Malo i lepih vesti

Odgovori
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Malo i lepih vesti

Post od branko »

OTAC GODINE Ćerka nije imala načina da dođe do ŠKOLE, sam izgradio 4 kilometara puta

Priča koja dolazi iz Turske još jedan je dokaz da su roditelji spremni da učine sve za svoju decu.

Kada je malena Gamze Korkut prošle godine trebalo da krene u vrtić, iz njenog sela do vrtića nije bilo puta pa tako ni autobusa kojim bi se do njega vozila.

Planinsko selo u kom se nalazi devojčicina kuća na jugozapadu provincije Mugla bilo je zanemareno, a opštinska i pokrajinska uprava odbile su zahteve porodice da izgrade novi put. Poručili su da u vezi sa tim ne mogu da urade ništa, jer je to zemljani, šumski put.

Te godine se ništa nije promenilo, tada šestogodišnja Gamze upisala je osnovnu školu u distriktu Mentese. Kada je njen otac video da će nepostojanje puta da utiče na obrazovanje njegove ćerke, ćerku je traktorom počeo da vozi do najbližeg glavnog puta kojim je vozio autobus.

Pet dana u nedelji otac i ćerka truckali su se neravnim putem na traktoru, što je zahtevalo puno vremena i bilo veoma naporno.

Tada je otac Ramazan odlučio da uzme stvar u svoje ruke i to doslovno. Primio se posla i sam očistio, iskopao i poravnao put. Sve svojim rukama, piše "Dejli sabah".

Potom je unajmio bager i četiri kamiona. Opština mu je pozajmila još jedan kamion, a regionalna direkcija za šumarstvo valjak.

Nakon šest napornih dana, otac je završio put dug četiri kilometra, prekriven šljunkom. Malena Gamze sada je imala ugodniji put do škole, a autobus je mogao da dođe do praga njene kuće.

Međutim, porodica se sada suočila sa novim problemom: dugovima. Nakon što su svu ušteđevinu potrošili na obnovu kuće koja je izgorela u požaru pre tri godine, trebalo je da plate 42.000 turskih lira za troškove izgradnje puta.

Kada je Ramazanu ponestajalo nade, na vratima se jednog dana pojavio neočekivani posetilac. Bio je to lokalni guverner Kaner Jildiz koji je imao dobre vesti. Sav Korkutov trošak otplatila je provincija Mugla. Posebno ih je dirnula snaga očeve ljubavi i prednost da učini tako veliku stvar.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Malo i lepih vesti

Post od branko »

Mesto u kom za svaku rođenu devojčicu posade 111 stabala

Ima jedno divno selo u Indiji, drugačije od svih drugih sela i gradova na svetu. U tom selu, kad se rodi devojčica, nastupa neobično slavlje.
Piplantri je selo u Radžistanu u kojem poslednjih 13 godina, svaki put kad se rodi devojčica, stanovnici posade 111 stabala. Roditelji devojčice, osim što zasade drveće za svoju novorođenu ćerku, potpisuju i zakonsku izjavu da će ona imati kompletno obrazovanje i da se neće udati pre nego što napuni 18 godina, piše nationalgeographic.rs.

Osim toga, seljaci se udružuju i skupljaju među sobom 21.000 rupija, dok roditelji prilažu svojih 10.000, a prikupljeni novac je neka vrsta depozita koji devojčica može da podigne kada napuni 20 godina. U zemlji kao što je Indija, gde se rođenje dečaka slavi na sva zvona, a masovno se vrše abortusi ženskih beba, priča iz Piplantrija definitivno pravi veliku razliku i iz nje bismo i mi mogli mnogo da naučimo.

A sve je počelo ne tako davno, godine 2006, kada je bivši poglavar sela Šajam Sundar Palival izgubio ćerku Kiran. Želeći da održi uspomenu na nju i da oživi praksu slavljenja života svake devojčice, sa meštanima je postigao ovaj neobičan dogovor, a osim što oni posade 111 stabala, roditelji novorođene preuzimaju na sebe i obavezu o održavanju posađenog drveća.

U Piplantriju se svake godine rodi oko 60 devojčica, ali je praksa abortusa u slučaju ženskog pola u Indiji i dalje česta, i to iz više razloga. Pre svega zbog miraza koji je veliki izdatak za prosečnu porodicu, ali i konzervativnog nasleđa koje žensku decu smatra manje vrednom. Zato je zabrana testiranja pola fetusa jedna od mera koje je indijska vlada uvela da bi se sprečili masovni abortusi zbog neželjenog pola, uz ukidanje obaveze miraza.

Ipak, Piplantri je sa svojom politikom i dalje svojevrsna oaza, a žitelji su čak našli način i da zarade od drveća koje sade za devojčice. Oni su u cilju zaštite od termita uz drveće počeli da gaje aloe veru i da razvijaju proizvodnju na bazi ovog sastojka. To je sada glavni izvor prihoda za mnoge njihove porodice, a ekonomski rast je evidentan.

Ima li boljeg dokaza da jednostavna inicijativa i rad mogu da promene pogled društva, ali i pojedinca?
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Malo i lepih vesti

Post od Bibliotekar »

Bojim se da u slučaju Piplantrija zapravo ima jedino dovoljno dokaza za tvrdnju da državna pomoć u podizanju irigacionih sistema neophodnih za navodnjavanje prirodno aridnih područja (kakvo je Radžastan u kojem se nalazi to ljupko i ekofeministički uzorito seoce) predstavlja ključni element rekultivacije devastiranih sredina.

U inače srcegrejućem članku je potpuno izostavljeno predočavanje činjenice da je SNABDEVANJE VODOM ključni element uspešne reforestacije čitavog područja, te da je problem vodosnabdevanja zapravo rešen podizanjem 1.800 minijaturnih planinskih brana i 12 planinskih rezervoara varijabilnog kapaciteta u rasponu od 30.000 to 3.5 lakh-litara u proteklih 11 godina, koji zapravo obezbeđuju nepohodnu vodu za 8.000 stanovnika dotičnog sela i njihove drvenaste sadnice.

Sve pomenute brane i vodozahvati podignute su pak zahvaljujući državnim programskim fondovima MNREGA (Mahatma Gandhi National Rural Employment Guarantee Act) i IWMP (Integrated Watershed Management Programme), bez kojih podizanje arborealnog pokrivača zapravo ne bi bilo moguće.

Slika

Vodozahvatni planinski rezervoar sela Piplantri iz kojeg lokalno žensko stanovništvo manuelno crpi vodu za domaćinstvo i navodnjavanje drvenastih biljnih vrsta

Za nadati se je da će dalja implementacija nacionalnog državnog programa prezervacije atmosferskih voda (Jal Swavlamban Yojana) omogućiti proširenje izrazito ograničenih vodnih resursa Indije i time augmentaciju postojećih lokalnih ekoloških inicijativa u aridnim područjima planete.
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Malo i lepih vesti

Post od branko »

Da, znam. Ne voliš lepe vesti.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Malo i lepih vesti

Post od Bibliotekar »

Grešiš, dušo. Problem je u tome što ja zaista volim dobre VESTI, a ne narativnu saharin-mitopoetiku. :ugeek:

Evo, na primer, jedne vesti koju Ti sigurno niko nije saopštio: EVROPA JE DANAS ZELENIJA NEGO IKAD!

Slika

No to u modernom, politički nadasve korektnom informativnom posleništvu, uopšte nije vest. :ugeek:
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Malo i lepih vesti

Post od branko »

Vidim, kod nas se zeleni... u tri... zeleno.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Malo i lepih vesti

Post od Bibliotekar »

Vaistinu se zeleni na brdovitom Balkanu! Pogledaj samo ovaj satelitski snimak „Landsat”-a iz 2013:

Slika

Štaviše - Sorabija mila počev od 1953. kontinuirano uvećava svoje površine pod šumom. Doduše, njena pošumljenost je izrazito neravnomerno distribuirana, ali i nadalje ostaje činjenica da je danas ona zelenija nego što je bila npr. 1940. godine:

Slika

:ugeek:
Acriter et Fideliter!
Slika
Odgovori

Ko je OnLine

Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 13 gostiju