Značajni pronalasci

Odgovori
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Značajni pronalasci

Post od branko »

ZNAČAJNI PRONALSCI

Elektricno osvetljenje

Majkl Faradej je otkrio kako se stvara elektricitet mehanickim putem. Dva naucnika su istovremeno našla nacin da elektricitet upotrebe za osvetljenje. To su bili Englez ser Džozef Svon i Amerikanac Tomas Edison.

Svaki na svoj nacin otkrili su da kada struja prolazi kroz tanku nit ili plocicu od uglja, ona se zagreva do belog usijanja i odaje svetlost. Ugljena nit je stavljena u stakleni balon iz koga je odstranjen vazduh i stvoren vakuum.

Ovaj pronalazak je sledecih godina usavršavan pa su sijalice pocele da se masovnije proizvode, cena im je stalno opadala, tako da su ušle u sve domove.

Elektricitet

Od davnina covek je bio svestan postojanja elektriciteta. Tek pre 150 godina otkriveno je kako se elektricitet može koristiti. Prvo znacajno otkrice vezano je za Italijanskog naucnika Aleksandra Voltu. On je 1800-te godine napravio baterije koje su proizvodile elektricitet. Medutim najznacajniji pronalasci pripadaju Engleskom naucniku Majklu Faradeju.

20 godina Faradej je proucavao radove svijih prethodnika i vršio eksperimente iz oblasti elektriciteta te je 1831. godine aparatom, sastavljenom od magneta, bakarnog diska i žice proizveo ili indukovao elektricnu stuju. To je znacilo da se po želji mogla proizvoditi ova tajanstvena sila

Parobrod

Kada je James Wat usavršio parnu mašinu ljudi su, sasvim prirodno, razmišljali kako da je koriste za brodove. Jedan od prvih parobroda izgradio je Amerikanac Robert Fulton, 1807. godine. Brod se zvao Klermon. Plovio je pogonjen bocnim tockovima se lopatama, ali je imao i katarke i jedra. Svoju prvu plovidbu obavio je uzvodno rekom Hadson, od New Jorka od Albanija, prosecnom brzinom oko 7 km/h.

Moreplovci su bili nepoverljivi prema brodovima na pogon parnom mašinom. Jedrenjaci su bili lepi i, uz pomoc vetra, brzi.
Prvi brod koji je 1838. prešao Atlantik samo pomocu parnog pogona zvao se Sirius. Parobrodi su se sve više gradili, ali su svi imali bocne pogonske tockove sa lopatama i katarke, tako da su mogli koristiti i jedra. Kompanija Kunard je 1840. izgradila 4 parobroda za stalnu plovidbu do Amerike.

Poznato je da drvo pluta na površini vode a da gvožde tone. Pa ipak, novi brodovi gvozdene konstrukcije su plovili. U Bristolu je 1844. spušten u more brod Velika Britanija. To je bio najveci brod gvozdene konstrukcije toga doba. Umesto bocnih pogonskih tockova sa lopaticama, Velika Britanija je plovila pomocu elise, ali je jos uvek imala jedra sa 6 katarki.


Parna turbina

Vodena para pokrece klip u cilindru parne mašine. Snaga vodene pare se koristi i za rad parnih turbina. Osnovna ideja je jednostavna. Princip rada je isti kao i kod vetrenjace: vetar udara o krila, okrece ih u krug i tako pokrece osovinu. Kod parne turbine mlazevi pare se šire izmedu peraja na kucištu i onih na osovini obrcuci je. Tako se stvara ravnomerna i neprekidna pogonska energija. Parnu turbinu je 1884. izumeo serCarls Parsons koji je radio u jednoj prjektantskoj firmi i posvetio se proucavanju parne turbine.

Godine 1890. parna turbina se uvodi u elektricne centrale, a 1897. ugradena je u jedan brod. Probe su pokazale da brodovi na taj nacin mnogo brže plove nego ako koriste parnu mašinu. 1907 godine dva velika engleska prekookeanska broda imali su parne turbine, ubrzo su bile korišcene u svim veliki brodovima. Parne turbine se koriste i u elektricnim centralama kao pogon za dinamo-mašine koje proizvode elektricnu energiju.

Lokomotiva

Otac Džordža Stivensona bio je ložac lokomotive, u rudniku uglja u blizini Njukasla. Sa 14 godina Džordž je postao ocev pomocnik. Voleo je lokomotive i sve svoje slobodno vreme posvetio je njihovom proucavanju.

To je, otprilike, bilo 1785, kada su parne mašine jos bile nepokretne. Koristile su se za vucu vagona, pomocu lanaca i užadi.

Richard Trevitik je 1804. konstruisao lokomotivu sa tockovima, a istim poslom bavilo se još nekoliko inžinjera. I Džordž Stivenson se dao na posao. Konstruisao je svoju prvu lokomotivu 1814. I dalje je usavršavao svoj model. Kada je 1815. proradila prva državna železnica izmedju Stoktona i Darlingtona u Engleskoj, njegova lokomotiva vukla je prvi na svetu teretni voz sa nekoliko putnika.

Najpoznatija Stivensonova lokomotiva zvala se Raketa. Njegov sin Robert imao je udela u njenom konstruisanju. Godine 1829. ponudena je nagrada od 500 funti onome ko konstruiše najbolju lokomotivu. Raketa je pobedila. Svi su bili iznenadeni njenom izuzetnom brzinom od 50 km/h. Džordž Stivenson je uz Roberta postao vodeci inžinjer železnica i to ne samo zbog lokomotiva vec i zbog izgradnje pruga.

Parna mašina

Jednoga dana, 1763. godine, mladi Škotlandanin James Wat popravljao je model jedne mašine. To je bila parna mašina, otkrivena šezdeset godina ranije, koja se koristila za pumpanje vode iz rudnika uglja. Dok je vršio opravku doneo je veliku odluku: pokušace da napravi bolju parnu mašinu.

Izucavao je vodenu paru, i vršio mnoge eksperimente. Na kraju je konstruisao prvu potpunu parnu mašinu. Na njegovu radost, mašina je proizvodila više pare u odnosu na svoju velicinu nego mašina starog tipa, uz manju potrošnju goriva. Wat se tome potpuno posvetio. Postao je ortak fabrikanta Metju Boltona iz Birmingema. Uskoro su zbog svojih mašina postali slavni.

Mada su im parne mašine bile dobre, samo su pokretale osovinu unazad i unapred. Wat 1781. cini svoj drugi pronalazak. To je znacajan datum jer je Wat uspeo da parnim mašinama pokrene tocak.

Tako je svet dobio novi izvor energije. Parna mašina se koristila za pogon tockova lokomotiva, brodskih elisa i mašina u fabrikama. Ovo je bio pocetak nove ere-veka pare.

Predja i tkanje

Da li ste ikada pomislili da se pamuk dobija od maljavih biljaka, a vuna od rutave dlake ovaca? Ljudi su hiljadama godina pravili vlakno za tkanine od malih komada vune, lana, pamuka i drugih materija posebno cešljanih, a zajedno upredenih u niti. Od vajkada se preda obavljala rucno, pomocu tocka za predu, sve dok jedan tkac iz Lankasira, James Hargrivs, nije 1764. ucinio veliko otkrice. Postoji prica o tome kako je na tu ideju došao kada je srušio ženinu preslicu i video delove unaokolo rasute. On je tada došao na ideju da napravi mašinu koja ce moci da upreda nekoliko niti odjednom. Radio je naporno i najzad stvorio mašinu koja je upredala po 8, a kasnije i po 26 niti. Ova mašina se zvala predilica.

U toku narednih 20 godina još 3 pronalaska stvorili su od Engleske industrijsku zemlju. Cetiri godine posle Hargrivsovog uspeha, ser Ricard Arkrajt je napravio mašinu za predu koja je zamenila ljudsku ruku. Ova mašina je najpre radila na pogon konjskom vucom, a kasnije pomocu tocka koji je pokretala voda. Oba pronalaska kombinovao je Semjuel Krompton i ta mašina je nazvana mašina za predu.

Edmund Kartrajt je 1785. izumeo još jednu novinu: mehanicki razboj. Do tada su se tkanine tkale na rucnim razbojima, a Kartrajt je pronašao kako da se ovaj posao obavlja mehanicki. Tada nicu fabrike sa mašinama, a Engleska postaje veliki izvoznik štofova.

Sekstant i hronometar

Nekada su mornari mogli samo otprilike da odreduju svoj položaj. Tek 1731. Englez po imenu John Hadly izumeo je jedan važan instrument. To je bio sekstant, naprava pomocu koje su mornari odredivali položaj broda. Oni su posmatrali ugao pod kojim se Sunce ili neka zvezda nalaze iznad horizonta, a zatim su izracunavali položaj pomocu knjige tabela.

Pronalazak Johna Hadlya bio je veoma znacajan, ali ne i dovoljan. Da bi odredili tacan položaj na moru, mornari su morali znati tacno vreme u Engleskoj. Vreme se menja ako se putuje oko sveta, a nijedan tadašnji casovnik nije bio dovoljno tacan. Trebalo je, dakle, pronaci casovnik narocite vrste.

Ovaj problem rešio je John Harison iz Engleske. Posle višegodišnjeg rada on je napravio sat koji je nazvan Hronometar. Harison je 1761. poslao svog sina na šestonedeljno putovanje radi probe rada njegovog, cetvrtog po redu, casovnika. Po dolasku na Jamajku sat je bio netacan samo za pet sekundi. Harisona je Vlada nagradila sa 20.000 funti. Tako su pomocu Hronometra, koji pokazuje tacno vreme po Grinicu, pomorci mogli da koriste sekstant za odredivanje svog položaja na moru.

Štamparska mašina

Pronalazac štamparije pokretnim slovima bio je Nemac Johan Gutemberg, mada su Kinezi nekih 1000 godina ranije poznavali ovu veštinu.

Era štampanja ipak je pocela onda kada je Gutemberg ,1440.g. došao na ideju da izliva slova od metala i da od njih sastavlja redove i strane.

On je konstruisao i drvenu presu za štampu pomocu koje se otisak sloga dobijao pritiskom ravne ploce preko lista hartije. Tako je izdao cuvenu Bibliju štampanu po tom novom sistemu, 1455.g.

Samo nekoliko decenija posle Gutemberga javlja se i prva štamparija u našoj zemlji, na Obodu u Crnoj Gori. 1493. godine tamo je štampan OKTOIH.

Teleskop

Kada je Italijan Galileo Galilej bio decak, njegovi roditelji nisu znali da li ce, kada odraste, postati muzicar, umetnik ili naucnik, jer je za sve bio obdaren. Bio je veoma ljubopitljiv. Uvek je želeo da zna odgovore na pitanja kako i zašto. Kasnije je postao jedan od velikih Svetskih naucnika.

Galilej je bio profesor matematike na Univerzitetu u Padovi, 1.609, kada je cuo o izvanrednom pronalasku u Holandiji. To je bila cev sa dva sociva, a kada bi se kroz nju gledalo predmeti su se cinili bliži i veci. Galilej nije video ni jedan od tih instrumenata, ali je odmah o tome razmišljao i napravio je jedan za sebe. Posmatrani predmeti izgledali su tri puta bliže.

Ovaj pronalazak nazvan je TELESKOP, po Grckim recima koje u prevodu znace daleko i gledati. Galilej je uložio mnogo vremena da konstruiše jaci teleskop. Naucio je kako se brusi i glaca staklo da bi se dobilo socivo. Radio je naporno sve dok nije napravio teleskop koji je uvelicavao osam, a kasnije i 33 puta.
Vlada je Galileja bogato nagradila za rad, a njegov snažan TELESKOP prodavao se širom Evrope. On ga je koristio za proucavanje nebeskog svoda. Tako je otkrio planine na Mesecu, mrlje na Suncu, Jupiterove satelite i utvrdio da se Mlecni Put sastoji od miliona zvezda.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Odgovori

Ko je OnLine

Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 11 gostiju