Dobro i zlo

Odgovori
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Dobro i zlo

Post od Bibliotekar »

Oh, ala se ova tema usložnjava... :roll:
Nemam nikakve pretenzije da arbitriram šta je dobro a šta zlo.
Šteta što ste u prethodno prezentovanom i faktografski dokazanom slučaju odsecanja glave sekirom ratnom zarobljeniku to već učinili, poštovani g. Timke. No ako odustajanje od arbitriranja Dobra i Zla predstavlja Vaš vrednosni ideal, u tom slučaju, poštovani gospodine, Vi namerno odustajete i od spoznaje stvarnosti i egzistirate isključivo u kontemplativnoj sferi, odustajući od ublažavanja patnji kojima su eventualno izložena bića u Vašoj okolini. Komforno jeste, ali zahteva potpuno odsustvo empatije, budući da tada Zlo može da se odigrava pred Vašim očima a da Vi i nadalje osećate puni unutrašnji mir što niste ni prstom mrdnuli. Legitimno jeste, ali je otelotvorenje Greha propusta i dugoročno socijalno neodrživo. Aušvic tada predstavlja samo periodične slučajeve varijeteta neminovne konsekvence odustajanja od činjenja.
Pa ni sama konstatacija da je vreme realno je samo po sebi nonsens.
Zaista? Pa kako to onda npr. ljudi (i zvezde takođe!) umiru? Ako vreme nije realni entitet, kako to da ima svoj smer? :)
Niko ga nije video niti ga može meriti.


Ni entropiju niko nije video, ali se ona, baš kao i vreme, savršeno može meriti.
za ovo moje prozaično pitanje da li postoji NIŠTA usledio bi očigledan odgovor - PROSTOR, PRAZNINA
Ni slučajno, gospodine. Prostor ima svoja svojstva, npr. dimenzije. Ima li to Vaše ništa svojstvo? Ako ga ima ono je matematički entitet, ako ga nema onda poseduje odsustvo svojstva pa je negativni entitet, budući da je njegovo entitetsko svojstvo matematički opisivo kao negativna vrednost. Skup svojstava Vašega Ništa prema tome nije prazan skup. Taj Vaš stari problem Platonove brade rešen je u matematičkoj ontologiji još 1948. od strane Vilarda van Ormana Kvajna (O onome što jeste – „On what there is”) koji je dokazao da ono što nije mora u nekom smislu biti, jer je pitanje šta jeste to što nije.

Ako ste pak istinski poklonik više matematike, ja Vam toplo preporučujem rad Davida Hilberta u revolucionarnom članku O beskonačnom („Über das Unendliche”, Mathematische Annalen - B. 95/1926), u kojem je dao sledeće rešenje za Vaše Ništa: Ono glasi:

„Postoji jedna funkicja ε koja svakom svojstvu A dodeljuje jedan objekt εA, tako da ako neki objekat ima svojstvo A, objekat εA imaće takođe to svojstvo. Označimo, za neprazan skup E, sa A svojstvo jerdnog skupa da bude element skupa E. Pošto je E neprazan skup, svojstvo A postoji za bilo koji njegov element, pa je ispunjen uslov da neki objekat (ništa) ima svojstvo A. Začkoljica je u tome što svaki objekt εA (objekat dodeljen svojstvu A funkcijom ε) takođe ima svojstvo A.”

Ako Vam je pređašnje nerazumljivo, evo i nešto jednostavnijeg objašnjenja, koje će sigurno obradovati Branka, jer uključuje bića iz prelepe grčke mitologije. Uzmimo, dakle, primer krilatoga konja Pegaza. Da Pegaz nije (da je Ništa) mi o njemu ne bismo govorili upotrebljavajući tu reč. Bilo bi besmisleno kazati čak i to da je Pegaz Ništa. Ne postoji mogućnost smislenog poricanja Pegaza, pa je tako Pegaz Nešto.

Naravno, nemamo ni jedan jedini dokaz da naš prostorno-vremenski kontinuum sadrži egzemplar krilatog vazduhoplovnog konja od krvi i mesa kojega nazivamo Pegazom. Ali Pegaz nalazi svoj matematički (te saobrazno tome i logički) bitak kao neaktuelizirana mogućnost, kao potencijalni entitet. Pegaz je entitet bez atributa aktuelnosti, odnosno Pegaz je entitet čiji bitak nije upitan već samo njegova egzistencija.

Za sve koje intersuje ova i slična materija neka pogledaju izvrsnu knjigu Zvonimira Šikića „Novija filozofija matematike” (Nolit, Beograd. – 1987.). Iskreno će uživati.

A sada da se mi, ako je ikako moguće, lepo vratimo na osnovni tematski niz – problem Dobra i Zla. ;)
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
aleksey
Globalni moderator
Postovi: 1008
Pridružio se: 08 Dec 2010, 15:28

Re: Dobro i zlo

Post od aleksey »

Ma je l' ti to pokušavaš da zavadiš dva oka u glavi?
=)) =)) =))
Don't cry because it is over, smile because it happened.
Timke
Postovi: 159
Pridružio se: 02 Jun 2011, 07:36

Re: Dobro i zlo

Post od Timke »

Cenjeni i Uvaženi, najbolje je da se ne sporimo, odnosno da ne izmišljamo razdor jer njega nema. Niti da pronalazimo toplu ili vruću vodu. Imao sam ja na Maloj maturi pitanje iz Fizike : Zašto je izmišljena, čemu služi rupa na saksiiji. Ma koliko sam se trudio i nabrajao raznih mogućnosti i razloga nisam zadovoljio svog nastavnika Albrehta. Samo još... pa još. I tu mi je pala i stala moja pamet. Nisam udovoljio sujeti svog nastavnika da mi propedevtikom ulije "nešto" znanja za koje verujem ni on sam nije znao. Ja verujem da ni on tada a kao ni ja sada, neznamo čemu sve služi - RUPA NA SAKSIJI! Bilo bi to divna tema za ovaj naučni forum. Dokučili bi se bliže istini i bili bi mnogo teži u znanju. Više ljudi više vidi i više zna. Samo je problem kako sakupiti svo to silno znanje na jedno mesto, na jednu hrpu. Moja mi je Mati još kada sam prohodavao, činio prve korake u životu, govorila : Sine, sve je pronađeno. I zato nemoj se truditi i na tome insistirati. Smisao života je u življenju. A ja zaintrigiran tako nametljivim i autoritativnim rečima sve okrenuo naopako. Imao sam šta i videti : Sve je jedna IZVIKANA I PREŽVAKANA LAŽ. ništa nije pronađeno, tek će da bude! Da nije tako ne bi usledili pronalasci koji su ovu tehnološku revoluciju uzneli do neviđenih visina. Zato se ne mirim sa činjenicom da je sve neprikosnoveno i kanonizovano. I ne primam stvari - zdravo za gotovo. To mi je glavno geslo u životu. Samo u se - i u svoje kljuse. Jer u ovim odnosima u društvu ima jako malo prijatelja. Jer ni sami sebi nisu prijatelji. Razume se da se u svemu mora imati osećaj mere i dužno poštovanje. A opet, pak, i moj Otac mi je stalno govorio : Nemoj puno da čitaš knjige - poludećeš. I jedan i drugi savet mojih roditelja iako je bio pozitivistički i dušebrižnički, delovao je da ja budem naopako ili nakrivo nasađen. Zavirio sam iza i video da je sve na početku ili nije u pravom smeru upućeno. Još kada me je štafeta titina odnela, oduvala, moje dalje školovanje je bilo zapečaćeno. Padale su, pljuštale jedinice, one "idolopokloničke". I trebao sam da budem izbačen iz skole i izopćen iz daljeg "visokoumnog" daljeg školovanja. Jednom reči na "fini", nedokučivi, intelektualan način. Jednom reči nisam bio onako "pametan" niti sposoban, za dalje napredovanju u sticanju propisanog "novog" znanja.
Kako je to dobro rečeno, hajde da se vratimo temi : U dobru je lako dobar biti , na muci se spoznaju junaci. Ko može živ da zna zašto je nešto dobro, a opet da nešto nije? Da je sve bilo dobro mi nikada ne bismo došli do saznanja da puno toga što nam se događa nije dobro i nije ljudski. Nije ni životnjski. A moja kvalifikacija pri tome i nije toliko važna, nije bitna ni merodavna. Zlo nikad ne bih mogao da uradim svesno, jer sam tako sazdan. Našao bih neki drugi izlaz ili rešenje. Neko sebi dozvoljava da proda i oca i mater i ...državu. I ne trepne.
Zamolio bih Bibliotekara da mi odgovori na pitanje : Imamo tri toma nekog dela. Recimo Dimina, Tri musketara. I knjiški moljac, crvić, prokopa kanalić od prve korce prvog dela do zadnje korice trećeg toma. Ako je svaka knjiga debela 1,5 santimetra, koliko je ukupno dugačak taj kanalić? Naučno, matematičko pitanje kako za osnovce tako i za one malo i više naprednije. Pozdrav
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Dobro i zlo

Post od Bibliotekar »

Pa kad ste me već tako lepo zapitali, poštovani g. Timke, red je da Vam dam i odgovor:

Tri musketara” su zapravo jednotomno delo. A Vi ste, uvaženi štovaoče nauke, propustili da navedete kolika je debljina korica tog Vašeg trotomnog dela. Zadatak je stoga transfinitan usled nedovoljnog definisanja. :)

Ja u međuvremenu još uvek čekam odgovor na moje pitanje koje se tiče postojanja smera vremena. ;)
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Dobro i zlo

Post od branko »

Ja nisam najbolji u matematici, pa se pitam da li bi nešto menjalo na stvari ako bi bile "Tri sestre"? Mislim da li bi crvić Bibli brže prionuo na posao? Da li bi pre savladao? Normalno, to zavisi i od debljine "sestara" ali mislim da za našeg crvića to ne bi bio problem...
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Dobro i zlo

Post od Bibliotekar »

Ni najmanje, Đipovino Razjagljena. Spoznajni podsticaj za crvića-tuneldžiju predstavljala bi eventualno „Neverovatna i tužna istorija nevine Erendire i njene bezdušne babe”, ali i ona je - avaj! - jednotomno delo. Crvić-Stahanovac stoga smatra da bi jedini dostojni izazov za njega predstavljalo trinaestotomno delo Marsela Prusta „U potrazi za izgubljenim vremenom” (A la Recherche du Temps Perdu), koje ponajbolje može podstaći na istinsko pregalaštvo. U njemu je općenito vidljiv i Tvoj originalni doprinos kao našeg Rascvalog Forumskog Krasuljka, a napose u trećemu tomu zbirnoga dela - U sjeni procvalih djevojaka.

Doduše, deskriptiv „ocvao” bi u Tvome slučaju odgovarao daleko više negoli pridev „procvao”, ali ne sitničarimo zarad istinske spoznaje. :twisted:

A kad smo već kod nje, možda ne bi bilo zgoreg da se vratimo na jedno intrigantno pitanje koje nam je podario g. Timke, a koje glasi:
Ko može živ da zna zašto je nešto dobro, a opet da nešto nije?
Kant i Minorni Ja zdušno odgovaramo: svako ko upotrebljava racionalnu analizu i spoznaju u strukturiranju i klasifikaciji pojava, budući da zlo dolazi od neznanja.

Dopuštajući da pređašnja konkluzija usled svoje inherentne intelektualnosti ne mora obligatno da bude svakome namah uverljiva i jasna, pozivam sve participante ovog tematskog niza da analizirajući sledeći primer daju svoj odgovor na pitanje da li je ljudsko delo koje je prikazano na niže navedenoj fotografiji, a koje je registrovano tokom tzv. oslobađanja Iraka 2004. god, manifestacija Dobra ili Zla:

Slika

Svi mi koji smo prisutni u ovom tematskom nizu jesmo živi ljudi. Možemo li stoga mi znati šta je zapravo ovo predstavljeno i objektivno počinjeno ljudsko delo - Dobro ili pak Zlo? :!:
Acriter et Fideliter!
Slika
Timke
Postovi: 159
Pridružio se: 02 Jun 2011, 07:36

Re: Dobro i zlo

Post od Timke »

Ako nismo u mogućnosti da se nagodimo oko Tri musketara. Da probamo sa SEOBAMA, Miloša Crnjanskog? Korice ulaze u zbir. Samo što su tomovi puno deblji! Što sada i nije bitno, irelevantno. Kada budem išao u biblioteku, prvom prilikom, izmeriću kolika je debljina svakog toma, tačno. Do tada neka pitanje ostane na ćekanju - u bek stejdžu.
A za Vreme imam istovetan zaključak da je to isto što i Prostor. Jer jedno drugo vrlo lako može da supstituiše i definiše. Svake noći se uveravam da sam u pravu. Dolaze nam slike nestalih svetova. Vreme ima iste komponente kao i Prostor. Samo što materijalisti nisu teozofi pa rezonuju na sebi svojstven način. Po naučnim metodama je dva puta ništa - ništa. Pa ispada da je malo ništa jednako kao i ono veliko ništa. Dođe mu kao zamena teza. A kad im zatreba beskraj ili večnost onda se maše i mašu i potežu hipoteze i teorije koje su isto tako iracionalne i služe za jednokratnu upotrebu. Prostor i Vreme su mnogo velike nepoznanice jer one ne egzistiraju same za sebe. One su deo same materije i energije. Vešti "fizičari" manipulišu sa tim apstraktnim pojavama kao da je nešto "stvarno" iako dobro znaju da zadiru u Metafiziku ali se prave da je to njima dobro poznata oblast i teren. Da nije praznine, rastojanja vizavi oblika, veličine, količine, brzine, broja, ne bi bilo moguće ni da ta entropija ni entalpija dođu do izražaja. Kako bi ja mogao išta da Vam napišem ako bi ekran bio natrpan, ispunjen slovima ili bojama? U amorfnoj masi važe drugi zakoni. A mi se možemo da pravimo i dalje šereti i čekamo bolja "vremena".
A što se tiče onih triju sestara ili i više, možda može da pomogne i vagon "Viagre". Nikad mi ne bi palo na pamet da se nivo borbene gotovosti može dići i na taj način! Imaće Vojne akademije šta da izučavaju kada nas ne bude bilo. Drumovi će tražiti putnike. A mostovi reke.
Timke
Postovi: 159
Pridružio se: 02 Jun 2011, 07:36

Re: Dobro i zlo

Post od Timke »

Ko bi mogao da ćutke pređe preko ovako dirljvih i šokantnih slika i događaja. Mene zaboli kada se neko udari po prstu a nekmoli da neko bude devastiran odbijenih ekstremiteta. To veliki umovi ne vide pa proizvode i usavršavaju tehniku ubijanja. Pričaju da je droga, pušenje i razna trovanja hranom nešto jako štetno a rade na proizvodnji i omasovljenju svih mogućih i nemogućih destrukcija. Nadam se samo da to mlađe generacije ne rade.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Dobro i zlo

Post od Bibliotekar »

Ma naslov dela i broj tomova zapravo uopšte nisu bitni, g. Timke. Problem se javlja kada zadatak definišete sa sledećim postulatom:
...„knjiški moljac, crvić, prokopa kanalić od prve korce prvog dela do zadnje korice trećeg toma”.
Ovako Vam korice nisu i ne mogu ni biti obuhvaćene tim crvićevim tunelom. :)
A za Vreme imam istovetan zaključak da je to isto što i Prostor.
Avaj, nije. Vreme je u stvari tzv. zaleđna dimenzija našeg kontinuuma. Vreme je samostalna dimenzija: objektivna i univerzalna - osa u koordinatnom sistemu Univerzuma (druga osa je Prostor), u odnosu na koju se mogu prikazati svaki objekat i svako kretanje. U četvrodimenzionalnom kontinuumu prostor-vreme postoji i ne može teći. Zbog toga će Vam matematičari reći da je vreme (odnosno temporalni procesi) asimetrično. Prostor i vreme se ne mogu posmatrati kao zasebni entiteti. Umesto toga nam se valja držati proračuna Hermana Minkovskog (Hermann Minkowski) i tretirati tri dimenzije prostora i četvrtu dimenziju vremena kao četvorodimenzionalnu strukturu koju nazivamo prostor-vreme. Materija vrši izobličavajuće dejstvo na prostor-vreme, što utiče na kretanje materijalnih tela i putanju kretanja svetlosti. :)
...ne bi bilo moguće ni da ta entropija ni entalpija dođu do izražaja
Entropija i Entalpija nipošto nisu jedno te isto, g. Timke! Entropija je mera nereda u zatvorenom sistemu i uvek ispoljava težnju da se poveća. Zamislite entropiju kao šolju bele kafe. Imali smo šolju hladnog mleka i šolju vruće crne kafe. Ako sipamo u treću šolju hladno mleko i vruću kafu dobićemo mlaku belu kafu. Zbog entropije pak tako nastala mešavina (bela kafa) nikada se više neće spontano razdvojiti na hladno mleko i vruću kafu, premda je ukupna količina energije i mleka i kafe prisutna u šolji bele kafe.
A što se tiče onih triju sestara ili i više, možda može da pomogne i vagon "Viagre". Nikad mi ne bi palo na pamet da se nivo borbene gotovosti može dići i na taj način! Imaće Vojne akademije šta da izučavaju kada nas ne bude bilo. Drumovi će tražiti putnike. A mostovi reke.
Izvinite, ali šta ste ovim zapravo hteli da kažete? Znate, neke Vaše rečenice su pomalo previše hermetične.
Ko bi mogao da ćutke pređe preko ovako dirljvih i šokantnih slika i događaja. Mene zaboli kada se neko udari po prstu a nekmoli da neko bude devastiran odbijenih ekstremiteta.


Bravo, g. Timke! Niko racionalan i u posedu spoznaje Dobra i Zla ne bi mogao i ne može da ostane ćutke pred takvim primerom! Ali time sami protivurečite svojoj prethodnoj rečenici, koja je glasila: „Ko može živ da zna zašto je nešto dobro, a opet da nešto nije?”

I sami uviđate da svako živ i racionalan može da zna zašto je nešto dobro, a nešto pak loše.

A to je zapravo jako, jako dobro. Osim po zastupnike teodiceje. :)
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Dobro i zlo

Post od branko »

Meni se čini da Bibli izbegava da odgovori konkretno na pitanje g. Timketa:
Imamo tri toma nekog dela. Recimo Dimina, Tri musketara. I knjiški moljac, crvić, prokopa kanalić od prve korce prvog dela do zadnje korice trećeg toma. Ako je svaka knjiga debela 1,5 santimetra, koliko je ukupno dugačak taj kanalić?
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Dobro i zlo

Post od Bibliotekar »

Loše ti se čini, a razlog je već naveden. Ako pak ne razumeš u čemu je stvar - to je tvoj problem. Ali nemoj praviti kalambur baš od svega. A pogotovo ne od jednog istinski važnog tematskog niza „dobro i zlo”, u kojem smo se - sticajem okolnosti - kroz raspravu dotakli i drugih veoma ozbiljnih tema.

Greh je. :!:
Acriter et Fideliter!
Slika
Timke
Postovi: 159
Pridružio se: 02 Jun 2011, 07:36

Re: Dobro i zlo

Post od Timke »

Uz sasvim dužno poštivanje i poštovanje sa svog aspekta mislim da svi imamo nekakve svoje razloge i predispozicije. Potrebe, vakume. Nedostajuće kockice. Imam osećaj da se čitavog života događa nekakva krađa i prekrađa. Mnogi jednostavno to više i ne kriju. Iako je to javna sablazan, bezobrazluku i samoživosti sada nema granica. Sam život nas nagoni da smo takvi. Presipanje iz šupljeg u prazno. O pametovanju da i ne pričamo. Dolazimo do saznanja samo ako se učimo na greškama, svojim i tuđim, lutajući i probajući. Puno se nauči i onako uzgred, usput, hteo to ili ne. Namerno ili slučajno. Onako mimogred. Usud, sudbina, određuje, nameće šta će i kako će šta da bude. Mi ne odlučujemo već smo samo puki izvršioci, akteri amaneta ili odluke nekog ili nečeg što nama smrtnicima nije dostupno. Eto recimo i ovo što vidimo ima svoju "poleđinu" koju nikako nemožemo da vidimo, sagledamo, ma koliko se trudili i upinjali. Kada nešto kažemo ima i nekakav prateći "nemušti" jezik, kao senka. To može da se čita imeđu redova. Od svoje senke, protuteže, nemožemo se nikako odlepiti niti je prestići. Niti možemo bez nje ostati niti od nje uteći. Njoj se ne žuri. Sasvim je indolentna. Ona je naša neminovnost. Saznanje je da se iz ove kože - nikud nemože. Sudbina. Po mom predubeđenju, shvatanju, mi smo samo projekcije ili refleksije nečega. Usložnjavati stvari ne vodi njihovom pojašnjenju i razjašnjenju.
Oduvek me interesuje knjiga i bibliotekarstvo. Kada sam prohodavao odmah sam se mašio, latio prvo knjige. Opčinila me je. Opsenila me je. Fascinairala me je ta ljudska naprava. Moglo bi se reći da knjiga i svi kineski lampioni nose jednu veliku tajnu koja je očigledna ali samo kada je rasklopiš. I knjiga kada je otvoriš. Ima ta velika tajna i korice. Iz svakog takvog dela, knjige, lampiona, ili bilo kakve zamisli možeš odcepiti ili uništiti deo. Ništa se neće da dogodi. Biće kao i da ništa nije bilo. Tu Hologram stupa na scenu. Život se nastavlja dalje. Sa manjim ili većim markiranjima, ožiljcima, žigovima. Neko kaže originalnostima. Individualnosima. Imenima. Entitetima.
Da Vas ne zamaram sa mojim pitanjem o crviću i kanaliću. Radi se o bibliotekarskoj tehnici odlaganja knjiga. O principu kauzalnosti. Šta je starije - uzrok ili posledica, kokoš ili jaje, početak ili kraj. Mogli ste samnom i da se kladite. Samo da ste hteli. Po svemu sudeći siguran sam da biste izgubili opkladu. Indicije to govore sudeći i po Vašem snebivanju da date odgovor.
Moram i da priznam da nisam imao dijalog sa ozbilnijim i pametnijim ljudima. A toliko sam toga tražio da mi se dogodi. I eto - desilo se. Obično slučaj škodi onome kome se dogodi. U ovom slučaju nije bio takav slučaj.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Dobro i zlo

Post od branko »

Po svemu sudeći siguran sam da biste izgubili opkladu. Indicije to govore sudeći i po Vašem snebivanju da date odgovor.
Tačno. Baca prašinu u oči krupnim rečima, a ovamo... cccc.... :-\
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Dobro i zlo

Post od Bibliotekar »

Eh, ode tematski niz do đavola... :roll:
Iz svakog takvog dela, knjige, lampiona, ili bilo kakve zamisli možeš odcepiti ili uništiti deo. Ništa se neće da dogodi.
Zaista? Ja Vas pak uveravam da bi se u slučaju da smo nekako pocepali tzv. Proklov pairus sa Euklidovim Elementima dogodilo mnogo toga. Još uvek bismo, npr, vodu zahvatali iz bunara kofama i orali uz pomoć volova.
Da Vas ne zamaram sa mojim pitanjem o crviću i kanaliću. Radi se o bibliotekarskoj tehnici odlaganja knjiga.
Avaj, već ste nas zamorili, gospodine. Stoga Vas molim da mi, kao profesionalnom bibliotekaru, objasnite kauzalitet Crvića i apsolutnog numerus curensa. Pa da na polzu narodnu usavršimo tehniku odlaganja knjiga. Dobićemo zasigurno i nagradu, te pomen u stručnoj bibliotečkoj literaturi. ;)
O principu kauzalnosti. Šta je starije - uzrok ili posledica, kokoš ili jaje, početak ili kraj.
Hoćete da kažete da niste čitali radove Stivena Hokinga i Kristofera Majkla Langana? Da jeste, znali bi da je problem kokošje kauzalnosti već odavno rešen. On ima ukupno 4 rešenja u 2 generalne kategorije, a u zavisnosti od varijeteta pitanja:

1. Šta je starije – kokoška ili (ma koje) jaje?

2a: Šta je starije – kokoška ili jaje sneseno od strane kokoške?

2b. Šta je starije – kokoška ili jaje koje sadrži kokošku?

2c. Šta je starije – kokoška, ili jaje sneseno od kokoške koje sadrži kokošku?


Nasuprot popularnom mišljenju, postoje definitvni odgovori na svako pojedinačno pitanje. Po redosledu, odgovori su sledeći:

1. Jaje.

2a. Kokoška.

2b. Jaje.

2c. Kokoška.

Mogli ste samnom i da se kladite. Samo da ste hteli. Po svemu sudeći siguran sam da biste izgubili opkladu. Indicije to govore sudeći i po Vašem snebivanju da date odgovor.
Nemojte biti tako sigurni, gospodine. Sudeći po svemu Vi ne znate da ste postavljanjem Vašeg zadatka (koji sa temom „dobro i zlo” inače blage veze nema!) na način kako ste ga postavili isključili korice knjige iz obima knjige, a da niste naveli debljinu korica, što egzaktno (finitno) rešenje Vašeg zadatka čini nemogućim.

A da bih Vam ukazao na svu iluzornost kategoričkog suđenja po osnovu indicija, sada ću ja Vama postaviti mali, ali savim kompletan i potpuno rešiv matematički zadatak. On glasi:

„Kroz centar lopte napravljen je cilindrični otvor dužine 6 cm. Izračunajte zapreminu preostalog dela lopte.”

Rešenje je važno zarad sticanja spoznaje o metodologijama pohranjivanja knjiga. Možete u pomoć pozvati i g. Branka. On je diljem svetski razapete mreže poznat po sposobnosti rešavanja matematičkih problema. I to bez vijagre, a posebno pri prelascima mosta koji ne traži reke, te u nastavku druma što traži putnike, a bez bacanja prašine u oči. :)

I ne žurite. Imamo mi vremena, a i strpljenja.

A sada da se vratimo osnovnom problemu ovog tematskog niza – problemu dobra i zla.

Jedno od izvorišta dobra i zla leži u strukturisanju sveta i nas samih pomoću pojmovnih parova kao što su vernik/ateista, Arijevac/Jevrejin, Helen/varvarin, belac/crnac, Hutu/Tutsi, itd, itd. Ovim pojmovnim fenomenom pravi se razlika između „nas” i „njih”. Koje ćemo parove koristiti, zavisi od istorijskog, geografskog i socijalnog konteksta. Problem nastaje zbog toga što razgraničavanje između „nas” i „njih” predstavlja suštinsko polazište za stvaranje identiteta. U samoj osnovi nema ničeg lošeg u ovakvom uspostavljanju identifikatora identiteta, ali je problem što se ovi parovi često smatraju asimetričnim parovima, pa tako predstavljaju osnov za različit tretman pripadnika suprotnog identiteta:

Slika

Linčovanje crnaca vešanjem u Merionu (savezna država Indijana-SAD), 7. VIII 1930.

Imajući u vidu izneto, mislite li, poštovane dame i gospodo, da je moguće prevazilaženje suprotnosti identitetske diferencijalnosti kao uzročnika Zla? Ukoliko ste takvog mišljenja, predložite način/načine na koji bi se to moglo postići. ;)
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Dobro i zlo

Post od branko »

prevazilaženje suprotnosti identitetske diferencijalnosti
=)) =)) =))
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Maja Radonjić
Postovi: 156
Pridružio se: 11 Dec 2010, 15:36

Re: Dobro i zlo

Post od Maja Radonjić »

Joj Bubili....stvarno si ga zakukuljio i zamumuljio....... 8-|
Što se mrči kada kovat' nećeš, što zbor kupiš kad zborit' ne smiješ...
Korisnikov avatar
aleksey
Globalni moderator
Postovi: 1008
Pridružio se: 08 Dec 2010, 15:28

Re: Dobro i zlo

Post od aleksey »

 
Jeste da spadam u neku, nazovi, pravničku struku, što znači da sam deeebelo "posvađan" sa matematikom, ali ipak:
 
Timke napisao:Ako je svaka knjiga debela 1,5 santimetra...
Bibli napisao:A Vi ste... propustili da navedete kolika je debljina korica...
Jel' to neko novo bibliotekarsko pravilo, po kom korice ne potpadaju pod knjigu, nisu njen sastavni deo? :shock:
Ako ti saopštim da je debljina svake pojedinačne korice, na primer, 0,2 cm, hoćeš li, posle toga, pitati koliko je debeo omot u koji je ta knjiga (sa sve koricama) stavljena? :ymdevil:
...sada ću ja Vama postaviti mali, ali savim kompletan i potpuno rešiv matematički zadatak...
Jesi li siguran da ne treba da nam daš i prečnik kružnog isečka valjka (cilindra)?
Ili ti, prevedeno na tvoj zadatak, visinu tog cilindričnog otvora dužine 6 cm?
Don't cry because it is over, smile because it happened.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Dobro i zlo

Post od Bibliotekar »

Oh, ta vaskrsli ste nam u međuvremenu, dragi moj g. Aleksey! Baš nam je drago. Verujte, i privatno smo se bili zabrinuli da Vam se nije nešto dogodilo, a naročito otkako se jutros onako tek ulogovaste, a ne ostaviste nam nikakvoga javnoga pismenoga sočinjenija. No zahvaljujući Proviđenju svi smo, eto, opet skupa! :D
Jel' to neko novo bibliotekarsko pravilo, po kom korice ne potpadaju pod knjigu, nisu njen sastavni deo?
Blage veze to nema sa ma kakvim bibliotekarskim pravilom, dragi moj g. Aleksey, a Vi to vrlo dobro znate, samo se pravite nevešti. To ima jedino veze sa originalno istavljenim zadatkom koji mi je, iz meni potpuno neznanih razloga, na rešavanje ponudio g. Timke, a koji pak u njegovom direktnom navodu glasi:
Imamo tri toma nekog dela. Recimo Dimina, Tri musketara. I knjiški moljac, crvić, prokopa kanalić od prve korce prvog dela do zadnje korice trećeg toma.
Iz navedenog je jasno da korice nisu obuhvaćene crvićevim tunelom. To čak i pravnici mogu da uvide. :)
Ako ti saopštim da je debljina svake pojedinačne korice, na primer, 0,2 cm, hoćeš li, posle toga, pitati koliko je debeo omot u koji je ta knjiga (sa sve koricama) stavljena?
Naravno da neću. :)
Jesi li siguran da ne treba da nam daš i prečnik kružnog isečka valjka (cilindra)?
Apsolutno! Zadatak i jeste odabran tako da sadrži apsolutno sve neophodne elemente. Ako treba, pokazaću Vam posle i rešenje istog. A Vi nakon toga isto možete dati ma kojem profesionalnom matematičaru na verifikacionu analizu. ;)

Apropo: zar nemate nikakve želje da se prilkjučite analizi faktičkog temata (problema dobra i zla)? Baš sam očekivao da će Vas kao pravnika ona zaintrigirati. Evo, na primer, ovaj manje poznati momenat iz Aprilskog rata 1941, koji je ovekovečio specifičan postupak pobedonosnih vojnika regenta Hortija Mikloša prema Ženevskom konvencijom inače zaštićenim ratnim zarobljenicima, vojnicima Kraljevine Jugoslavije:

Slika

Jugoslovenski ratni zarobljenici upregnuti u volovski jaram - okolina Bačke Topole, april 1941.

Ima li, po Vašem mišljenju, osnove u Novalisovoj tvrdnji da izolacija predstavlja činilac Zla, budući da inauguriše princip podvajanja? Zlo se, da Vas podsetim, prema toj teoriji javlja tamo gde su humane veze između ljudi pokidane i gde konkretni međuljudski odnosi bivaju modifikovani u korist jedne apstraktne identifikacije.

Šta Vi o tome mislite? ;)
Acriter et Fideliter!
Slika
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Dobro i zlo

Post od branko »

Pade mi nešto na pamet! Da nisu Bibli i Timke isti čovek? :-w
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
Bibliotekar
Globalni moderator
Postovi: 5511
Pridružio se: 09 Dec 2010, 04:41
Lokacija: Senta

Re: Dobro i zlo

Post od Bibliotekar »

Nemoguće je, dragaj dušo moja. IP adrese Bibliotekara i g. Timketa su potpuno različite, a evidentno je i odsustvo komparabilnog akcesornog Blojrera 4. ;)
Acriter et Fideliter!
Slika
Odgovori

Ko je OnLine

Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 7 gostiju