiju je kreativnu pomoć „Senteks” - redovno izlažući svoje proizvode na prolećnom i jesenjem Beogradskom sajmu mode - za svoje proizvode u oštroj konkurenciji dobio dve „Srebrne košute”.

No važno je da se konačno krenulo sa mrtve tačke. Previše smo dugo već bili izloženi riziku da lišeni domaće proizvodnje ostanemo bez vlastitih gaća. A objektivno zaista nismo zaslužili da posle tolikih odricanja i napora dočekamo da u XXI veku idemo unaokolo gologuzi.
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od Bibliotekar »

Predsedniku opštine Senta izglasano poverenje uprkos preporuci Agencije za sprečavanje korupcije

Odbornici Skupštine opštine Senta su na današnjoj sednici sa 26 odborničkih glasova „ZA”, te uz dvoje uzdržanih odbornika, izglasali poverenje predsedniku opštine Rudolfu Ceglediju, nakon što je, zbog dopisa koji je u prošli petak dostavljen od strane Agencije za sprečavanje korupcije, Cegledi bio u obavezi da pokrene glasanje o poverenju protiv samoga sebe, pošto je Agencija nakon odlučivanja u drugom stepenu utvrdila da je on u dva navrata prekršio zakon, preneo je portal Sabad Mađar so.

Slika

Današnja sednica Skupštine opštine Senta

U pitanju je slučaj iz 2016. godine, kada je Fondacija „Cor Jesu” podnela opštini prijavu na dva konkursa,a koje je Cegledi potpisao, iako je u to vreme bio i član Upravnog odbora Fondacije.

Cegledi je rekao da su oba programa protekla bez ikakvih problema, da od Fondacije „niko ni dinar nije uzeo” i da se „nije dogodilo ništa osim sukoba interesa”.

Cegledi je predsednik opštine Senta od 2012. godine, a kao predstavnik Saveza vojvođanskih Mađara (SVM) prošle godine je po treći put izabran za prvog čoveka opštine.

U Skupštini opštine Senta SVM ima 13 odbornika, Srpska napredna stranka (SNS) 10, a Zajedno za bolju Sentu i Građanski pokret za Sentu po tri predstavnika. Opštinsku vlast u Senti čine SVM i SNS.

(Autonomija)
P.S. Parturient montes, nascetur ridiculus mus. :roll:
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od branko »

Velikom većinom?
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od Bibliotekar »

Vaistinu velikom. Skupština opštine nam mile ima ukupno 29 odbornika, a unserer Bürgermeister je dobio podršku njih 26. Agencija sada može jedino da mu pusti vetar pod prozor - i to pod uslovom da ga prethodno zamoli za dozvolu. :ugeek:
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od branko »

Биолог и фотограф природе Јожеф Гергељ из Сенте: Вреди поранити и бити невидљив док се природа буди

Извор: Dnevnik.rs

Већ четири деценије Јожеф Гергељ из Сенте оштрим оком, кроз објектив фотоапарата посматра и снима птице, животињски и биљни свет Потисја, а своје префињено фотографско умеће управо је представио на узложби “Про натура - о природи за природу” у кањишкој Галерији

Гергељ редовно обилази кањишки Јараш и друге локалитете у Потисју, интензивно из године у годину прати природни феномен цветања реке Тисе, а својевремено и дипломски рад на Катедри за биологију Природно математичког факултета у Новом Саду, посветио је живом свету и птицама рибњака Капетански рит и Јараша.

- Волим ово поднебље јер је природа разноврсна, јер ту су лесни пашњак и слатине, приобаље, шуме и река Тиса, као и рибњак који се наслања на обод Суботичко хоргошке пешчаре. У таквом природном амбијенту јако је разноврстан биљни и животињски свет, па увек има шта да се фотографише. Највише волим да фотографишем птице из заклона, из аутомобила и када ујутро рано излазим у природу. Увек, када човек проведе више времена у природи, нађе нешто интересантно што вреди овековечити и после приказати људима који нису толико склони да све то примете и виде, или чак и не знају да постоје такве врсте биљака и животиња у нашој околини - објашњава Гергељ.

Како до равнотеже између производње хране и заштите природе?
- Птице много страдају, па управо имамо велики међународни пројекат на спречавању страдања птица од електродистрибуције. Наши чланови волонтери прегледају и прате више од 400 километара далековода, да се сагледа где су најугроженија места и где птице највише страдају. Други проблем је што се све више преоравају пашњаци и зелене површине, тако да је у задњих 20 година више од 20.000 хектара травнатих површина нестало, што су била природна станишта птица и животиња. Највећи “непријатељ” живот света је пољопривреда, тако да треба наћи равнотежу између производње хране и заштите природе. Ту видим највећу улогу цивилних организација да утичу на ресорно министарство пољопривреде и заштите животне средине, да се не дозвољавају одређене делатности и градње које угрожавају животну средину - наглашава Јожеф Гергељ.

Slika

По струци биолог, а по професији новинар у дневном листу “Мађар со”, поред новинске фотографије Гергељу је у слободном времену преокупација фотографисање природе. Објавио је и неколико књига, између осталог и “Птичји календар”. Фотографије природе је приказивао на изложбама у земљи и иностранству, а на домаћим и међународним конкурсима освајао је бројне награде. Између осталог, лане је био “Фотограф природе године”, на конкурсу Мађарског фотографског друштва “Натур арт”, највећем такмичењу фотографа природе у Карпатском басену, на коме је било преко 4.000 фотографија више од 250 аутора, а прву награду добио је у категорији “Човек и околина” за фотографију јато гачаца који излеће из дима на запаљеном сметлишту код Чоке.

- Поред доброг фото апарата, објектива и оштрог ока да настане добра фотографија у природи неопходна је добра воља, истрајност, стрпљење, оданост и посвећеност природи, али и мало предзнања. Човек треба знати шта тражи у природи, али поред фотографа који су верзирани у снимању и највећи лаици могу открити интересантне и занимљиве детаље у природи. Само треба изаћи у природу и прошетати отворених очију - указује Гергељ.

Биолог и фотограф природе из Сенте каже да увек устаје рано, те да нарочито сада у пролеће вреди устати и изаћи у природу заједно са освитом зоре, још пре изласка сунца.

- Живи свет у природи се буди када почне да свањива и човек ако хоће да невидљив у природи, да заузме неки заклон у чеки, одакле ће да прати шта се дешава и фотографише. Пошто највише фотографишем птице и животиње, треба увек добро да се сакријем да се не омета нормалан живот птица и осталог живог света у окружењу, јер у супротном онда то више нису аутентичне фотографије ако се на фотографијама види да су птице и животиње плаше човека. Да бисмо били невидљиви у природи морамо изградити добре чеке, заузети добре заклоне, мада често сам успевао фотографисати аутентичне призоре и из аутомобиле, када полако стижем на одредиште. Тада птице и животиње не виде човека, јер мање се плаше аутомобила. Успевао сам и на тај начин да се приближим неким птицама, младим лисицама и другим животињама. Објектив треба увек бити спреман за реаговање у правом тренутку - предочава Гергељ.

М. Митровић
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od Bibliotekar »

A u svojstvu osobenog ilustrativa fotografskog umeća g. Jožefa Gergelja, te ujedno i zornog svedočanstva o osobenim lokalnim društveno-ekološkim prilikama koje predstavljaju faktički predložak njegovih istinski upečatljivih fotosa, evo i jednog verističkog snimka iz njegove zapažene prirodnjačke knjige „Ptičji kalendar”, koja je uz pomoć Fondacije „Gabor Betlen” i Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije objavljena 2013. godine - naziv fotografije glasi „Rode u plamenu”:

Slika

Isto tako treba reći da je g. Gergelj tokom niza godina pored publikovanja vlastitih knjiga bio i stručni recenzent možda najfundamentalnije zavičajne prirodoslovne publikacije - dvotomnog dela „Životinjski svet Sente” Janoša Guelmina, a koja je u okviru edcije „Građa za monografiju Sente” u izdanju Udruženja prijatelja muzeja i arhiva „Đula Dudaš” svetlost dana ugledala 1991. godine.

Slika

Jožef Gergelj se kao stručni recenzent izdanja obraća prisutnima na promociji knjige „Životinjski svet Sente” decembra 1991.

Još jedna njegova po zavičajnu istoriju Sente takođe neprocenjivo vredna foto-dokumentaristička aktivnost vezana je za višedecenijsko publikovanje prigodnih kalendara sa senćanskim motivima, a koji predstavljaju osobeni istoriografski dokument o transformacijama jednog grada i njegovog okruženja u neumitnom hodu vremena.
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od branko »

Volonteri obradovali majke i bebe u Senti

SENTA - Volonteri senćanskog Crvenog krsta predali su 25 paketa za majke i bebe u Opštoj bolnici “Senta”. Akcija se realizuje u sklopu obeležavanja Nedelje Crvenog krsta, koja traje od osmog do petnaestog maja.video icon
Porodilje će dobiti poklone prilikom izlaska iz bolnice. Jedna od njih je i Marina Čikić, majka dečaka Sergeja rođenog devetog maja. Ona kaže da je prijatno iznenađena ovim gestom.

Stvarno nisam očekivala i zahvaljujem se Crvenom krstu i naravno da puno znači svaki znak pažnje jednoj novopečenoj majci rekla je Marina.



“Ove godine u senćanskom porodilištu na svet je došlo gotovo 250 beba, 10 odsto manje u odnosu na 2020 -tu. To je dokaz da je pandemija ostavila traga i u ovom segmentu života, kaže načelnik Odeljenja za ginekologiju i akušerstvo doktor Slobodan Živković.

“Jedino nam je žao što muževi ne mogu da prisustvuju porođaju, inače, sve ostalo funkcioniše, osim što nema poseta, ali nadam se, uz vakcinaciju i muževi će moći da prisustvuju. Inače, radimo sve kao i pre pandemije, trudimo se da sve to bude kako treba" potvrdio je za RTV dr Slobodan Živković, načelnik Odeljenja za ginekologiju i akušerstvo u opštoj bolnica “Senta”.

Crveni krst Vojvodine tradicionalno, već nekoliko decenija, priprema poklone za majke i bebe, kaže sekretar senćanskog ogranka ove organizacije Milan Muškinja.

“Svaka porodilja će dobiti ono što je najneophodnije za početak, a ovo je način da Crveni krst pospešuje natalitet i želi da nas ima što više, izjavio je Milan Muškinja, sekretar Crvenog krsta “Senta”

Pored ovih paketa koji sadrže pokrivač i zaštitu za krevetac, jastuče, benkicu, čarapice i termometar, porodiljama će biti uručeni i radosnica, čestitka i kozmetika za negu beba u organizacijama Crvenog krsta u mestima njihovog stanovanja. To je dar Crvenog krsta Srbije, kaže naš sagovornik.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od Bibliotekar »

Kano crvenokrstovne Sunčane jeseni života neumorna okosnica, jedva čekam da naiđe nam tradicionalna oktobarska radosnica...

Slika

8-)
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od Bibliotekar »

Pobesneli „Punto” kosio sve pred sobom

U kasnim popodnevnim časovima u Senti se danas zbila istinski nesvakidašnja saobraćajna nesreća. Tada je, naime, za sada nepoznati vozač svojim automobilom marke „Fiat Punto” (tip 188 - tzv. druga generacija „Punta”) na potezu od bivše šalterske sale „Vojvođanske banke”, pa sve do ulaza u Tržni centar „Idea” u senćanskoj ulici Jovana Đorđevioća, doslovce pokosio sva u zelenom pojasu duž trotoara i kolovoza opstojeća stabla Belog gloga, a pride i saobraćajni znak, te masivni stub ulične rasvete.

Slika

Izgled ulice Jovana Đorđevića nakon prolaska raspomamljenog „Punta”

Na svu sreću u tom periodu nije bilo pešaka na inače prometnom trotoaru pomenute ulice, pa tako u ovom incidentu niko nije povređen.

Slika

Devastirani „Punto” se zaustavio tek na samom ulazu u Tržni centar „Idea”

Policija je na mestu udesa dosta dugo vršila uviđaj, te je usled toga saobraćaj na tom potezu na par sati bio obustavljen.

Slika

Izgled trotoara ulice Jovana Đorđevića nakon nesreće

Raščišćavanje ulice je usled nastupajućeg mraka obavljeno samo delimično, te će do potpune sanacije trotoara najverovatnije doći tek tokom sutrašnjeg dana.

Slika

Ostaci izlomljenih stabala iz zelenog pojasa na pločniku ulice Jovana Đorđevića

Istraga o uzrocima ove istinski nesvakidašnje nesreće je u toku.
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od Bibliotekar »

Fabrika šećera TE-TO iz Sente u stečaju oglasila prodaju vredne imovine - u ponudi su građevinsko zemljište, upravna zgrada, ogromna proizvodna hala...

Fabrika šećera TE-TO iz Sente a.d. u stečaju iz Sente oglasila je prodaju imovine javnim nadmetanjem.

Imovina koja je oglašena na prodaju sastoji se iz dve celine. Prvu celinu čini gradsko građevinsko zemljište u Senti površine oko 3,6 ha i močvara prve klase površine nešto više od 0,5 ha.

Drugu celinu čine brojni objekti koji će biti predmet javnog nadmetanja. Upravna zgrada površine 666 m2, proizvodna hala površine 4.454 m2, zatim magacin 1.115 m2, skladište 110 m2, trafo stanica površine 11 m2, kao i portirnica u okviru fabričkog kruga površine 18 m2.

Slika

Vrednost celokupne imovine procenjena je na oko 60 miliona dinara.

Slika

Javno nadmetanje biće održano u Senti, bivša upravna zgrada „Šampinjon” d.o.o, 28. juna sa početkom u 11 časova. Registracija učesnika biće obavljena 2 sata pre početka aukcije, odnosno od 10:00 do 11:50 časova.

Pravo na učešće u aukciji imaju pravna i fizička lica koja plate otkup prodajne dokumentacije u visini od 50.000 dinara, uplate depozit i potpišu izjavu o gubitku prava na vraćanje depozita.

Kako je navedeno u oglasu, imovina se prodaje u viđenom stanju a može se razgledati nakon otkupa prodajne dokumentacije najkasnije 7 dana od dana aukcije.

Izvor: https://www.ekapija.com/news/3287875/fa ... ne-imovine

Slika
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5510
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od Bibliotekar »

Skupština opštine Senta na današnjoj sednici donela je odluku o ukidanju Apotekarske ustanove Senta

Na današnjoj vanrednoj sednici skupštine opštine Senta doneta je odluka o tome da se sa 31.V 2021. godine okonča rad državne apoteke u Senti. Skupština opštine je još prošle godine donela odluku da se pokrene njen stečaj i davanje u zakup zbog nelikvidnosti. Na sednici je takođe rečeno da se odbornici nadaju da će se nakon davanja u zakup apoteke u Senti, Tornjošu i Gornjem Bregu rešiti ovaj problem.

Slika

Slika

Slika


Slika

P.S.

Cilj postojanja državnih apoteka, poštovane dame i gospodo, bio je opšti interes, a ne profit. No osim srcegrejuće spoznaje da smo kontinuiranim i samopregornim tridesetogodišnjim naporima usmerenim ka razvijanju tržišnog humanizma (suština koncepta: ko bude imao da plati lečiće se) dospeli do trenutka u kojem zdravlje - kao, uostalom, i sve drugo - definitivno postaje roba (pri čemu više neće biti relikta tzv. socijalno orijentisanog humanizma koji radi sa malom maržom),no ujedno i do otvorenog - doktrini slobodnog tržišta inače nepoznatog! - modela netržišnog favorizovanja „poželjnih & konkurentnih” tržišnih subjekata. Niko naime, konzumentima medikamentoznih preparata nikada nije objasnio čudnu netržišnu sistemsku obavezu državnih apoteka da pri nabavci obavezno moraju da sprovode proces javne nabavke, što ih je znatno ometalo u pribavljanju neophodnih, od konzmenata zahtevanih medikamenata i medicinskih sredstava. Ultraefikasne privatne apoteke takvu obavezu, za divno čudo, nikada nisu imale.

Slika

Biće da su u čistom tržišnom sistemu neki tržišni subjekti ipak sistemski favorizovani na račun drugih. O čemu pak blaženopočivši tvorac koncepta slobodnog tržišta, Adam Smit, nikada nije pripovedao. :ugeek:
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Mediji o našem malom mistu

Post od branko »

Bankrotirala apoteka u doba korone? Interesantno!
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Odgovori

Ko je OnLine

Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 20 gostiju