Nobelova nagrada za književnost

Odgovori
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Nobelova nagrada za književnost

Post od branko »

1901 SULLY PRUDHOMME Francuska
RENE FRANCOIS ARMAND Francuska
1902 MOMMSEN THEODOR Nemačka
1903 BJORNSON BJORNSTJERNE Norveška
1904 MISTRAL FREDERIC Francuska
ECHEGERAY U EIZAGUIRRE JOSE Španija
1905 SIENKIEVICZ HENRYK Poljska
1906 CARDUCCI GIOSUE Italija
1907 KIPLING RUDYARD Engleska
1908 EUCKEN RUDOLF C. Nemačka
1909 LAGERLOF SELMA O.L. Švedska
1910 HEYSE PAUL VON Nemačka
1911 MAETERLINCK MAURICE Belgija
1912 HAUTMANN GERHART Nemačka
1913 TAGORE Sir RABINDRANATH Indija
1914 Nije dodeljena
1915 ROLLAND ROMAIN Francuska
1916 HEIDENSTAM VERNER VON Švedska
1917 GJELLERUP KARL Danska
PONTOPPIDAN HENRIK Danska
1918 Nije dodeljena
1919 SPITTELER CARL Švajcarska
1920 HAMSKUN KNUT Norveška
1921 FRANCE ANATOLE Francuska
1922 BENAVENTE Y MARTINEZ JACINTO Španija
1923 YEATS WILLIAM BUTLER Irska
1924 REYMONT WLADYSLAW Poljska
1925 SHAW GEORGE BERNARD Engleska
1926 DELEDDA GRAZIA Italija
1927 BERGSON HENRI LOUIS Francuska
1928 UNDSET SIGRID Norveška
1929 MANN THOMAS Nemačka
1930 LEWIS SINCLAIR SAD
1931 KARLFELDT ERIK AXEL Švedska
1932 GALSWORTHY JOHN Engleska
1933 BUNIN IVAN ALEKSEJEVIČ Rusija
1934 PIRANDELLO LUIGI Italija
1935 Nije dodeljena
1936 O'NEILL EUGENE GLADSTONE SAD
1937 MARTIN DU GARD ROGER Francuska
1938 BUCK PEARL SAD
1939 SILLANPAA FRANS EEMIL Finska
1940 Nije dodeljena
1941 Nije dodeljena
1942 Nije dodeljena
1943 Nije dodeljena
1944 JENSEN JOHANNES V. Danska
1945 MISTRAL GABRIELA Čile
1946 HESSE HERMANN Nemačka
1947 GIDE ANDRE Francuska
1948 ELIOT THOMAS STEARNS Engleska
1949 FAULKNER WILLIAM SAD
1950 RUSSELL BERTRAND A.V. Engleska
1951 LAGERKVIST PAR F. Švedska
1952 MAURIAC FRANCOIS Francuska
1953 CHURCHILL Sir WINSTON Engleska
1954 HEMINGWAY ERNEST SAD
1955 LAXNESS HALLDOR KILJAN Island
1956 JIMENEZ JUAN RAMON Španija
1957 CAMUS ALBERT Francuska
1958 PASTERNAK BORIS L. Rusija
1959 QUASIMODO SALVATORE Italija
1960 LEGER ALEXIS SAINT-LEGER Francuska
1961 ANDRIĆ IVO Jugoslavija
1962 STEINBECK JOHN ERNST SAD
1963 SEFERIADES GEORGE Nemačka
1964 SARTRE JEAN PAUL Francuska
1965 ŠOLOHOV MIHAIL Rusija
1966 AGNON SAUMEL YOSEF H. Izrael
1967 ASTURIAS MIGUEL ANGEL Gvatemala
1968 KAWABATA YASUNARI Japan
1969 BECKETT SAMUEL Irska
1970 SOLŽENICIN ALEKSANDAR I. Rusija
1971 NERUDA PABLO Čile
1972 BOLL HEINRICH Nemačka
1973 WHITE PATRICK V.M. Australija
1974 JOHNSON EGVIND Švedska
MARTINSON HARRY Švedska
1975 MONTALE EUGENIO Italija
1976 BELLOW SAUL SAD
1977 ALEIXANDRE VICENTE Španija
1978 SINGER ISAAC BASHEVIS SAD
1979 ELYTIS ODYSSEUS Grčka
1980 MILOSZ CZESLAW SAD
1981 CANNETI ELIAS Engleska
1982 GARCIA MARQUEZ GABRIEL Kolumbija
1983 GOLDING WILLIAM Engleska
1984 SEIFERT JAROSLAV Čehoslovačka
1985 SIMON CLAUDE Francuska
1986 SOYINKA WOLE Nigerija
1987 BRODSKY JOSEPH SAD
1988 MAHFOUZ NAGUIB Egipat
1989 CELA CAMILO JOSE Španija
1990 PAZ OCTAVIO Meksiko
1991 GORDIMER NADINE JAR
1992 WALCOTT DEREK St. Lucia
1993 MORRISON TONI SAD
1994 OE KANZABURO Japan
1995 HEANEY SEAMUS Irska
1996 SZIMBORSKA WISLAWA Poljska
1997 FO DARIO Italija
1998 SARAMAGO JOSE Portugalija
1999 GRASS GUNTER Nemačka
2000 SINGJIAN GAO Kina
2001 NAIPAUL SIR VIDIADHAR SURAJPRASAD Engleska
2002 KERTESZ IMRE Mađarska
2003 COETZEE JOHN MAXWELL JAR
2004 JELINEK ELFRIEDE Austrija
2005 PINTER HAROLD Engleska
2006 PAMUK ORHAN Turska
2007 LESSING DORIS Engleska
2008 LE CLÉZIO JEAN-MARIE GUSTAVE Francuska
2009 MÜLLER HERTA Nemačka
2010 LLOSA JORGE MARIO PEDRO VARGAS Peru
2011 TOMAS TRANSTREMER Švedska
2012 MO JEN Kina
2013 ALIS MANRO Kanada
2014 PATRIK MODIJANO Francuska
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Nobelova nagrada za književnost

Post od branko »

Beloruskinja Svetlana Aleksejevič dobila Nobelovu nagradu za književnost

Slika

Svetlana Aleksejevič

"Nagradu je zaslužila zahvaljujući svom polifonom pisanju, koje je spomenik patnji i hrabrosti našeg vremena", reči su kojima je Švedska akademija obrazložila ovogodišnju odluku.

Svetlana Aleksejevič (67) je četrnaesta dobitnica prestižnog priznanja, a osim po svojim proznim delima poznata je i po istraživačkom novinarskom radu u domovini.

Rođena je 31. maja 1948. u ukrajinskom gradu Ivano-Frankivsku u belorusko-ukrajinskoj porodici, a nakon što joj je otac završio vojnu službu, preselila se u Belorusiju, gde su joj roditelji radili kao nastavnici.

Radila je kao nastavnica i novinarka, a studirala je žurnalistiku na Univerzitetu u Minsku od 1967. do 1972.

Tokom rada u listu “Selskaja gazeta” počela je da prikuplja građu za delo "Rat nema žensko lice", koji je baziran na intervjuima sa ženama koje su učestvovale u Drugom svetskom ratu. Tim delom je otpočela svoj ciklus "Glasovi Utopije", u kome je opisala život u Sovjetskom Savezu kroz perspektivu pojedinca.

Sekretarka Švedske akademije preporučila je čitaocima koji ne pozanju rad ovogodišnje dobitnice Nobelove nagrade za književnost da počnu čitanje upravo od njene knjige "Rat nema žensko lice".

- To je velika knjiga zasnovana na stotinama temeljnih razgovora sa ženama koje su učestvovale u Drugom svetskom ratu u Crvenoj Armiji. To je apsolutno brilijantna knjiga. Radi se o ženama koje su dobrovoljno išle na liniju fronta, u prilično istim uslovima kao i muškarci - objasnila je sekretarka Akademije Sara Danius.

Ona je dodala da je beloruska novinarka Svetlana Aleksijevič provela skoro 40 godina istražujući bivši Sovjetski Savez, ali da se njen rad ne tiče istorije već "nečeg beskonačnog".

Aleksijevič je "mapirala dušu" sovjetskog i postsovjetskog naroda, rekla je Danius.

Svetlana Aleksejevič se bavila posledicama katastrofe u Černobilju u delu “Černobiljska molitva” (1997), sovjetskom ratu u Avganistanu u delu “Dečaci od cinka” (1990), kao i dečjim pogledom na rat u delu “Poslednji svedoci” (1985).

Poslednje delo iz ciklusa “Glasovi utopije” je “Polovno vreme: Raspad crvene žene/čoveka” (2013).

Zbog svog angažmana često dolazila u sukobe s vlastima te je dugo živela u Italiji, Francuskoj i Nemačkoj, a u rodnu Belorusiju - gde su njene knjige bile zabranjene, vratila se 2011. godine. Od tada živi u Minsku, u kome je, pod Lukašenkovom diktatorom, u političkom smislu persona non grata.

Prvi roman, “Rat nema žensko lice”, objavljen je 1985. i prodat je u više od dva miliona primeraka.

Aleksejevič je napisala i tri pozorišna komada i scenario za 21 dokumentarni film.

Dobitnica je mnogih nagrada među kojima se posebno izdvaja nagrada za mir Udruženja nemačkih izdavača koja joj je dodeljena 2013.

Nobelova nagrada biće joj biti uručena 10. decembra u Stokholmu, na godišnjicu smrti osnivača Nobelovoh nagrada, Alfreda Nobela (1833-1896), švedskog naučnika i filantropa.

Uz priznanje Svetlana Aleksijevič dobija i ček na osam miliona švedskih kruna (oko 950.000 dolara ili 855.000 evra).

Prema prognozama svetskih kladionica, Svetlana Aleksijevič imala je i najveće šanse da ove godine dobije Nobelovu nagradu za književnost.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Nobelova nagrada za književnost

Post od branko »

Kazuo Išiguro dobitnik Nobelove nagrade za književnost

Engleski pisac Kazuo Išiguro dobitnik je ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost, saopštila je danas Švedska akademija.

Kako se navodi u kratkom saopštenju Švedske akademije, Išiguro je u romanima velike emocionalne snage otkrio ponor ispod našeg iluzornog osećanja povezanosti sa svetom.

Išiguro je rođen 1954. u Japanu, a u Britaniju se preselio kao dečak, 1960. godine.

Autor je osam romana i više filmskih i TV scenarija.
U Srbiji su prevedena njegovi romani "Ostaci dana" za koji je dobio Bukerovu nagradu i "Ne daj mi nikada da odem".

U poslednjem romanu "Pokopani džin" (Buried Giant) iz 2015. Išiguro istražuje povezanost sećanja i zaborava, istorije i sadašnjosti, fantazije i realnosti.

Britanski romanopisac i scenarista nije pominjan među favoritima za ovogodišnju Nobelovu nagradu, a uoči objavljivanja dobitnika na kladionicama su najbolje stali kenijski pisac Ngugi va Tiongo, Japanac Haruki Murakami i kanadska književnica Margaret Atvud.

Prošle godine Nobelova nagrada za književnost dodeljena je američkom muzičaru Bobu Dilanu.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Nobelova nagrada za književnost

Post od branko »

Следећи људи, на пример, нису добили Нобелову награду иако су за њу били номиновани: Ана Ахматова, Хорхе Амадо, Антонен Арто, Жорж Батај, Морис Бланшо, Хорхе Луис Борхес, Бертолт Брехт, Паул Челан, Рене Шар, Антон Чехов, Џозеф Конрад, Хулио Кортазар, Жак Дерида, Теодор Драјзер, Лион Фојтхвангер, Роберт Фрост, Ханс-Георг Гадамер, Грејам Грин, Олдус Хаксли, Хенрик Ибзен, Џејмс Џојс, Никос Казанцакис, Артур Кестлер, Дејвид Херберт Лоренс, Вилијам Самерсет Мом, Шандор Марај, Артур Милер, Алберто Моравија, Роберт Мусил, Владимир Набоков, Џорџ Орвел, Фернандо Песоа, Езра Паунд, Марсел Пруст, Дејвид Селинџер, Гертруда Стајн, Волас Стивенс, Лав Толстој, Арнолд Тојнби, Марина Цветајева, Марк Твен, Франц Верфел, Торнтон Вајлдер, Тенеси Вилијамс и Вирџинија Вулф.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Nobelova nagrada za književnost

Post od branko »

Ove godine bez Nobelove nagrade za književnost

Nobelova fondacija saopštila je da ove godine neće biti dodeljena Nobelova nagrada za književnost zbog skandala u vezi sa optužbama za seksualno uznemiravanje u vrhu Švedske akademije, zbog čega je više članova napustilo ovu instituciju.

Fondacija je u saopštenju navela da joj je namera da ovogodišnju Nobelovu nagrada za književnost dodeli naredne godine, zajedno sa nagradom za 2019. godinu, prenosi Rojters.

Datum dodele ovogodišnje nagrade još nije objavljen, mada se ta nagrada uvek dodeljuje u prvoj polovini oktobra.

Švedska akademija, savet uglednih pisaca i lingvista zaduženih za unapređenje švedskog jezika, suočava se s posledicama optužbi za neprimereno seksualno ponašanje supruga jedne od članica te institucije.

Akademija je na udaru optužbi i odavanje imena laureata pre njihovog formalnog objavljivanja.

Fotograf i kulturni poslenik Žan-Klod Arno, koji je oženjen članicom Akademije i spisateljicom Katarinom Frostenson, porekao je sve optužbe - i za neadakvatno seksualno ponašanje i za odavanje imena laureata, navodi Rojters.

Pošto je Arnoa optužilo 18 žena, Frostensonova je podnela ostavku. Jedna od žrtava Gabrijela Hakanson kaže da mu je lupila šamar i pitala ga šta to radi.

"Zaprepašćena sam kako su se bavili celim slučajem. Oni sahranjuju ovu instituciju, negirali su seksualne napade uprkos mojim svedočenjima i svim činjenicama koje su izašle na videlo", dodaje Hakansonova.

Osam članova Akademije "ispalo iz stroja"

Šest od 18 članova Akademije podnelo je ostavke posle ovih navoda, koji se pojavili krajem prošle godine, dok još dva člana ne učestvuju u radu Akademije iz drugih razloga. Svi su bili postavljeni na tu dužnost doživotno, pa je švedski kralj ove nedelje morao da promeni pravila.

Članica Švedske akademije i pisac Kristina Lugn smatra da Akademija vredi dosta i da zbog skandala ne bi trebalo da nestane. "Koliko znam, nijedan član nije ništa loše uradio", dodaje Lugnova.

Švedska akademija je prošlog meseca saopštila da prolazi kroz ozbiljnu krizu i priznala da je poverenje u instituciju, koju je kralj Gustav Treći osnovao 1786. godine, potkopano.

"Ovo je tužan dan za književnost i za umetnost. Švedska akademija i Nobelova nagrada su od velike važnosti ne samo za švedsku književnost već i u celom svetu. Nadam se da će moći da izađu iz krize", kaže ministarka kulture Švedske, Alis Bah Kunke.

Veoma je retko da dodela Nobelovih nagrada bude otkazana ili odložena, primećuje britanska agencija, podsećajući da je poslednji put dodela nagrade za književnost otkazana 1943. godine, u zenitu Drugog svetskog rata.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Nobelova nagrada za književnost

Post od branko »

Nobelova nagrada za književnost: Nakon prošlogodišnjeg skandala nagradu dobili Olga Tokarčuk i Peter Handke

ReutersOlga Tokarčuk je dobitnica za 2018. godinu, a Peter Handke je dobitnik za 2019. godinu

Poljska spisateljica Olga Tokarčuk i austrijski pisac Peter Handke dobitnici su Nobelove nagrade za književnost. Kako prošle godine nagrada nije dodeljena, Tokarčuk je dobila nagradu za 2018. godinu, a Handke je dobitnik za 2019. godinu. Tokarčuk, 57, smatra se najznačajnijom […]

Kako prošle godine nagrada nije dodeljena, Tokarčuk je dobila nagradu za 2018. godinu, a Handke je dobitnik za 2019. godinu.

Tokarčuk, 57, smatra se najznačajnijom autorkom u svojoj generaciji, a nagrada joj je dodeljena zbog „narativne imaginacije i enciklopedijske strasti koja predstavlja život kao prelaženje granica“.

Sedamdesetšestogodišnji pisac drama i romana iz Austrije prepoznat je zbog „uticajnog rada koji korišćenjem neobičnog jezika istražuje perifernost i posebnost ljudskog iskustva“.

Među favoritima za dobitnike bili su autorka „Sluškinjine priče“ Margaret Atvud, njena zemljakinja iz Kanade En Karson i ruska spisateljica Ljudmila Ulickaja.

Švedska akademija, koja dodeljuje ovu prestižnu nagradu, odlučila je prošle godine da ne dodeli Nobela za književnost, zbog skandala koji je izbio.

Žan- Klod Arno, suprug članice Akademije, Katarine Frostenson osuđen je u oktobru na dve godine zatvora zbog seksualnog napada.

Iako se Frostenson povukla sa mesta članice Akademije, ovaj događaj je izazvao krizu u organizaciji, odnosno do sukoba interesa i „curenja“ informacija, tačnije u javnosti su se pojavila imena dobitnika Nobelove nagrade.

Sve je to rezultiralo „smanjenim poverenjem u Akademiju“.

„Naša reputacija je sve“.

„Važno je izbegavati ovakve situacije u kojoj smo se našli i nadati se da se to neće ponoviti“, rekao je Lars Hejkensten, izvršni direktor Nobelove fondacije.

Akademija je primila nekoliko novih članova.

Više neće tolerisati članove koji su bili predmet sukoba interesa ili je protiv njih vođena krivična istraga.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Nobelova nagrada za književnost

Post od branko »

2015. Светлана Алексијевич Белорусија
2016. Боб Дилан Сједињене Америчке Државе
2017. Казуо Ишигуро Уједињено Краљевство
2018. Олга Токарчук Пољска
2019. Петер Хандке Аустрија
2020. Луиз Глик САД
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Korisnikov avatar
branko
Globalni moderator
Postovi: 11417
Pridružio se: 08 Dec 2010, 16:14

Re: Nobelova nagrada za književnost

Post od branko »

Abdulrazak Gurnah dobitnik Nobela za književnost

Gurnah je rođen 1948. godine i odrastao je na ostrvu Zanzibar u Indijskom okeanu, ali je kao izbjeglica stigao u Englesku krajem 1960-ih.

Slika

Abdulrazak Gurnah iz Tanzanije je dobitnik Nobelove nagrade za književnost za 2021. godinu za “beskompromisan i saosjećajan prodor u efekte kolonijalizma”, saopštio je danas Nobelov komitet za dodjelu nagrada, prenosi Tanjug.

Gurnah je rođen 1948. godine i odrastao je na ostrvu Zanzibar u Indijskom okeanu, ali je kao izbjeglica stigao u Englesku krajem 1960-ih.

Objavio je deset romana i niz kratkih priča.

Nobelovu nagradu u ovoj oblasti dodjeljuje Švedska kraljevska akademija, a sastoji se od zlatne medalje i novčane nagrade u iznosu od 10 miliona švedskih kruna ili 1,1 milion dolara.

Prošlogodišnja nagrada pripala je američkoj pjesnikinji Louise Gluck za, kako je rečeno tada, njen “nepogrešiv pjesnički glas koji jednostavnom ljepotom čini iskustvo pojedinca univerzalnim”.
Sve naše nevolje dolaze otuda što nismo spremni da umremo od gladi.
Odgovori

Ko je OnLine

Korisnika u ovom forumu: Nema registrovanih korisnika i 11 gostiju